ŽIČARA: BUDVA-CETINJE-LOVĆEN-KOTOR

"Pobjeda"24.12.2006
Inicijative
ŽIČAROM OD BUDVE DO MAUZOLEJA NA LOVĆENU, ZAŠTO DA NE

Takvog užitka nigdje nema


Nevladina organizacija "Cetinje je Evropa" oživjela je ovih dana staru ideju o izgradnji žičare kojom bi se iz Budve stizalo do Cetinja, Lovćena i Kotora. Zamisao je razrađena još ljeta 1980. godine kada je za Montenegroturist - "Grand hotel" Cetinje švajcarska firma Maschinenfabrik Habegger AG iz Tuna uradila studiju izgradnje sistema žičara. Stručnjake ove nevladine organizacije na oživljavanje ranije ideje potakao je dogovor sa Austrijom o izgradnji žičare od Kotora do Ivanovih korita, koji inače podržavaju, ali nude i svoju jer, kako kažu, žele da se uz Budvu razvija i cetinjski turizam.
Prije više od dvadest godina delegacija je posjetila švajcarsku fabriku koja proizvodi žičare. Dogovoreno je da njihovi predstavnici posjete Cetinje, Lovćen i crnogorsku obalu od Kotora do Budve. Stigli su 1980. godine i detaljnog obišli teren, ratmotrili geografske karate i meteorološke podatake kao i planove za razvoj turizma u ovom kraju. Prema podacima o broju gostiju od 1975. do 1979. godine sačinili su projekciju i prezentirali je. Nakon rasprave sačinili su studiju i projekat sistema žičara od Kotora, Budve i Cetinja do Ivanovih korita, odatle do Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. To je trebalo da bude jedinstvena turistička ponuda na Sredozemlju. Švajcarci su nudili i kredit na 15 godina sa grejs periodom od tri godine sa pet odsto kamate. Nuđena je pozajmica od 45 miliona franaka. Toliko je ,naime, procijenjeno da bi koštao sistem žičara sa parkinzima, objektima, restoran! ima i drugim sadržajima. Sve to dešavalo se nakon zemljotresa, a tada je bilo i drugih poslova i na žalost drugih gledanja. Ali, došlo je, evo, vrijeme kada su žičare ponovo aktuelne.
- Sistem žičara od Budve do Cetinja, Lovćena i Kotora ima ekonomsko opravdanje ako se posmatra kao cjelina sa parkinzima, restoranima, prodavnicama, poštama, servisima i raznim drugim uslugama posjetiocima koji bi plaćali prevoz žičarom. Vjerujemo da bi turistima mogla biti privlačna ponuda da iz Budve primjera radi, na ručak odu do Podkrsta i vrate se u Budvu ili produže za Kotor, Cetinje ili Dolove iznad Kotora. Mislim da bi švajcarska studija mogla da posluži da se uz druge predloge nađe najbolje rješenje za ovu ideju, kaže Rade Džaković, predsjednik NVO "Cetinje je Evropa", bivši direktor cetinjskog "Grand hotela". On je i ranije podržavao ideju gradnje žičara a i sada se živo zalaže za oživljavanje ove inicijative.
Studija o kojoj je riječ sadrži sve potrebne tehničke podatke. Zasnovana je na ozbiljnom pristupu obrade tog pitanja. Za ovaj ozbiljan posao zaslužan je Dušan Gruden, dipl. ing. mašinstva, autor studije, koji je 15 dana boravio u Budvi i na Cetinju. Pješke je obišao teren kuda bi bila postavljena žičara.
- Studija je ustvari idejno rješenje sistema žičara, a urađena je na osnovu vrlo dobro sagledanih prostornih, ekonomskih i sigurnostnih parametara, značajnih za izbor optimalnih rješenja sistema. Predviđeno je da se od Budve i Kotora do Ivanovih korita svaki sat vremena preveze od 550 do 600 putnika. Samo na sekcijama Podkrst-Cetinje i Ivanova korita-Lovćen predviđeni kapacitet je oko hiljadu putnika na sat u jednom pravcu, a to znači dva puta više jer se na tim relacijama sabiru putnici koji dolaze iz dva pravca (iz Budve i Kotora), kaže Jovo Vujošević, diplomirani inžinjer mašinstva iz Budve.
Predloženi sistem žičara ima osam sekcija od kojih su pet predviđene sa njihalno-dvoužetnim žičarama, a tri su kružno-jednoužetnim žičarama. Ta kombinovana varijanta predstavlja optimalno tehničko i ekonomsko rješenje s obzirom na uslove koje nudi prostor. Kod određivanja trasa žičara, kako naglašava Vujošević, vođeno je računa da se podstanice smjeste u pristupačna mjesta koja su i optimalna sa stanovišta funkcionisanja čitavog sistema, u komercijalnom tehničkom i sigurnosnom pogledu. Podstanica Podhum je, na primjer, na lokaciji koja odgovara planiranom turističko-rekreativnom području. Ivanova korita takođe kao i Krstac na razmeđu između Lovćena i Njeguša. Lociranjem podstanice na pristupačnom terenu u Podkrstu zaobiđeni su veoma visoki predjeli, Rujiski i Treštenski vrh visoki 1.400 i 1.460 metara,! a istovremeno je ostvareno racionanije rješenje za vezu čitavog sistema sa Cetinjem. Umjesto četiri sekcije koje bi išle preko nepristupačnih terena u slučaju drugačijih veza Podhum-Ivanova korita i Cetinje - Ivanova korita ponuđeno rješenje ima samo tri sekcije. Zato se i predlaže izgradnja sistema žičara jer bi bilo iluzorno predlagati žičaru Budva-Ivanova korita "u prvoj liniji". Ovako data pojedinačna rješenja pružaju šansu da turisti dopune svoj vizuelni doživljaj "silazeći" do Cetinja i njegovih znamenitosti.
Aktivisti NVO "Cetinje je Evropa" nude švajcarsku studiju prije svega lokalnim vlastima u Budvi i Cetinju, ali i zainteresovanim turističkim poslenicima. Ako se ima u vidu zagušenost saobraćaja u turističkoj sezoni onda bi sistem žičara omogućio brži protok turista. Uz to sistem žičara uticao bi da se u podlovćenskom kraju, uz tzv. podstanice grade ugostiteljski i drugi objekti, kao što se to radi u svijetu. Tako bi se bolje dolazilo i do značajnog spomenika crnogorske kulture Njegoševog mauzoleja. Projekat bi zahtijevao velika finansijska sredstva, ali to ne znači da investitora nema. Ako su Austrijanci zainteresovani za za žičaru Kotor-Lovćen, valjda bi neko drugi podržao i ideju cetinjske NVO. Šansa je i u privatnoj inicijativi i koncesijama, ako treba. Treba pokušati.

Žica duga 26 kilometara

Ukupna dužina sistema žičara je 26.774 metra. Kružna Cetinje-Podkrst ima 4.197 metara, Krstac-Bostur 2.889, Bostur-Ivanova korita 2.584, Budva-Podhum 3.928, Podhum-Podkrst 4.348, Podkrst-Ivanova korita 4.333 i Ivanova korita-Lovćen 1.878 metara.
Takav raspored omogućava investitorima da osmisle prostor za razne sadržaje, da ponude sve ono što će donositi dohodak. Prilika je to za netaknute krajeve cetinjske opštine, ali i turističke radnicike. Svoj itneres imaju, naravno, opština Budva i prijestonica Cetinje.

Posla još dosta

Studija o izgradnji sistema žičara treba tek da prođe raspravu, treba, kao što su uradili švajcarski stručnjaci, proći teren predlaženom trasom, snimiti kote... Naravno, valja riješiti i imovinsko-pravne odnose koji ne bi trebalo da budu problem mada "rusko-engleski" namijenjen nekretninama u Crnoj Gori ozbiljno konkuriše. Nakon svega treba sve savjesno sagledati, imenovati investitora...
Postojeća studija koju nudi nevladina organizacija može dobro doći ako ni zbog čega, a ono zbog izrade Prostornog plana Crne Gore.



Đ. Mirković

--------------------------------------------------------------------------------
www.pobjeda.cg.yu

Moguca perspektiva razvoja Cetinje-Njegusi-Kotor, Blažo Sredanović

U zadnje vrijeme Cetinje se postepeno siri i izvan granica Cetinjskog polja i prisvaja oskudni prostor obliznjih sela. Ocekujemo, a i nadamo se, da ce Cetinju, kao prijestonici drzave, biti uskoro potrebno mnogo vise terena za gradnju i prosirenje, kojeg je tesko naci u neposrednoj okolini.

Njegusko polje je nesto manje povrsinski od Cetinjskog polja. Sadasnja populacija Njegusa je oko 400, sto znaci da tamo ima zivotnog prostora za jos najmanje 5-6000 ljudi.
Saobracajna veza Cetinja sa Njegusima preko Ivanovih korita sadasnjim putem je svega 20 km.
Ako bi se postojeci put modernizovao, dakle prosirio i izbjegle nepotrebne krivine, on bi se mogao skratiti bar za jednu trecinu.To rastojanje bi se prelazilo kolima za 15 minuta, a toliko vremena uzme da se u Podgorici predje s jednog kraja grada na drugi, da ne govorimo o relaciji i prostoru Podgorica-Tuzi koji postepeno prerasta u jednu urbanu cjelinu.

Sa svojom nadmorskom visinom od oko 900 m i blizinom mora Njegusi su prava vazdusna banja, gdje se ukrstaju dvije klime. To je gotovo netaknut, cedan prostor, bez ikakve industrije, veoma pogodan za pravo ekolosko selo za kojim Evropa i svijet cezne. Uz to padine Lovcena i Stirovnika prema Njegusima, zbog vece visinske razlike, veoma su pogodne za smucarske terene, vise nego tereni oko Ivanovih korita.
Vidikovci oko Krsca prosto vape za planinskim hotelima i restoranima sa pogledom kakvog malo gdje ima u svijetu.
Vec se u veliko razmatra gradnja uspinjace Kotor-Krstac-Lovcen. To bi otvorilo mogucnost da se hoteli na Njegusima koriste u dvije sezone. Ljeti bi se turisti danju kupali na moru, a spavali na divnom planinskom vazduhu bez primorske zege. Zimi bi, zbog velike blizine Primorju postali popularniji za skijanje od Durmitora i Kolasina, koji vec privlace brojne goste i uspjesno posluju. Turisticke aktivnosti na Njegusima imale bi veliku korist i za okolna sela.
Prisustvom kanadskog bilionera Manka u Boki, sto je vec realnost i gradnjom jos nekoliko hotela uz obalu slicno tipa SPLENDID u Becicima, socijalna struktura stanovnistva u Primorju ce brzo da se mijenja, prihodi da rastu, a time i zelja za bogatijim zivotom ljudi.
Cetinje i Njegusi, kao jedno istorijsko jezgro, imaju sta da zajedno ponude turistima. Problem je uvijek bio, a i danas je, kako te turiste najkracim putem i najbrze dovesti do zeljene destinacije.
Svjetski turisti cijene svoje vrijeme i spremni su da plate za sve pogodnosti. Na hiljade njih vec sada dolaze svake godine velikim brodovima u Kotor. Uspinjaca sa vecim gondolama otvorila bi za njih fantasticne mogucnosti i pruzila im priliku da za daleko krace vrijeme nego do sada posjete i mauzolej na Lovcenu, Cetinjske muzeje i Njeguse. Turisti koji iz Dubrovnika sada prave naporne izlete naokolo autobusima mogli bi u Kotor doci brodom. To je ogromna razlika u konforu i usteda u vremenu, a pored toga daleko je atraktivnije.
Poznato je da danas svjetski bogatasi traze izuzetna mjesta sa rijetkim prirodnim ljepotama, izvan uobicajene turisticke guzve. Ako su tu jos i istorijske znamenitosti, cist vazduh, voda i prirodna hrana onda to dobija izuzetno visoku cijenu.

Ako bi ovaj projekat usao u Prostorni plan vjerujem da bi se za njega nasao investitor izvan Crne Gore koji bi projekat realizovao u dogledno vrijeme. Uspinjaca bi postala vitalna arterija i povezala bi ekonomski i turisticki Boku sa Cetinjem i Njegusima.

Blazo Sredanovic
San Francisko

Vratiti Cetinju status glavnog grada

Dragi Vesko,

Smatram da je ideja za pokretanje sajta o perspektivama razvoja Cetinja odlična i da ideje i razmišljanja koja možemo čuti mogu biti od velike koristi za rad lokalne uprave i pokretanje određenih inicijativa vezanih za realizaciju razvojnih projekata.

Kao Menadžer Prestonice, iznijeću neka svoja razmišljanja o strateškim pravcima razvoja naše Opštine. No, da bi smo bolje shvatili aktuelni trenutak u kojem se danas nalazi cetinjska opština, neophodno je, podsjetiti se na neke događaje iz bliže prošlosti.
Kada je 1946.godine za sjedište republičkih organa uprave i administracije odredjen Titograd, Cetinje je tokom višegodisnjeg perioda preživljavalo ozbiljnu krizu u razvoju. Selidbom sa Cetinja svih republičkih organa vlasti i nekih republičkih institucija nauke, kulture i obrazovanja, ono se našlo na sporednim pravcima razvoja Crne Gore. Kako su cetinjsku opštinu dugo vremena zaobilazile savremene saobraćajnice, to je ona i fizički bila odvojena od ostalih područja Republike. U takvim uslovima, da bi obezbijedilo egzistenciju svojih gradjana, Cetinje je bilo primorano da otvara odredjene industrijske pogone. Kasnije, Cetinje stvara pouzdanije osnove za brži razvoj, izgradnjom savremenih saobracajnica prema Budvi i Titogradu, poboljšanjem napajanja grada električnom energijom i vodom, izgradnjom hotelskih kapaciteta, stvaranjem smještajnih i drugih uslova za rad republičkih institucija kulture, osnivanjem visokoškolskih institucija itd. Medjutim, devedesetih godina dvadesetog vijeka, tokom jugoslovenske krize, dolazi do zastoja u razvoju Opštine.
Danas, Cetinje, kao i u godinama nakon Drugog svjetskog rata, preživljava ozbiljnu krizu. Zato je neophodno iznova utvrditi strateške pravce razvoja naše opštine.

Koji su najveći problemi i potrebe Cetinja danas?
Prvo, visoka stopa nezaposlenosti. Nakon kolapsa velikih privrednih preduzeća sredinom devedesetih godina prošlog vijeka, veliki broj stanovnika je ostao bez posla, što prouzrokuje stalni odliv kadrova i radne snage u druge sredine (najviše u Podgoricu i primorske gradove). Da bi se donekle ublažilo postojeće stanje, moraju se naći strateški partneri koji bi svježim kapitalom pomogli ozdravljenju jednog dijela privrede.
Drugo, sistem snabdijevanja vodom, što je osnov za razvoj svake sredine. Prirodno izvorište je udaljeno 20 kilometara od grada, voda se pumpa na 700 metara nadmorske visine, što za posledicu ima veliki utrošak električne energije, kao i neredovno snabdijevanja grada vodom. Takođe, gradska vodovodna mreža je u veoma lošem stanju, gubici su ogromni i iznose oko 80%. Zato je neophodno modernizovati pumpna postrojenja kao i ući u veliki projekat rekonstrukcije (zamjene) dotrajale cjevovodne mreže.
Treće, problem kanalizacije za atmosferske i otpadne vode. Postojeća gradska kanalizacija je separatnog i mješovitog tipa. Kroz neka naselja i istorijsko jezgro izgrađena je separatna kanalizaciona mreža. Međutim u nju već dolazi mješana voda iz viših djelova grada. Zato je neophodno izvršiti njihovo razdvajanje i uraditi sistem za prečišćavanje prije njihovog ispuštanja u ponor.
Da bi se uopšte moglo govoriti o razvoju Cetinja, neophodno je izvršiti izmjene i dopune Detaljnih urbanističkih planova i uraditi DUP-ove za djelove grada gdje ne postoje, kao i izvršiti rekonstrukciju i izgradnju lokalne saobraćajne infrastrukture, što je već u toku, a uveliko se radi projektna dokumentacija. Pored aktuelne rekonstrukcije saobraćajnica i rešavanja kanalizacionog sistema, kao što je rekonstrukcija Lovćenske ulice, ulica pored starog groblja, izgradnja atmosferske kanalizacije na dijelu kružnog puta, kao prioritetne zadatke u narednom periodu postavili smo kompletnu rekonstrukciju tri glavne gradske saobraćajnice koje povezuju tzv ''gornji'' dio grada sa centrom, ulicu Baja Pivljanina, Bulevar crnogorskih junaka i ulicu Vojvode Boža. Bez kvalitetne saobraćajne i vodovodne infrastrukture ne može biti govora o značajnijem razvoju grada.

Iznio bih i neke šanse i potencijale Cetinja. Neki su utvrđeni Strateškim planom razvoja Opštine, kao i Akcionim planom za 2007. i 2008.godinu.
Po meni, to su:
Turizam,
Proizvodnja zdrave hrane,
Nešto sa čim se mnogi od mojih sugrađana neće složiti, a to je razvoj određenih industrijskih pogona u gradu,
I naravno, vraćanje državnih ustanova na Cetinje.

Na Cetinju se nalaze tri velike hrišćanske relikvije, koje se trenutno ne nalaze na istom mjestu i nijesu na pravi način promovisane. Naša ideja je, a uveliko se pregovara o tome, da ove tri relikvije budu smještene na jednom mjestu u posebno sagrađenom objektu. Idealna lokacija je potez između parkinga na starom igralištu i Njegoševog parka. Uz kvalitetno osmišljenu i realizovanu promociju, Cetinje može imati velike finansijske koristi u smislu turističke valorizacije ove tri relikvije.
Pokrenuta je i Turistička organizacija Cetinja, čija će osnovna djelatnost biti da promoviše Cetinje kao staru prijestonicu Crne Gore sa svim istorijskim i vjerskim sadržajima koje može ponuditi potencijalnim posjetiocima. O značaju Manastirske riznice ili cetinjskih muzeja, suvišno je govoriti.
Pored kulturno-istorijskih vrednosti, cetinjska Opština ima značajne prirodne vrednosti i potencijale za razvoj turizma. Tu prije svega mislim na dva Nacionalna parka – Lovćen i Skadarsko jezero. Da bi smo izgradili određene turističke komplekse na Ivanovim koritima i Rijeci Crnojevića, sa pratećim sadržajima, neophodno je uraditi urbanističke planove za ta područja. Nakon toga, prišlo bi se realizaciji određernih projekata.
Veoma značajan, a kod nas zanemaren vid turizma, je speleološki turizam. Na prostoru naše opštine postoji veliki broj interesantnih pećina, među kojima se ističu Lipska i Cetinjska pećina. Za uređenje oba objekta postoji gotova projektna dokumentacija, a takođe i ozbiljno interesovanje potencijalnih investitora.
Pored postojećih smještajnih kapaciteta koji postoje u hotelu Grand, planiramo da raspišemo međunarodni tender za izgradnju nekadašnjeg hotela Lokanda.

Takođe, u toku je realizacija projekta Turističko-sportskog centra (motela) u okviru Sportskog centra Cetinje i taj projekat realizuju Prestonica Cetinje (učešće oko 90.000 eura) i američka organizacija USAID (učešće oko 62.000 eura).

Drugi, značajan potencijal za razvoj cetinjske opštine je u proizvodnji zdrave hrane. Potrebno je obezbijediti takozvani ''brand name'' i standardizovan kvalitet, kako za suhomesnate proizvode, tako i za alkoholna pića. Ovaj program je u potpunosti kompatibilan sa turističkim programom.

Jasno je da se ne možemo svi na Cetinju baviti turizmom i ugostiteljstvom, proizvodnjom zdrave hrane ili raditi u državnim institucijama. Da bi se uposlilo nezaposleno stanovništvo, neophodno je razvijati određene industrijske pogone. Pod ovim podrazumijevam tzv.mala i srednja preduzeća, a ne velike industrijske subjekte koji su postojali u socijalističkom sistemu. Tu prije svega mislim na pogone industrije obuće i elektroindustrije, za čem i dalje postoji kvalifikovana radna snaga.

Vratio bih se na kratko na početak ovog izlaganja. Dok se Cetinju ne počne vraćati ono što mu je oteto od 1946.godine na ovamo, nekog značajnijeg napretka ne može biti. Zato smo i tražili da se usvoji Zakon o Prestonici, kojim bi se precizno odredile republičke institucije koje će imati sjedište na Cetinju, i to: Skupština Republike Crne Gore, Ministarstvo kulure i medija, Ministarstvo inostranih poslova, Ustavni sud.... Ne tražimo ono što nam ne pripada, tražimo samo dio onog što nam je oduzeto. A da bi se stvorile pretpostavke za samo preseljenje tih ustanova i stvorili uslovi za njihov rad, potrebno je izdvojiti i određena finansijska sredstva, koja Cetinje, na žalost nema.

Smatram da Cetinje statusom Prestonice na ovaj način ne može imati koristi. Zato je potrebno pokrenuti opsežnu kampanju u cilju promovisanja Cetinja kao simbola Crne Gore. Ovo je potrebno kako bi se kasnije pokrenula kampanja za vraćanje Cetinju statusa GLAVNOG GRADA CRNE GORE. Da bi se ta zamisao sprovela, neophodno je raditi na poboljšanju imidža našeg grada u svim sredinama, da bi ga svi stanovnici Crne Gore doživljavali kao svoj grad.
Jedino vraćanjem statusa glavnog grada Crne Gore, Cetinje može imati perspektive za ubrzan razvoj. Tim prije što je geografski na dobrom položaju i saobraćajno dobro povezano sa Podgoricom, koja je trenutno centar svih značajnijih dešavanja u zemlji.

Ovdje bih dalje, ukratko, opisao neke od projekata koje je lokalna uprava pripremila ili koji su u pripremi, a odnose se na putnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje i kanalizaciju, uređenje gradskih cjelina, prostorno planiranje, turizam, ekologiju, kulturu, sport, obrazovanje, unapređenje rada lokalne uprave, podršku razvoju privrede i preseljenje određenih državnih ustanova.
Razvoj Prestonice i funkcije koje bi ona trebalo da obavlja ne može se zamisliti bez davanja prioriteta razvoju infrastrukture, putne mreže, kao i definisanja ostalih aspekata razvoja jedne urbane cjeline. Projekte navodim prema prioritetima.

Izrada i izmjene i dopune urbanističkih planova. Projekat podrazumijeva izradu Detaljnih urbanističkih planova za naselja gdje ne postoje, izmjene i dopune svih postojećih DUP-ova, izradu Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana. Realizacijom ovog projekta, čija će realizacija trajati tokom 2007.godine, usaglasiće se planska dokumentacija, riješiti problem bespravne gradnje i planirati trenutno neizgrađeni prostori.

Izrada projekata za rekonstrukciju gradske mreže fekalne i atmosferske kanalizacije. Projekat treba da predvidi potpuno razdvajanje fekalne i atmosferske kanalizacione mreže i izradu preliminarnog prečišćivača otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u Ponor 1 što je u skladu sa svim standardima Evropske unije. Takođe, projekat će predvidjeti rekonstrukciju kanalizacionog sistema i izgradnju u naseljima gdje ne postoji, već su u funkciji septičke jame.

Izrada projekta rekonstrukcije vodovodnog sistema opštine Cetinje. Gubici vode u gradskoj mreži iznose 80%. Više puta je rađena detekcija gubitaka i otklanjanja kvarova, međutim efekti takvog posla nisu bili dugoročni. Kao jedino valjano rešenje nameće se sofisticirano ispitivanje gradske mreže i izrada projekta rekonstrukcije mreže. Predračunska vrednost same izrade projekta iznosi oko 60.000 eura.

Rekonstrukcija dijela ulice Vojvode Boža i izgradnja kanalizacije do naselja IV jul, u dužini od 700 metara. Projektom će biti predviđeno skidanje postojećeg asfalta, izgradnja atmosferske i fekalne kanalizacije, izgradnja trotoara, postavljanje ivičnjaka i novog asfaltnog sloja, rekonstrukcija javne rasvjete, postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije, izrada priključaka za domaćinstva i uređenje zelenog pojasa. Realizacijom ovog projekta povezao bi se gornji dio grada sa centrom i dio naselja Luke Ivaniševića na fekalnu kanalizaciju. Riješio bi se problem atmosferskih i fekalnih voda sa teritorije 1/6 grada i poboljšao kvalitet života za oko 700 domaćinstava. Predračunska vrednost ove investicije je oko 970.000 eura.

Uređenje gradske tržnice.

Prema glavnom projektu izgradiće se nadstrešnica, urediti plato i prilazi tržnici kao i pijačni mobilijar. Takođe, planirana je rekonstrukcija fekalne i atmosferske kanalizacije. Realizacijom ovog projekta stvoriće se preduslovi za nesmetan rad tržnice, ali i sve pretpostavke za njenu punu valorizaciju. Predračunska vrednost ove investicije je oko 185.550 eura.

Proteklih mjeseci se dosta govorilo o ideji vraćanja zelene pijace na Balšića pazar.

Ne bih želio da budem grub u davanju nekih ocjena, ali mi nije jasna ta ideja. Navodno, svi veliki gradovi imaju zelenu pijacu u centru grada?! Ne sjećam se perioda kada je pijaca bila na Balšića pazaru, jer sam rođen 1978.godine, međutim taj ambijent sa tezgama teško mogu zamisliti. Takođe, ideja da se postave montažne tezge, po meni je neizvodljiva. Smatram da bi se na tom prostori stvarale još veće saobraćajne gužve nego što su sada, da je u našim uslovima i našim razmišljanjem nemoguće na pravi način voditi računa o čistoći prostora... Prostor bi se mogao na neki način povezati sa sadašnjom tržnicom kroz adaptiranje zatvorenih prostora na trgu, kao što je prostor nekadašnje pivnice i sl.

Odvod voda sa kružnog puta (II faza). Projekat predviđa izgradnju atmosferske kanalizacije na dijelu Kružnog puta u dužini od 850 metara, čime će se riješiti problem plavljenja Kružnog puta i okolnih naselja. Predračunska vrednost investicije je oko 310.000 eura.

Projekat uređenja naselja. Planom je predviđena izgradnja kanalizacione mreže, saobraćajnice, trotoara i parkinga u naselju ''Kongo'', asfaltiranje i izgradnja parkinga u naseljima ''IV jul'' i ''Gipos'', izgradnja poligona u Humcima i Bajicama, kao i izgradnja rasvjete u Omladinskoj ulici. Projekat uređenja naselja Luke Ivaniševića radio bi se nakon izmjene i dopune DUP-a. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 225.000 eura.

Rekonstrukcija puta od Oboda do Bajičke crkve, u dužini od 1200 metara. Planom je predviđena izgradnja dijela trotoara, postavljanje ivičnjaka i novog asfaltnog sloja i postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 224.000 eura.

Rekonstrukcija i izgradnja javne rasvjete. Projektom se planira rekonstrukcija dijela gradske javne rasvjete, izgradnja osvjetljenja znamenitih građevina, kao i izgradnja rasvjete na dijelu magistralnog puta Cetinje-Budva u dužini 1km. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 129.000 eura.

Izgradnja vodovoda na Rijeci Crnojevića. Prema projektu radiće se cjevovod od Drušića do Rijeke Crnojevića u dužini od 9 kilometara. Takođe, potrebno je kupiti dvije pumpe. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 500.000 eura.

Rekonstrukcija puta od Bojane do magistrale. Projektom je planirano proširenje puta od Bojane do puta za Budvu u dužini od 600 metara, kao i njegovo asfaltiranje sa postavljanjem ivičnjaka. Time će se stvoriti funkcionalniji izlaz iz grada za stanovnike naselja Gruda i Donje Polje, kao i bolji prilaz platou na kojem je predviđena izgradnja carinskog terminala. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 80.000 eura.

Preseljenje i adaptacija Vatrogasnog doma. Projektom je planirano uređenje prostora bivšeg Lovćen puta za potrebe Vatrogasne jedinice, čime će se obezbjediti bolji uslovi za rad i davanje druge namjene objektu na ulazu u grad. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 187.000 eura.

Rekonstrukcija dijela ulice Pavla Rovinskog, u dužini od 400 metara. Projektom je predviđeno skidanje postojećeg asfalta, izgradnja dijela trotoara, postavljanje ivičnjaka i novog asfaltnog sloja, kao i postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije. Predračunska vrednost projekta je oko 110.000 eura.

Uređenje Dvorskog trga i platoa kod spomenika Ivana Crnojevića. Ovih dana priprema se raspisivanje konkursa za izradu idejnog rešenja. Planira se: skidanje postojećeg asfalta, nova nivelacija terena, postavljanje drenažnog sistema, postavljanje nove kamene obloge, izgradnja novog sistema osvjetljenja, kanalizacioni sistem, hidrantna mreža, hortikultura i kao moguće rešenje fontana.
Ovdje se radi o velikom projektu koji je neophodno dati na javnu raspravu, a možda i organizovati plebiscit građana, ukoliko se odluči na drugu način rešavati problem podvožnjaka u smislu vraćanja ulice Novice Cerovića u prvobitno stanje.

Uređenje platoa i mauzoleja vladike Danila na Orlovom kršu.

Projekat obuhvata obnovu mauzoleja i uređenje popularnog izletišta, popravku potpornih zidova i ograde, obnovu kamenih klupa uz pješačku stazu, izrada gromobranske zaštite, sanaciju i konzervaciju spomenika, sanaciju staze, rezervoara za vodu i uređenje okoline, hortikulturu i zaštitu autohtonog zelenog pojasa i prokrčivanje trim staza. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 128.000 eura.

Projekat obnove i uređenja parkova.



Prema glavnom projektu planirma je rekonstrukcija postojećih staza, rekonstrukcija biljnog materijala, postavljanje hidrantske mreže i postavljanje klupa i korpi za otpatke. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 870.000 eura.

Formiranje botaničke bašte u Gradskom parku. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 98.000 eura.

Uređenje ekoloških staza. Projektom je planirano uređenje i obilježavanje pješačke staze na Đinovom brdu, pješačke staze od hotela na Rijeci Crnojevića do Obodske pećine i pješačke staze do Jabuke. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 35.000 eura.

Rekonstrukcija Gradskog stadiona. Planom je predviđena rekonstrukcija tribina, izgradnja svlačionica, izgradnja tunela i uređenje pratećih objekata. Sanacijom Gradskog stadiona stvoriće se bolji uslovi za rad sportskih klubova i gledaoce, kao i razvoj sporta. Predračunska vrednost projekta iznosi oko 300.000 eura.

Adaptacija motela u okviru Sportskog centra. Projekat predviđa adaptaciju i uređenje dijela Sportskog centra odnosno motela koji se nalazi u sjevero-zapadnom dijelu zgrade. Za izvođenje građevinskih radova Prestonica je obezbijedila 90.000 eura, a USAID 62.000 eura.
Plan predviđa adaptaciju i uređenje dijela Sportskog centra odnosno motela koji se nalazi u sjevero-zapadnom dijelu zgrade, sa sledećim sadržajima: ulazni hol i recepcija, smještajni prostor (sobe, apartmani), dnevni boravak (kuhinja sa restoranom i sport kafe barom, jednom baštom i posebnim salonom), bilijar klub, Internet cafe, ambulantni prostor (ljekarski i fizioterapeutski), sauna i centar za masažu, teretane, manja dvorana za kratke pripreme i prodavnica sportske opreme.

Rekonstrukcija zgrade Banovine (Prestonice). Projekat predviđa zamjenu i opravku elektroinstalacija zgrade, zamjenu i opravka stolarije, postavljanje videonadzora, gorionik, adaptaciju wc-a, spajanje na trafostanicu kod Studentskog doma i uređenje platoa ispred zgrade i trotoara. Realizacijom projekta stvoriće se normalni uslovi za rad opštinskih i republičkih ustanova koje koriste zgradu. Predračunska vrednost investicije je oko 211.000 eura.

Projekti iz oblasti kulture:

28. Novembarski likovni salon. Tradicionalni likovni salon koji okuplja umjetnike sa prostora bivše Jugoslavije. Potrebna sredstva za organizaciju iznose oko 25.000 eura.

VI Međunarodni festival folklora. Potrebna sredstva za organizaciju iznose oko 45.000 eura.

Cetinjsko kulturno ljeto. Organizacija kulturnih manifestacija tokom ljetnjih mjeseci i to: konceri zabavne i klasične muzike na Ljetnjoj pozornici, pozorišne predstave u Zetskom domu i Ljetnjoj pozornici, opere, izložbe, književne večeri, projekcije filmova itd. Potrebna sredstva iznose oko 65.000 eura.

Formiranje gradske muzike. Svi instrumenti već postoje. Uniforme će se kreirati prema detaljima vezanim za Crnu Goru. Orkestar bi brojao 25 članova – studenti Muzičke akademije, učenici srednje muzičke škole i bivši vojni muzičari. Ostala lica bili bi umjetnički direktor, dirigent, sekretar i tehničar.
Prestonica Cetinje sopstvenim sredstvima realizuje projekte izgradnje I faze atmosferske kanalizacije na Kružnom putu, projekat rekonstrukcije ulice Obilića, osvjetljenja parkova i staze do Orlovog krša, kao i projekat zamjene krovnog pokrivača zgrade Prestonice. Takođe, Prestonica planira da raspiše međunarodne tendere za izgradnju nekadašnjeg hotela Lokanda i uređenje Studentskog trga, kao i uređenje Lipske pećine, za čem postoji veliko interesovanje potencijalnih investitora. Naredne godine planirana je izgradnja nove autobuske stanice čiji će investitor i izvođač biti Građevinsko preduzeće Cetinje.

Smatramo da je potrebno izgraditi treću traku na putu Cetinje-Podgorica u mjestu Dobrska župa, koje predstavlja najrizičniju trasu na putu.

Otpočeće se aktivnosti za formiranje Univerziteta umjetnosti, kao i formiranje Kulturološkog fakulteta sa studijskim grupama: Istorija umjetnosti, Etnologija, Arheologija, Muzeologija i Konzervacija, čime bi se na Cetinju objedinile sve visokoškolske ustanove kulturološkog i umjetničkog usmjerenja i školovali kadrovi za potrebe kulturnih ustanova. Realizacijom tog projekta oslobodiće se zgrade tri bivša poslanstva – tursko, englesko i rusko, a ti prostori će se koristiti za druge sadržaje. U sklopu tih projekata, započećemo aktivnosti na dislociranju Studentskog doma iz centra grada u zonu gdje će se graditi zgrade za Univerzitet umjetnosti.

Takođe, započeli smo aktivnosti na formiranju Centra za informacioni sistem, čime će se uvesti informatička rešenja u radne procese gradske administracije, neophodne za kvalitetniji servis i usluge građanima.

Lipska pećina

Lipska pećina je istražena još davne 1894.godine. Između dva svjetska rata, pećina je donekle bila osposobljena za posjete. Nalazi se na 7 kilometara udaljenosti od Cetinja u pravcu Rijeke Crnojevića. Veoma je bogata pećinskim nakitom, sa više dvorana, što može biti veoma interesantno za turističke posjete. Glavni hodnik u dužini od 600 metara obiluje prirodnim nakitom, velike je širine i sastoji se iz više samostalnih dvorana.
Prema projektu, radilo bi se:
- Staza u dužini od 600 metara sa dvosmjernim kretanjem posjetilaca. Za turističke posjete, staze kroz pećinu su projektovane od prirodnih materijala (bigar) na podlozi od nabijenog betona. Zbog prijatnosti kretanja staze su projektovane, svuda kuda je to moguće izvesti kao nagnute ravni (rampe) a samo gdje je neophodno potrebno je uraditi stepeništa sa istom površinskom obradom.
- Na površini staza su projektovani bočni i podužni curci za odvod vode koja kaplje sa tavanice.


- Na atraktivnim mjestima projektovana su proširenja, platoi čiji oblik se mora prilagoditi ukrasima na podu.
- Na platou kod ulaza u pećinu planirani su sledeći objekti:
objekat za prodaju suvenira sa bifeom,
agregat,
sanitarni blok.
Prema projektu elektrike potrebno je postaviti vodove, razvodne table, svjetiljke i instalacioni materijal.
Uređenjem pećine sa savremenim sadržajima, dao bi se značajan doprinos turističkoj ponudi cetinjskog kraja i Crne Gore.
Potrebna finansijska sredfstva za realizaciju ovog projekta su oko 350.000 eura.
Smatram da je najbolji način za realizaciju ovog projekta, za pećinu dati koncesiju na određeni broj godina.

Nadam se da će ovaj poduži elaborat zainteresovati sve posjetioce sajta da daju svoje komentare, sugestije i predloge, što će značajno pomoći pripremi i realizaciji konkretnih projekata značajnih za naš grad.

Ivan Mijanović
Menadžer Prestonice Cetinje

"OXFORD" I U GRADU POD LOVĆENOM

"Pobjeda" 04.12.2006.
VIJESTI IZ "OXFORD" CENTRA U PODGORICI
"OXFORD" I U GRADU POD LOVĆENOM
Sklopljen ugovor sa cetinjskom Gimnazijom o zakupu prostorija. Prvi polaznici
u februaru iduće godine. Zvanična promocija krajem januara. U realizaciji ove ideje nesebično pomogao gradonačelnik Cetinja dr Milo Janković.
"OXFORD" specijalizovana škola engleskog i italijanskog jezika,svakim danom postaje sve značajnija realnost Crne Gore. Naime nakon Nikšića, Bijelog Polja i Bara, "OXFORD" će početkom februara iduće godine otvoriti vrata svog odjeljenja i u Cetinju. Ovih dana je sklopljen ugovor sa cetinjskom Gimnazijom o zakupu prostorija za ove namjene.
Ponosni smo što će "OXFORD" ubuduće biti prisutan u gradu pod Lovćenom i što ćemo dati svoj doprinos učenju kako mladih talenata i starijih Cetinjana, engleskog i italijanskog jezika. Realizaciji te ideje najviše je doprinio gradonačelnik Milo Janković,. On je u u više navrata isticao svoju želju i potrebu Cetinja da "OXFORD"
zaživi u ovom gradu. Prilikom donošenja ove odluke imali smo u vidu, kažu u "OXFORD" centru da će se na Cetinju vratiti mnoga strana diplomatsko-konzularna predstavništva kao i domaća ministarstva, prije svih Ministarstvo kulture Vlade Republike Crne Gore.
Sve će to doprinijeti popularizaciji i "OXFORD" centra i engleskog i italijanskog jezika na Cetinju. Inače prvi polaznici će se u "OXFORDOVIM" klupama na Cetinju naći početkom februara iduće godine, a zvanična promocija, će kako očekuju u "OXFORD" centru održati krajem januara 2007 godine. A da je bilo krajnje vrijeme da i Njegošev grad dobije dobije savremenu školu engleskog i italijanskog jezika, najrečitije govore riječi polaznika "OXFORD" centra u Podgorici, sestara Ivane i Jelene Banović sa Cetinja - iskreno se radujemo da više nećemo morati da putujemo, često i po snijegu i ledu u Podgoricu. Konačno nam se ispunila želja da engleski i italijanski ubuduće možemo učiti u našem gradu.
USKORO FAKULTET?
U Upravi "OXFORD" centra ozbiljno razmišljaju da ova poznata škola preraste u fakultet engleskog i italijanskog jezika. To je kažu ovdje, nije neskromno reći-zahtjev vremena. U ostalom poslije skoro dvije decenije uspješnog rada i brojnih međunarodnih priznanja stekli su se svi uslovi da razmišljamo u tom pravcu. Tim prije što očekuju pomoć od relevantnih međunarodnih institucija iz ove oblasti. Znači li to da će se diplome engleskog i italijanskog jezika uskoro dobijati na "OXFORD" fakultetu u Podgorici?


OXFORD CENTAR

Škola je osnovana 1988. godine sa nazivom INTERNATIONAL SERVIS CENTAR. Od 1997 godine škola mijenja naziv u : ''INTERNATINAL LANGUAGE CENTAR-OXFORD CENTAR''. Dobijena evropska priznanja stalno nas motivišu na sve veću odgovornost prema našim polaznicima, što je u ostalom i naš osnovni moto. Da bi udovoljili zahtjevima građana za korišćenje naših usluga otvorene su poslovne jedinice u : Baru, Bijelom Polju, Nikšiću i Cetinju.
Poslovna jedinica OXFORD CENTRA na Cetinju počela je sa radom 22. 01. 2007. godine. Odziv je jako dobar, i zadovoljstvo je obostrano. U našoj školi zastupljeni su Engleski i Italijanski jezik. Oxford Centar u svom nastavnom programu sadrži sve četiri jezičke vještine: pisanje, čitanje, slušanje i razgovor. Profesori u Centru su stručni, ljubazni i iskusni domaćini, koriste najsavremenije programe što garantuje potpuni uspjeh.
Naše prostorije se nalaze u zgradi Gimnazije, a za detaljnije informacije možete pozvati na broj tel: 069/883-200.



Welcome to Oxford Centar


Koordinator Oxford Centra Cetinje
Kadić Marija 14.05.2007

USPINJAČA OD KOTORA DO LOVĆENA

"Pobjeda" 11.11.2006.
U Rezidenciji predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića na Cetinju
Austrijanci prezentovali projekat

Žičara od Kotora do Lovćena

Podgorica, 10. novembra - Danas je na Cetinju u Rezidenciji predsjednika
Republike Filipa Vujanovića otpravnik poslova ambasade Austrije gospodin
Florijan Radning izvršio prezentaciju idejnog projekta i studije
izvodljivosti žičara od Kotora do Nacionalnog parka "Lovćen" i od Kotora
do Kotorske tvrđave koja je kao donacija Vlade Austrije urađena od strane
Austrijske agencije za razvoj.
Prezentaciji su prisustvovali potpredsjednik Vlade Branimir Gvozdenović,
ministar turizma Predrag Nenezić, predsjednik opštine Kotor Marija
Ćatović i predstavnici UNESCO-a, prijestonice Cetinje, Zavoda za zaštitu
spomenika kulture i J.P "Nacionalni parkovi" Crne Gore.
Ocijenjeno je da oba projekta imaju izuzetnu vrijednost za turistički
razvoj Kotora i Cetinja i da će predstavljati značajan dio njihove
turističke infrastrukture, a imajući u vidu geografski položaj ove dvije
opstine, taj značaj je i regionalan.
Žičara od Kotora do Njegoševog Mauzoleja na Lovćenu ima tri planirane
sekcije sa dvije terminalne međustanice u ukupnoj duzini oko 8 km i visokog
je stepena isplativosti. Očekivani broj korisnika u potpunosti opravdava
ovaj projekat. Imajući u vidu poseban značaj žičare za razvoj
Nacionalnog parka "Lovćen" ocijenjeno je da J.P. "Nacionalni parkovi Crne
Gore" budu nosilac aktivnosti na realizaciji ovog projekta, uz preporuku da
se prijestonica Cetinje i opština Kotor najneposrednije uključe u ovaj
projekat dajući mu karakter prioriteta.
Kotorska tvrđava sv.Ivana se nalazi na oko 280 m iznad starog grada Kotora
i predstavlja takođe, dio svjetske baštine UNESCO-a. Sada je teško
pristupačna i posjetioci do nje mogu doći strmenim stazama pješačeći
više od pola sata. Korišćenjem zičare njen obilazak bi postao sastavnim
dijelom posjete starog grada Kotora. Budući da je ova uspinjača dio
turističke ponude Kotora i ne zahtijeva izuzetan finansijski izdatak
preporučeno je da opština Kotor preuzme njenu realizaciju.
Iskazana je izuzetna zahvalnost Vladi Austrije i njenoj Agenciji za razvoj
na dugom i krajnje predanom angažmanu na izradi ovog projekta i spremnosti
da pruži dalju podršku na ovim projektima opštine Kotor, prestonici Cetinje
i JP. "Nacionalni parkovi Crne Gore", kaže se u saopštenju.

Lakše do tvrđave svetog Ivana

- Za Kotor koji ima viševjekovnu kulturnu baštinu i koji je pod zaštitom
UNESKO-a, ovaj projekat je veoma značajan, izjavila je gradonačelnica
Kotora Maja Ćatović.
- Veliki broj turista koji dolaze u Kotor koristili bi žičaru prema
tvrđavi svetog Ivana odakle se pruža lijep pogled na grad i zaliv, rekla je
Ćatović i dodala da se tvrđava nalazi na 280 metara iznad grada i takođe
predstavlja dio svjetske baštine UNESKO-a.
Žičara koja bi povezivala NP "Lovćen" sa Kotorom, otvarila bi Cetinje
prema moru i omogućila brzu komunikaciju turistima. Cetinje je takođe grad
sa bogatom tradicijom i prijestonica Crne Gore. Turisti koji dođu u Kotor
uvijek idu autobusima do Cetinja a ovako bi im se put skratio i olakšao.

Lovćen bliži moru

Potpredsjednik prijestonice Cetinje Boris Mašanović je kazao da je
izgradnja žičare od Kotora do Mauzoleja i do Ivanovih korita izuzetno
bitna za razvoj turizma na Cetinju jer bi se realizacijom ovog projekta
povećao broj gostiju koji bi posjećivali prijestonicu.
- U drugoj fazi je predviđeno povezivanje Mauzoleja i Ivanovih Korita sa
Cetinjem i na taj način projekat bi bio zaokružen. Mislim da je to
izuzetno značajno za Cetinje i razvoj turizma, rekao je Mašanović.
Đ.M.

Saturday, March 31, 2007

USPINJAČA OD KOTORA DO LOVĆENA

Vlada Republike Crne Gore je na današnjoj sjednici izdvojila novac za realizaciju projekta uspinjače od Kotora do Lovćena koji se realizuje u saradnji sa austrijskom vladom. Ovaj projekat treba da valorizuje prostore ne samo na Crnogorskom primorju nego i u zaleđu. Na taj način će u funkciju biti stavljen Nacionalni park "Lovćen", objasnio je ministar Gvozdenović.Mr. MilovićPobjeda 30.03.2007

NA CETINJU ODRŽANA PREZENTACIJA STUDIJA IZVODLJIVOSTI DVIJE USPINJAČE

Danas je u Rezidenciji Predsjednika Crne Gore na Cetinju Nacionalnom komitetu za projekat uspinjače od Kotora do Kotorske tvrđave i od Kotora do Lovćena i Cetinja, izvršena prezentacija studija izvodljivosti ove dvije uspinjače. Pored Predsjednika Crne Gore, Filipa Vujanovića, prezentaciji su prisustvovali predsjednici opštine Kotora Marija Maja Ćatović i Prestonice Milovan Janković. Ekspertski tim austrijske kompanije OAR, konstatovao je da su oba projekta izuzetnio vrijedna i da bi mogla da značajno obogate turističku i ekonomsku ponudu našeg primorja i Prestonice Cetinje. Naglašena je visoka pripremljenost za međunarodne tendere obije uspinjače i nužnost da se u okviru Vlade Crne Gore razmotri Projekat uspinjače Kotor - Lovćen – Cetinje uz određivanje nosioca projekta i što brže dinamike objavljivanja međunarodnog tendera. U odnosu na uspinjaču Kotor-Kotorska tvrđava, opština Kotor će u okviru lokalne uprave preduzeti aktivnosti na pripremi međunarodnog tendera.

11.02.08.IZ KABINETA
Kotor: predsjednik Vujanović prisustvovao prezentaciji projekta žičare Kotor-Lovćen-Cetinje

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ocijenio je da se bez finansijske donacije austrijske države i njene ekspertske pomoći, projekat "Žičare Kotor-Lovćen-Cetinje" i projekat "Bjelasica-Komovi" ne bi mogli realizovati. Vujanović je juče u kotorskoj palati Bizanti prisustvovao prezentaciji dosadašnjih aktivnosti na projektu lifta Kotor-Sveti Ivan i buduće žičare Kotor-Lovćen-Cetinje.
"Projekat lifta do tvrđave izuzetno je atraktivan i vjerujem da će do kraja naredne godine on biti završen", najavio je Vujanović, istakavši da je riječ o objektu sličnom onom u austrijskom gradu Gracu, koji je sam po sebi izuzetna turistička ponuda, dok je sa druge strane izuzetna logistika za ostale turističke resurse Kotora.
"Izvjesno je da i za lift i za žičaru imamo obezbijeđenu finansijsku podršku banaka, što je za ovako vrijedne i značajne projekte i za očekivati jer su veoma isplativi", kazao je predsjednik Vujanović i dodao da ga veoma raduje što će nakon izgradnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje ovaj grad, u suštini, postati primorski.
"Relaksiraće se saobraćaj od primorja do Cetinja i svi rizici bezbjednosti saobraćaja postaju prošlost, a dobija se i nova turistička atrakcija najveća, najduža i najljepša žičara na prostoru Jadrana", konstatovao je on.
Ocijenivši da su projekti "Žičara" i "Bjelasica-Komovi" dobar efekat "sjajne"saradnje Crne Gore i Austrije, on je izrazio zahvalnost predsjedniku Austrije Fišeru i austrijskoj Vladi.

Tekst je prenešen iz dnevnog lista "Dan".

CETINJE, LOVĆEN, NJEGOŠ I TRI
NAJVEĆE HRIŠĆANSKE SVETINJE

Dragi prijatelju Vesko,
Vidim da se tvoj trud valorizuje makar na način da se preko novina populariše tvoja inicijativa da se dobrim idejama i vibracijama pomogne našem Cetinju.
Biću slobodan da ti predložim jednu ideju, koja je lično moja, a koja mi je juče pala na pamet, da ne kažem sinula, slušajući vijesti o tome kako će Austrijanci da prave žičaru od Kotora do Lovćena. Prije svega mislim da jedna takva žičara ne smije zaobići Cetinje, da ne bi došli u situaciju da ostanemo "slijepo crijevo" čak i kada je Lovćen u pitanju. Imam ideju kako da se valorizuje i Lovćen i Cetinje i Njeguši jednom turom koja bi obuhvatala ova tri mjesta, pa i Kotor zašto da ne.
Prije svega trebalo bi na Jezerskom vrhu, iza mauzoleja, na mjestu gdje se sada nalazi guvno-vidikovac konačno obnoviti Njegoševu kapelicu, odnosno Crkvicu Svetog Petra Cetinjskog, u kojoj treba na jednoj strani pohraniti Njegoševe kosti, kako su i ranije bile.

Na drugoj strani crkvice predlažem da se napravi ćivot u kome bi se nalazila Desnica Sv. Jovana Krstitelja, Častica Časnog Krsta, a iznad ćivota bi stajala Ikona Bogorodice Filermose!!! Gdje se ove tri hrišćanske svetinje mogu bolje sresti i ponovo sjediniti nego na Lovćenu pored Njegoša!?
Smatram da bi to bilo veličanstveno, da bi Lovćen na taj način dobio onaj oreol koji mu pripada i da bi postao mjesto hodočašća hrišćanskih poklonika iz čitavog svijeta. U svakom slučaju polazna tačka za hodočašće bi bilo Cetinje gdje bi se obavio obilazak znamenitosti i svetinja cetinjskih, zatim bi se išlo na Lovćen na poklonjenje Svetinjama i Njegošu, poslije na Njeguše, gdje bi se obišla Njegoseva rodna kuća, a na kraju bi se žičara spuštala u Kotor.
Ovo je jedna ideja koja bi trebala da nas sve okupi i sabere, jer smatram da je došlo vrijeme da razmišljamo kako i na koji način trebamo da stvorimo nešto po čemu ćemo biti prepoznatljivi u svijetu, a što ćemo svi prihvatiti kao svoj simbol i znamenje.
U nadi da će se ova moja ideja jednog dana i realizovati, srdačno te pozdravljam, moleći Boga da mi da da poživim da i ja vidim da je ista ostvarena!!!


Rajko Radusinović, dipl.ing
Cetinje, 04.12.2006.god.