NOVI SAJT POSVEĆEN CETINJU

Poštovani čitaoci,
želim vas obavijestiti da je otvoren novi sajt posvećen Cetinju čija je adresa: www.cetinje-mojgrad.org
Ovo je praktično samo "novo ruho" sajta cetinje_okrenuto_budućnosti
Nadam se da će vam se dopasti i koncepcija i dizajn i sadržaj novog sajta i da ćemo nastaviti druženje koje može da pomogne našem Cetinju.
Srdačno vaš,
Vesko S. Pejović
Cetinje, 14.12.2009.

CETINJE DANAS, Novembar 2009, Vesko Pejović

Poštovani posjetioci sajta, ukratko ću vas upoznati sa realizovanim projektima u periodu od mojeg posljednjeg javljanja na ovu temu,
25. aprila 2008. godine (tekst „CETINJE UOČI VASKRSA“) kao i o planovima Lokalne uprave za naredni period, kako biste mogli što bolje da dajete sugestije i ideje da Cetinje što prije postane moderna evropska prijestonica i da ljudi u njemu što kvalitetnije žive.

-Privodi se kraju realizacija projekta izgradnje 52 stambene jedinice za socijalno ugrožene građane Cetinja.

-Završena je rekonstrukcija ulice Sava Burića te ulica Sime Matavulja, Bore Stankovića, nastavak ulice Pavla Rovinskoga kao i sanacija nekoliko gradskih i seoskih saobraćajnica.
-Realizovan je projekat rekonstrukcije saobraćajnice u naselju „Švedske kućice“.
-Realizovan je projekat uređenja zelenih površina u Bulevaru crnogorskih junaka.

-Realizovan je projekat rekonstrukcije platoa ispred Sportskog centra.

-Realizovan je projekat izgradnje pomoćnog fudbalskog terena sa vještačkom podlogom.
-Realizovani su i projekti izgradnje malih sportskih poligona na gradskom i dijelu seoskog područja.
-Realizovani su projekti sanacije lokalnih puteva i prigradskih saobraćajnica u 2008. godini 2.874 metara (Pod granicom, pod Đinovim brdom, Humci, lokalni put u Bokovu, i u 2009. godini 14.480 metara (Bogišin krš, Donje polje-Pod granicom, Donji kraj, Očinići-Poljane, Ugnji-Vrela, Predgrađe, Gornič, Ceklin, Njeguši, Meterizi-Dobrska župa, Mikulići i Čevo).
-Završena je prva faza rekonstrukcija vodovodnog sistema, odnosno detekcije i sanacije svih mjesta u gradskoj mreži gdje je curela voda, što je rezultiralo značajnim napretkom u snabdijevanju grada vodom.
-Pripremljena je projektna dokumentacija za sanaciju primarnog cjevovoda od Podgora do Višnjice.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovoda u selu Drušići.
-Realizovana je opravka vodovoda u selu Njeguši.
-Realizovani su projekti obnove vodovodne mreže u Rijeci Crnojevića.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovoda u selu Trešnjevo.
-Realizovan je projekat sanacije vodovoda u selu Čevo.
-Realizovan je projekat vodosnabdijevanja sela Dubova.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovodnog rezervoara u selu Ržani do.
-Otvorena je Klinika za vantjelesnu oplodnju koja je u prvoj godini svoga rada postigla zavidne rezultate.
Rekonstruisan je Dom zdravlja i nabavljena brojna oprema za kvalitetniji rad svih službi Doma zdravlja kao i za odjeljenja Opšte bolnice Danilo I.
-Napravljen je idejni projekat za rekonstrukciju zgrade nekadašnje dječije bolnice.
-Pružena je maximalna podrška izradi projekta uspinjače Kotor-Ivanova korita-Cetinje čija realizacija treba da se završi u toku 2010. godine.
-Urbanizovan je plac „Stari Obod“ kako bi se na njemu mogli izgraditi objekti za smještaj akademija umjetnosti sa svim pratećim sadržajima.

-Realizovan je projekat rekonstrukcije motela „Zicer“ (koji se nalazi u objektu Sportskog centra) koji je transformisan u svojevrsni hotelski objekat značajnih kapaciteta i nivoa ponude.

-Angažovanjem J.U. Lovćen-Bečići realizovan je projekat rekonstrukcije objekta „Palac“ na Ivanovim koritima.
-Izgrađen je i stavljen u funkciju Centar za posjetioce Nacionalnog parka Lovćen na Ivanovim koritima, kao i odgovarajući Centar za posjetioce Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
-U saradnji sa inostranim partnerom realizovana je izgradnja Avanturističkog parka na Ivanovim Koritima, prvog te vrste u regionu.
-Realizovani su projekti obilježavanja lokaliteta, markiranja pješačkih i biciklističkih staza na područjima Nacionalnog parka Lovćen i Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
Realizovani su projekti izrade brošura, letaka, publikacija, kao i brojni multimedijalni projekti koji su imali za cilj prezentaciju turističke ponude Cetinja i Crne Gore.
-Obnovljena je prestižna likovna manifestacija „Trinaestonovembarski likovni salon“.
-Izvršena je sanacija fasade objekta Gradske biblioteke i čitaonice „Njegoš“.
-Sanirana je fontana kod Plavog dvorca.

-Ofarbana je fasada na Dvoru kralja Nikole.
-U značajnoj mjeri je završena sanacija objekata Centralne narodne biblioteke „Đurđr Crnojević“.
-Renovirane su prostorije ŠK“Cetinje“.
-Manifestacija „Cetinjsko kulturno ljeto“ je i ove godine skrenula pažnju bogatim programom.
-Izrađen je „Menadžment plan“ istorijskog jezgra Cetinja koji na cjelovit i kvalitetan način daje smjernice budućeg razvoja istorijskog jezgra grada sa ciljem da Cetinje bude stavljeno na listu zaštićene kulturne baštine UNESKO-a.
-U toku je realizacija opremanja sale Skupštine Prijestonice Cetinje svim neophodnim sredstvima potrebnim za nesmetano održavanje javnih događaja.
-Urađene su internet prezentacije Cetinja i Turističke organizacije prijestonice Cetinje.
-Realizovan je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Rijeci Crnojevića.
-Realizovan je projekat izrade Studije izvodljivosti za tretman otpadnih voda sa područja Cetinja,
-Realizovan je projekat izgradnje kapaciteta za odvod otpadnih voda u ulici Mirka Petrovića.
-Realizovan je projekat rekonstrukcije kanalizacione mreže u naselju Đuro Petrović.
Realizovan je projekat izgradnje kapaciteta za odvod atmosferskih voda na Kružnom putu u dužini od 1810 metara.
-Realizovana je izgradnja visokonaponske i niskonaponske mreže na području Rijeke Crnojevića.
-Puštena je u rad trafostanica 36/6 KV u Podgoru.
-Završena je prva i druga faza rekonstrukcije niskonaponske mreže na Njegušima.
-Završena je ulična rasvjeta u Njegušima.
-Urađen je priključni dalekovod DV 10 kv i puštena u rad stubna trafostanica u Dobrskom selu.
-Realizovana je izgradnja nove javne rasvjete u brojnim gradskim naseljima i na seoskom području (Bajice-Pozduje, Humci, Crna greda, Omladinska ulica, Švedsko naselje, Medovina, Dubovik, Očinići, Obzovica, Bajice-Viganj-Brajanov kraj-Pištet, Donje polje-Pod granicom, Donji kraj, Kruševo ždrijelo, Crveni krst, Prekornica, Riječki grad, Rijeka Crnojevića do hidrocentrale, Kružni put).
-Realizovani su radovi na priključnom dalekovodu DV 10 KV i stubnoj trafostanici u Dobrskoj župi.
-Realizovana je izgradnja STS 10/0,4 KV u Rvašima i rekonstruisan značajan dio niskonaponske mreže.
Izvršena je zamjena dotrajalih stubova i djelova vodova na dijelu seoskog područja.
-U okviru programa podrške licima sa hendikepom, obezbijeđen je prostor za rad Udruženju roditelja djece sa posebnim potrebama „Razvitak“ i Udruženja paraplegičara Cetinja a pružena im je pomoć i u dijelu nabavke medicinskih pomagala značajnih za svakodnevne aktivnosti potrebne ovim licima.
-Pružena je podrška i romskoj populaciji Na Cetinju u okviru koje se u kontinuitetu obezbjeđivani školski pribor, odjeća, obuća, prevoz do obrazovnih institucija i razni drugi vidovi podrške.

PRIORITETI U RAZVOJU CETINJA


Donošenjem Zakona o prijestonici jasno su definisani odnos i obaveze države prema Cetinju a formiranje Senata prijestonice treba da ubrza realizaciju projekata od interesa za brži razvoj Cetinja. U toku naredne tri godine država planira realizovati projekat „CETINJE GRAD KULTURE“ kojim je predviđena realizacija brojnih aktivnosti značajne za kulturni i državni identitet Crne Gore, razvoj potencijala i međunarodnu afirmaciju crnogorske prijestonice a za koji je planirala 10 miliona eura.

Evo koji se projekti planiraju realizovati u narednom periodu sa državnog i lokalnog nivoa:
-Preseljenje Ustavnog suda Crne Gore.
-Preseljenje Ministarstva kulture, sporta i medija Crne Gore.

-Realizovaće se projekat potpune rekonstrukcije Mauzoleja Vladike Danila na Orlovom kršu.
-Završiće se potpuna rekonstrukcija i sanacija objekata Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“ koja podrazumijeva i sanaciju glavnog depoa ove institucije.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije objekta Vladinog doma.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije objekta Dvora kralja Nikole.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije kompleksa Mauzolej Petra II Petrovića Njegoša na Lovćenu.
-Formiraće se Centar za kulturu – Cetinje.
-Realizovaće se projekat izgradnje kapaciteta za smještaj Centra za kulturu sa odgovarajućom multimedijalnom dvoranom.
Biće urađen elaborat opravdanosti osnivanja Regionalnog centra za podsticanje međunarodnog povezivanja menadžmenta u oblasti kulture u državama jugoistočne Evrope.
-Biće urađen elaborat i studije izvodljivosti transformacije objekata bivših poslanstava na Cetinju u kulturno-informativne centre, kao i transformacija postojećih i izrada novih ustanova u oblasti kulture.
-Biće urađen projekat nove umjetničke galerije.
-Realizovaće se projekat sanacije Biljarde.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije unutrašnjosti Kraljevskog pozorišta Zetski dom u skladu sa potrebama adekvatnog odvijanja pozorišne djelatnosti.
-Realizovaće se projekat proširenja kapaciteta Državnog arhiva Crne Gore, čime će biti unaprijeđeni uslovi za rad ove institucije.

-Biće realizovana sanacija brojnih nepokretnih spomenika kulture na gradskom i seoskom području.
-Realizovaće se program promovisanja Cetinja u međunarodnu prijestonicu kulture.
-Biće izgrađen reprezentativni umjetnički paviljon sa stalnom postavkom likovnih
umjetnika, Cetinjana, sa svjetskom reputacijom u oblasti likovne umjetnosti.
-Realizacija projekta uspinjače Kotor-Ivanova korita-Cetinje, kojim će se Kotor, Cetinje i Nacionalni park Lovćen, povezati na atraktivan i turističko visoko produktivan način.
-Realizacija izgradnje objekata za smještaj akademija umjetnosti sa svim pratećim sadržajima na lokalitetu „Stari Obod“.
-Rekonstrukcija Dvorskog trga.

-Realizovaće se druga faza projekta uređenja platoa između Cetinjskog manastira, Biljarde, Vladinog doma i Državnog arhiva.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice.
-Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda.
-Izgradnja novog, modernog Vatrogasnog doma i izgradnja nove saobraćajnice zbog njegovih potreba (od Bulevara crnogorskih junaka do naselja Humci).
-Sa privatnim partnerom realizovaće se izgradnja moderne Autobuske stanice sa pratećim sadržajima.
-Realizovaće se projekti izgradnje info punktova u mjestu Krstac i na Rijeci Crnojevića.
-Realizovaće se projekti elektronskih info punktova u užem jezgru Cetinja.
-Realizovaće se projekat turističke valorizacije Lipske pećine.
-Realizovaće se projekti izgradnje sportsko-turističkih objekata na Ivanovim koritima koji će upotpuniti aktuelnu ponudu J.U. Lovćen-Bečići.
-Biće realizovane brojne promotivne turističke kampanje sa ciljem kvalitetnije prezentacije lokalne ponude.

-Detaljnom razradom prostorno planske dokumentacije koja se odnosi na Nacionalni park Lovćen, biće stvoreni uslovi za punu turističku valorizaciju ovog prostora.
-Formiraće se Univerzitet umjetnosti kao zasebna obrazovna institucija koja će okupljati akademije umjetnosti smještene na Cetinju.
-Realizovaće se projekat izgradnje sportske sale za potrebe OŠ "Lovćenski partizanski odred" i druge zainteresovane subjekte u skladu sa standardima za potrebe svih dvoranskih sportova i uz odgovarajuće kapacitete za smještaj gledalaca i odigravanje utakmica.
-Realizovaće se rekonstrukcija objekta Srednje stručne škole-Cetinje.
-Realizovaće se rekonstrukcija sportske sale u J.U. Gimnazija- Cetinje.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije ulice X crnogorske brigade.
-Realizovaće se rekonstrukcija Bajove ulice.
-Realizovaće se projekat izgradnje sanitarne deponije u skladu sa propisanim standardima EU.

-U cilju stvaranja pretpostavki za ubrzani razvoj realizovaće se i izrada odgovarajućih prostorno-planskih dokumenata: izmjena i dopuna GUP-a Cetinje za

prostor DUP-a „Gruda-Donje polje“, izrada DUP-a „Gruda-Donje polje“, izmjena i dopuna GUP-a Cetinje za prostor DUP-a „Donji kraj“, izrada DUP-a „Donji kraj“, izrada Lokalne studije lokacije „Rvaši“, izrada Lokalne studije lokacije „Poda“, izrada DUP-a „Više palaca“ u Rijeci Crnojevića, izrada DUP-a „Zagrablje-industrijsko-servisna zona“, izrada DUP-a „Humci“, izrada prostorno urbanističkog plana kojom će se stvoriti uslovi za izradu novih detaljnih urbanističkih planova.
-Završiće se izrada Glavnog projekta rekonstrukcije zgrade nekadašnje dječije bolnice koja će biti transformisana u objekat za potrebe dijagnostike, bolničkih ambulanti, i Fonda zdravstva.
-U toku je nabavka najsavremenijeg aparata za endoskopiju.
-Biće stvoreni uslovi za rekonstrukciju zgrade stare bolnice i njenu punu valorizaciju.
-Biće otvoren Centar za fizikalnu terapiju u okviru objekta Doma zdravlja na Cetinju.
-Završiće se realizacija projekta izgradnje vodovoda Prekornica-Kokorinj-Ljubotinj.
-Završiće se realizacija projekta izgradnje vodovoda u selu Dubovik.
Završiće se realizacija projekta vodosnabdijevanja Rijeke Crnojevića sa vodoizvorišta Karakov do u Drušićima.
-Realizovaće se projekat sanacije i rekonstrukcije primarnog cjevovoda Podgor-Višnjica.
-Realizovaće se izgradnja paralelnog primarnog cjevovoda od tzv. Francuske krivine do Cetinja.
-Realizovaće se projekti istraživanja i izgradnje na području Lovćena, Štitara, Kosijera, Bokova, Ćukovca, Dobrske župe, Dodoša, i drugih sela sa ciljem rješavanja problema vodosnabdijevanja na čitavom seoskom području.
-Trajno će biti riješen problem vodosnabdijevanja Cetinja i obezbijeđeno stalno i kvalitetno vovosnabdijevanje svih potrošača.
-Realizovaće se izgradnja dalekovoda 35 KV Cetinje-Rijeka Crnojevića-Podgor koji je od izuzetnog značaja za stanovništvo i postrojenje za vodosnabdijevanje Cetinja.
-Stekli su se uslovi za izvođenje radova na izgradnji nove trafostanice 35/10 KV „Humci“ na daljinsko upravljanje sa kabliranjem svih priključnih 35 KV dalekovoda.
-Realizovaće se projekat izgradnje nove trafostanice 35/10 KV „Donje polje“.Biće realizovani projekti zamjene stubova na seoskom području.
-Razvijaće se projekti izgradnje ulične rasvjete u naseljima i selima u kojima do sada nije izgrađena.
-Razvijaće se projekti sanacije i izgradnje trafostanica i dalekovoda na gradskom i seoskom području.
-Razvijaće se projekti sanacije i izgradnje visokonaponske i niskonaponske mreže na seoskom i gradskom području što će imati za cilj stalno podizanje nivoa kvaliteta snabdijevanja električnom energijom.

"CETINJE - GRAD KULTURE 2010-2013"

MINISTAR KULTURE, SPORTA I MEDIJA BRANISLAV MIĆUNOVIĆ NA LjUBLjANSKOJ KONFERENCIJI

CETINJE KANDIDOVANO ZA REGIONALNI CENTAR

Ljubljana - Ministar kulture, sporta i medija Crne Gore, prof. Branislav Mićunović, tokom drugog dana Ljubljanske konferencije, predstavio je program „Cetinje - grad kulture 2010-2013“.

Ministar Mićunović je predstavio Menadžment plan istorijskog jezgra Cetinja, kao osnovu za sve dalje aktivnosti u Prijestonici. Istakao je značaj ovog dokumenta koji predstavlja konsenzus svih zainteresovanih strana u državi o petnaestogodišnjoj strategiji razvoja Cetinja kao kulturne prijestonice Crne Gore.
On je na sastanku, kojem su prisustvovali ministri kulture regiona Jugoistočne Evrope, izrazio nastojanja Crne Gore da Cetinje, zbog njegovih univerzalnih vrijednosti, dobije i regionalnu dimenziju i postane regionalni centar kulturne saradnje. Predstavljene su i druge aktivnosti koje će početi od naredne godine, poput rehabilitacije spomenika kulture, održavanje manifestacija, obilježavanje značajnih datuma crnogorske istorije, formiranje novih institucija.
Održan je i neformalni susret Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope, kojim je predsjedavao ministar Mićunović. Bilo je riječi o unapređenju regionalne politike na planu kulturne baštine. Ističući važnost regionalne saradnje, zaključeno je da glavni prioritet u bliskoj budućnosti treba da bude razvoj strategija o pravilnom menadžmentu kulturnom baštinom, koje bi pomogle da se prevaziđu izazovi sa kojima se baština u modernom dobu susrijeće. Usvojene su i preporuke za sastanak nacionalnih koordinatora Savjeta, koji će biti održan krajem novembra u Podgorici.
U Ljubljani su usvojena tri dokumenta koja će biti stimulans daljoj saradnji u oblasti baštine - Ljubljanska deklaracija, Zajednička ministarska izjava ministara JIE i Zajednička ministarska izjava ministara Kijevske inicijative, saopšteno je iz Ministarstva kulture.
“Pobjeda” - Nedjelja, 08. novembar 2009. godine
P.N.

NEZNANJE TRUJE DRUŠTVENI PROSTOR

SEKRETAR MATICE CRNOGORSKE MARKO ŠPADIJER

Došlo je vrijeme kad je škola jedan od faktora kulturnog obrazovanja i neophodno je da to obrazovanje modernizuje i demokratizuje
Proučavanje crnogorskog jezika kao lingvističkog i kulturološkog fenomena jedna je od obaveza obrazovnog sistema i univerezitetskih jedinica, ocijenio je u razgovoru za „POBJEDU” sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer. Izučavanje crnogorskog duhovnog nasljeđa, graditeljstva, umjetnosti, pjesništva, morala, vjerovanja, načina života, prema njegovim riječima, mora naći mjesto u srednjoškolskim i univerzitetskim programima.
„Neznanje, površno znanje i stereotipi dovode do nepoštovanja sopstvene kulture. Ta se bolest nedostatka samopoštovanja iz obrazovnog sistema seli u medije i truje društveni prostor”, kazao je Špadijer, najavljujući da će institucija čiji je on jedan od osnivača pomoći revalorizaciju i popularisanje crnogorskog kulturnog nasljeđa.
*U savremenim društvima kultura ima centralnu ulogu, jer pokreće kreativne akcije čiji se uticaj osjeća i u svim ostalim oblastima. Kolika je i kakva uloga kulture kod nas?
- Kultura je najsuštastveniji dio nacionalnog života i svaki građanin na nju polaže intimno pravo i očekuje od vlasti na svim nivoima da pomaže njen razvoj. Vlast svuda deklarativno uzdiže kulturu kao najvišu vrijednost, ali nigdje to ne potvrđuje buyetom. Ne vjerujem da će se ostvariti Lenjinova prognoza da će svi pisati pjesme, ali sam siguran da je došlo vrijeme kad je škola jedna od faktora kulturnog obrazovanja i da je neophodno da to obrazovanje modernizuje i demokratizuje. Civilizacija na ovom stepenu zahtijeva ne samo informisanje, već i učešće građana u kulturi. Bez temeljitog kulturnog obrazovanja nema napretka kulture, niti društva u cjelini.
* Savremeni svijet okrenut je više brzom protoku informacija u odnosu na temeljna studiozna istraživanja koja zahtijevaju mnogo vremena. Na šta mislite kad kažete temeljno kulturno obrazovanje?
- Tradicionalna edukacija iz domaće i svjetske kulture ne pokazuje se efikasnom. Uporna i masovna produkcija i dominacija stereotipa, mita i pop-kulture svjedoči da obrazovni sistem nije uspio da približi kulturne vrijednosti, vaspita ukus i izgradi svijest. Kultura zahtijeva stalno reinterpretiranje nasljeđa. U našem slučaju, obrazovni sistem ima obavezu da polaznike svih nivoa obogati činjenicama o nacionalnoj kulturi, koje su do sada izostale ili naopako interpretirane… Korišćenje interneta za
informisanje o umjetničkim sadržajima sigurno je poraslo i
internacionalizovalo kontekst, ali to bi se moglo nazvati alternativnom kulturnom edukacijom. Postoji opasnost da se u jurnjavi za savremenošću i modom zapostave sopstveni kulturni temelji. Čuvanju svih tokova crnogorske kulture kako u jeziku, tako u drugim oblicima je bitka za raznovrsnost i bogatstvo.
*Ranije ste tvrdili da dominantna proevropska i demokratska svijest u Crnoj Gori iziskuje novu obrazovnu strategiju, da nove generacije treba vaspitavati i osposobiti za ekonomsku inicijativu. Na šta ste konkretno mislili?
- Svijet je u posljednjih četvrt vijeka postao drugačiji i kompleksniji. Obrazovni sistem, kao priprema za budućnost, mora naći način da se adaptira na novu realnost. Reforma obrazovnog sistema je delikatan zadatak koji zahtijeva ne samo osavremenjivanje i promjenu programa, već i edukaciju edukatora. Obrazovanje za kulturu u dosadašnjem sistemu je bilo odraz jedne stroge društvene podjele rada, gdje je obazovni sistem slijedio logiku zatvorene institucije, a kultura svoju autonomiju. Mislim da bi naš vaspitno-obrazovni sistem, od predškolskog do univerzitetskog, trebalo da svoje polaznike pridruži crnogorskoj kulturi.
* Mislite da se treba otvoriti ka dugo zanemarivanoj prošlosti?
- U težnji ka ravnoteži, kultura je u stalnom nemiru. Ona je pješački most između prošlosti i budućnosti. Njega čine stalno nestabilnim vjetrovi savremenosti. Da bi taj prelaz izazivao što manje frustracija i da bi se učinio bezbjednim moraju postojati pravila ponašanja na mostu. Po njemu se mora hodati uravnoteženo, obazrivo, bez jurnjave, vratolomija i bezobzirnog narušavanja jedne ili druge obale. Držeći se te matafore, možemo reći da saobraćaj na polju kulture zahtijeva jednu vrstu društvenog treninga, traži odgovorno i temeljno obrazovanje.
*Kako mislite da to treba izvesti?
- Obrazovni sistem treba da pripremi dobre profesionalce, one koji će biti učesnici kulturnog života i obrazovanu publiku. Za to je potrebna obuka i upotreba novih metoda. To bi dovelo do smanjivanja jaza između umjetnika i publike, pojačane potrebe za korišćenjem biblioteka, veće posjete galerijama, muzejima... i uopšte plemenitijeg i bogatijeg duhovnog života, boljeg međusobnog razumijevanja i poštovanja svoje i drugih kultura. Pojedinačnih primjera povezivanja škola i kulturnih stvaralaca ima, kao što su posjete pisaca školama, kolektivni odlasci na kulturne priredbe, posjete muzejima, galerijama, arheološkim spomenicima... ali to nije postao sistem, niti se organizovano njeguje prisnost stvaralaca umjetnosti i kulture s obrazovnim ustanovama.
* Da se vratimo kulturi u njenom najizvornijem smislu. Može li ona biti frekventna, odnosno da li i u kojoj mjeri može vezati različite sredine, i od koga to u prvom redu zavisi?
- Kultura je vitalnija ako živi na više adresa. Crna Gora može predstavljati nekom iz daleka jedinstvenu kulturnu adresu. Međutim, za nas ovdje su jasno izdiferencirani lokalni i centralni kulturni nivoi. Centralni nivo predstavlja i kontroliše u prvom redu Ministarstvo kulture… Trebalo bi da već imamo nacionalnu strategiju kulturnog razvoja. Zasada imamo samo set zakona o raznim oblastima kulture i menayment planove. Ti su zakoni važni dio procesa uspostavljavanja evropskih stručnih standarda,
ali ne mogu zamijeniti jedinstvenu, jasnu, javnu i na vizionarstvu
zasnovanu strategiju koja definiše prioritete, pravce razvoja, i stimuliše sinergiju svih faktora kulturne politike na postizanju unaprijed definisanih društvenih ciljeva. Kultura upravo treba da podstakne održavanje specifičnog duha i osvježava jedinstvenu atmosferu svake lokalne sredine. To se ne može postići „odozgo“. To mogu samo ljudi od duha koji su emotivno vezani za neko mjesto. Vječna borba između starog i novog ne smije u organizovanim društvima poprimiti, kako se kod nas u mnogim sredinama desilo, elemente nasilja novca i profita nad prirodom i duhom. Čak i luksuzna gradnja modernih zdanja, koja su promijenila izgled naselja, bez kritičkih primjedaba i uvažavanja toga duha vodi u obezličenje.
* Prednost dajete decentralizaciji kulture?
- Lokalna inicijativa je nezamjenjiva. Ljudi koji se ne mire sa stanjem i spremni su da se volonterski angažuju na poboljšanju kulturne klime svoje sredine su dragocjeni. Matica crnogorska ih namjerava stimulisati u svim crnogorskim sredinama i svuda u svijetu gdje žive ljudi iz naše zemlje… Može se s državnog nivoa sarađivati, pomagati, gostovati, ali to tek treba da nađe odjeka, a ne da ostane kulisa za jednokratnu upotrebu. Menayeri su važni, ali i volonterstvo i entuzijazam nijesu istjerani iz kulture. Kulturni život svake sredine zavisi od lokalnog kadra. Od spremnosti sredine da podrži ljude od inicijative, od njihove spretnosti i nivoa, zavisi hoće li jedan grad biti zabit ili kulturni milje. U malim sredinama najlakše se zapada u provincijalizam, letargiju i bezvoljnost za akciju. Očekivanje da država rješava i finansira sva pitanja kulturnog života, često utiče na pasivizaciju, a u nekim slučajevima na odbijanje tih zajednica da pripadaju crnogorskoj kulturnoj zajednici. Matica crnogorska narastanjem mreže namjerava dugoročno raditi na stvaranju bolje kulturne klime u svim crnogorskim opštinama. Cilj te akcije je da u svim sredinama ovladaju svjetski kulturni kriterijumi, da se posvećuje pažnja sopstvenoj kulturi i njeguje uvažavanje i saradnja s drugim, što je suština kulture i demokratije.
Crnu Goru predstaviti Evropi
*Matica crnogorska zakonski je ustanovljena kao institucija koja se bavi krupnim i dugoročnim poslovima u oblasti kulture i identiteta. Jeste li zadovoljni njenim radom?
- Matica crnogorska se konsoliduje kao organizacija koja se bavi crnogorskim kulturnim identitetom. Sada za to ima zakonske i materijalne uslove i izgrađenu organizaciju koja se pokazala vitalnom u teškim vremenima borbe za crnogorsku samosvijest. Njena odgovornost u suverenoj Crnoj Gori je višestruko porasla i upravo se priprema novi Program Matice koji će fiksirati osnovne ideje za njen evropski put. Komplesno pitanje mjesta kulture malih zemalja u globalnom svijetu, multikultura i mnoštvo identiteta stavlja našu organizaciju, a i cijelo društvo, pred mnoge izazove.
*Šta su prioriteti?
- Ne radi se samo o tome da se prilagodimo Evropi, već i da Crnu Goru predstavimo Evropi kao višenacionalnu i višekonfesionalnu državu koja je uspjela da harmonizuje te zajednice i omogući njihov slobodni kulturni razvoj. Time bi demonstrirali ne samo naše specifične kulturne simbioze, već i ojačali fundamentalnu evropsku ideju o njegovanju i poštovanju svih kultura… Ovdje ću samo napomenuti da je Matica pokrenula akciju da u svakoj crnogorskoj opštini ima svoj ogranak. To bi bila ona adresa na kojoj se objedinjava kulturni potencijal, podstiče stvaralačka inicijativa ljudi iz te sredine da zajedno s institucijama kulture, lokalnom samoupravom i građanima razmatraju inicijative koje održavaju duh mjesta i kao cjelinu dobijemo crnogorsku mrežu za kulturne akcije. U saradnji sa školama nalazili bi se načini kako da se najbolje njeguje nasljeđe, oživljava folklor, koriste moderni metodi prezentacije vrijednosti svakog područja, ustanovljavaju simboli karakteristčni za svoje mjesto i na mnoge načine kultiviše lokalpatriotizam.
Kultura i turizam
*Mislite li da turizam, na kome, između ostalog, počiva ekonomija Crne Gore, može pomoći razvoju kulture?
- Turizam je svakako šansa za vitalnost kulture u raznim sredinama. Ne samo što stimuliše veću brigu o spomenicima kulture i prirode, obogaćenju muzeja i galerija, već daje podstrek za razvoj kulturnog amaterizma i folklorne kulture. Kultura stiče jednog pouzdanog partnera, koji će shvatiti da ulaganje u kulturu donosi bolju turističku ponudu, a time i profit. Oko profita će naći interes i privatni sektor, tako da će vremenom to postati jedan preduzetnički savez, koji može da funkcioniše i internacionalizuje kulturne vrijednosti naših sredina.
Ne vjerujem da će se ostvariti Lenjinova prognoza da će svi pisati pjesme, ali sam siguran da je došlo vrijeme kad je škola jedna od faktora kulturnog obrazovanja i da je neophodno da se to obrazovanje modernizuje i demokratizuje. Civilizacija na ovom stepenu zahtijeva ne samo informisanje, već i učešće građana u kulturi. Bez temeljitog kulturnog obrazovanja nema napretka kulture, niti društva u cjelini

“Pobjeda” - Subota, 07. novembar 2009. godine

Vera Gavrilović

NEĆU PODRŽAVATI NERAD

Pavle Pejović, direktor Narodnog muzeja Crne Gore

MONITOR, PETAK, 30 OKTOBAR 2009 INTERVJU - BROJ 993

MONITOR: Kada očekujete da dobijete oko 2,5 miliona eura koje je Vlada namijenila Narodnom muzeju u okviru obilježavanja i značajnih datuma narednih godina i za što će taj novac biti utrošen?
PEJOVIĆ: Detalji vladinih planova su mi nepoznati, ali mi smo smo sačinili elaborat kojim su obuhvaćeni svi neophodni radovi u muzeju i oni su planirani na nivou od oko 2.080.000 hiljada eura. Napravljena je lista prioriteta, i prvo što bi trebalo realizovati će biti u Vladinom domu gdje su smješteni Istorijski i Umjetnički muzej i centralni depo Narodnog muzeja, zatim Reljef Crne Gore i Biljarda, a onda Dvor kralja Nikole i Etnografski muzej. Mnogo toga će zavisiti od stanja ekonomije u državi, ali ja sam lično optimista.

MONITOR: Šta ste uradili otkako ste imenovani na funkciju direktora muzeja, kako je novac kojim ste raspolagali utrošen?
PEJOVIĆ: Ja sam u muzeju oko deset mjeseci i vjerujte mi da mi ovdje nije nimalo lako. Latio sam se posla, i uz dosta podozrenja i opstrukcije krenuo u sređivanje stanja u muzeju. Prosto je neshvatljivo što sam sve zatekao u pojedinim prostorima, posebno u Vladinom domu. Izbacivali smo godinama nataloženo smeće i čistili ono što godinama niko nije održavao. Krenuo sam od onoga što na prvi pogled daje sliku o muzeju, od infrastrukture koja treba da obezbijedi minimum komfora i za zaposlene i za posjetioce kojih na godišnjem nivou imamo između 100 i 150 hiljada. U Vladinom domu sam to priveo kraju, dođite i uvjerite se na licu mjesta što je sve urađeno. Sala Ivan Crnojević je sada reprezentativni prostor, generalno sređen i sa novim pravilnikom o načinu korišćenja. Ona je po mom mišljenju jedan od brendova Crne Gore i neće kao do sada biti korišćena za sve i svašta. Sređena je fasada Dvora i Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja, sređujemo i privodimo kraju radove na ulaznom pultu u Biljardi, završićemo i kompletirati video nadzor i na taj način obezbijediti bolji uvid u rad zaposlenih i u održavanje i čuvanje objekata. Odštampane su nove turističke ulaznice, nabavljene su i registar kase, čime će se obezbijediti značajno bolja kontrola rada turističke službe.Kada su u pitanju projekti , izdvojio bih da su u produkciji Ateljea Dado urađene četiri velike studijske retrospektivne izložbe, produkcija Venecijanskog bijenala za Crnu Goru, izložbe u Austriji i Hrvatskoj...

MONITOR: Sa koliko eksponata raspolaže Narodni muzej? Da li ulažete u održavanje depoa, da li planirate da depo bude izmješten?
PEJOVIĆ: Pravi broj eksponata u Narodnom muzeju je nepoznat, a evidentiran je broj od 12463.
Ja sam inicirao unošenje novih podataka i rad revizorskih komisija. Revizorska komisija je završila svoj rad u Njegoševom muzeju, a sada planiramo revidiranje Umjetničkog muzeja. Moram reći da u Arhivsko-bibliotečkom odjeljenju ima veliki broj neunesenih podataka o pojedinim dokumentima, kojih ima blizu 700 hiljada. To je ogromni posao i mi na njemu permanentno radimo. Što se tiče depoa, on je koncipiran u startu neuslovno, ali teško da se u dogledno vrijeme može izmiještati. Tamo treba obezbijediti adekvatnu klimatizaciju i u njemu će stanje biti podnošljivo. Na putu smo da i ovaj problem razriješimo. Činjenica je da u zadnjih 30 godina nije bilo valjanih primopredaja, a ja sam iskoristio priliku da se penzionisanjem nekih rukovodećih kadrova naprave valjane komisijske primopredaje u Istorijskom muzeju i Arhivsko-bibliotečkom odjeljenju, gdje se pokazalo da je stanje u redu.

MONITOR: Ima li viška zaposlenih u Narodnom muzeju?
PEJOVIĆ: Narodni muzej je veoma kompleksna institucija sa puno izvanrednih mogućnosti, sjajnih pojedinaca, ali i sa veoma puno unutrašnjih problema. Muzej je dugo godina bio, zbog poznatih okolnosti u prošlosti, doveden do ivice opstanka. U Cetinju, gdje je privreda potpuno zamrla, muzej je bio zadnja šansa za zaposlenje, tako da se pretvorio u socijalnu ustanovu u kojoj je struktura zaposlenih veoma nepovoljna. Ljudi su dolazili sa navikama koje nijesu odgovarale instituciji kakva je NM. Značajan broj zaposlenih nema pravu predstavu o tome gdje radi i šta radi. Ovdje je bilo normalno da se godinama ne dolazi na posao, a ima više primjera da je to trajalo i po deset godina, pa i više. Uz to, ovdje je veoma izražen nepotizam, tako da imamo slučajeva da čitave familije ovdje imaju uhlebljenje. Pokrenuti ljude u takvoj atmosferi nije nimalo lako, ali uz pomoć onog dijela posvećenih profesionalaca, zamajac se ipak pokrenuo. Ono što je sigurno, ja neću biti onaj koji će podržavati nerad, tražim i tražiću red i disciplinu, a neradnici će morati naći drugo mjesto za nečinjenje. Nalazom Državne revizorske komisije evidentiran je broj ljudi koji su višak, i ja ću se kao rukovodilac ove kuće zalagati da se korektnim i kvalitetnim socijalnim programom oslobodimo ovih ljudi. Nama predstoji podmlađivanje mladim stručnim kadrom, jer se moramo pripremati za predstojeću smjenu generacija.

MONITOR: Koliko je eksponata dato Mitropoliji, koji su najznačajniji, da li ćete pokrenuti proceduru za povraćaj i kada?
PEJOVIĆ: Nedavno smo realizovali povodom 140 godina Bogoslovsko učiteljske škole i Djevojačkog instituta izložbu u Biljardi koja je na jedan studiozan način obilježila rad ove dvije izuzetno značajne škole. Desilo se da je zbog nesuglasica između Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske i Crnogorske pravoslavne crkve Mitropolija povukla 10 predmeta koji su bili posuđeni za ovu izložbu. To je bio povod da ja od saradnika potražim reverse za predmete koji su ustupljeni Mitropoliji crnogorsko-primorskoj na čuvanje, ili pozajmljeni i vjerujte mi taj je broj veoma veliki. Među ovim predmetima posebno mjesto zauzima Povelja Ivana Crnojevića koja je pozajmljena i zašta imamo revers Mitropoliji za otvaranje postavke u Manastirskom muzeju 1987. godine, a koja do današnjeg dana nije vraćena. Na ovom spisku su i panagije za koje smo saznali prije 20 i više godina da su ukradene, a što najbolje govori o tome kako su čuvane. Ja sam sačinio precizan spisak ovih muzealija i poslaću ga na adekvatne adrese. Ovo je po mom ličnom sudu ozbiljno državno pitanje.
MONITOR: Gdje ste Vi stalno zaposleni a gdje radite honorarno?
PEJOVIĆ: Ja sam umjetnik, vajar koji permanentno stvara, i to je moje primarno zanimanje. Uz to sam i redovni profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti, na predmetu Vajanje, gdje od početka, već 21 godinu, vodim klasu, i sa ove institucije imam namjeru da kroz pet-šest godina idem u penziju. U muzeju sam, odlukom Vlade Crne Gore imenovan za direktora, i shodno zakonu ostvarujem pedeset odsto ličnog dohotka, ali sa punom odgovornošću. Pokušaću da nešto uradim da se ova značajna kuća bolje organizuje i da bolje funkcioniše. Sredstva koja zarađujem u muzeju, u iznosu od 436 eura, nijesu sigurno bila razlog mog dolaska u Narodni muzej, nego ono što muzej, kao kuća dugog pamćenja i duša naroda Crne Gore može da ponudi za njenu prezentaciju u svijetu, ali i u samoj Crnoj Gori.

MONITOR: Kako ocjenjujete stanje u kulturi ?
PEJOVIĆ: Kultura dijeli sudbinu ostalih oblasti u državi, tako da ima mnogo razloga da se bude nezadovoljno ali isto tako moramo priznati da je urađeno puno na stvaranju infrastrukture koja obezbjeđuje bolju budućnost za ovaj veoma važan segment djelovanja. Bojim se da se još nedovoljno ozbiljno shvaća u pojedinim polugama vlasti, koje je doživljavaju kao elementarnu nepogodu, ne shvatajući da je kultura glavna poluga očuvanja identiteta i bitna platforma koja podrazumijeva profilisanje građanina koji će kao kulturan i obrazovan pojedinac biti spreman za normalnu komunikaciju sa svijetom, svjesnog i sebe i svoje države kao polazišta za uzajamni identitet. U tom kontekstu uloga Narodnog muzeja je veoma značajna, jer je baza koja itekako može pomoći na putu ovakvih spoznaja.
Vesna RAJKOVIĆ

JOŠ JEDNOM O ŽIČARI, Blažo Sredanović

Najviše talenta imamo da pravimo štetu sami sebe
ZAŠTO SU PLANERI ODUSTALI OD IDEJE DA LIFT I ŽIČARA KOTOR - LOVĆEN BUDU JEDAN SISTEM
Piše: Blažo Sredanović

U preliminarnoj studiji izvodljivosti Austrijske agencije za razvoj za zičaru Kotor - Lovcen iz 2007. godine polazna stanica bila je predviđena iz Škaljara. Kako UNESKO nije dozvolio da trasa žičare ide uz zidine Kotorske tvrđave, a i zbog potrebe za poslovnim prostorom u Kotoru, polazna stanica je izmještena u Grbalj, istočno od ulaza u tunel Vrmac, na lokaciji Dub. Ovim neracionalnim rješenjem funkcionalnost i rentabilnost projekta žičare značajno je umanjena na štetu i Cetinja i Kotora.

Ako se vec investira deset miliona eura za lift do vrha tvrđave San Đovani u Kotoru, zašto se onda turistima, koji su se već ispeli na toliku visini, ne omogući da nastave dalje? Zašto se ova dva sistema ne spoje u jedan i polazna stanica za žičaru prema Lovćenu izgradi u neposrednoj blizini lifta, iza vrha tvrđave? Time bi se postigla daleko bolja funkcionalnost oba sistema, izbjeglo veliko nepotrbno zaobilaženje i gubljenja vremena, a cijena izgradnje osjetno bi se smanjila. Uostalom, tuda je prolazila trasa nekadasnje austrijske žičare iz 1917. godine.

Ispod vrha Kotorske tvđave prema Lovćenu nalazi se duboka uvala u kojoj se ugnijezdilo sada već napušteno selo Špiljari. Ovaj pogodni reljef terena omogućio bi veliki raspon i provjes čelicnog užeta od uklještenja u brdo ispod tvrđave, preko uvale, do prvog čelicnog stuba na padinama Lovćena. Terminal na visoravni Kuk, ispod Štirovnika, bio bi na približno istoj lokaciji i visinskoj koti, đe bi se nalazio da je polazna stanica iz Škaljara. Ovim bi se dužina žičare skratila gotovo za pola. Platforme za prihvatanje putnika, prateći objekti, sanitarne zgrade, restoran i prodavnice suvenira, kao i napajanje strujom i vodom, bili bi zajednički i na jednom mjestu za oba sistema. Uz značajno pojeftinjenje izgradnje ovo bi smanjilo i broj stručnog osoblja za održavanje.

Naravno, zbog većeg broja turista i frekvencije, kapacitet podzemnog lifta u Kotoru trebalo bi povećati. Završena geološka ispitivanja pokazala su dobar kvalitet stijena u brdu, što dozvoljava šire bušotine za liftove.
Rješenje koje predlažem bilo bi i estetski i ekološki mnogo povoljnije, sa manje stubova, a lokacija bi zadovoljila zahtjeve UNESKO-a, jer ne bi kvarila vizuru tvrđave i zidina, s obzirom da nije vidljiva iz akvatorija Kotora i okoline.
Turisti ne bi imali dilemu da li će žičarom od Duba na Lovćen, ili iz Kotora liftom do vrha tvrđave, već bi imali na raspolaganju i jednu i drugu turisticku atrakciju u kontinuitetu. Na osnovu mojeg iskustva u projektovanju sličnih sistema, uvjeren sam da bi podzemni lift i žičara objedinjeni bolje funkcionisali i bili tako korišćeni punim kapacitetom i, uz sve ostalo što sam naveo, postigli i maksimalnu profitabilnost.

Veoma sličan projekat postoji u Rio de Žaneiru, đe uspinjača od mora stiže do nižeg vrha (Morro de Urca), odakle se vidi dio grada i zaliva, dok druga sekcija uspinjače, udaljena oko 30 metara, nastavlja dalje do vrha poznate “Šećerne glave” (Pao de Acucar), odakle se vidi čitava panorama grada sa okolinom, sve do čuvene plaže Kopokabana. I tamo su, zbog povoljnog terena sa uvalom, spojena ova dva vrha čelicnim užetom velikog raspona i to bez stubova (!), a pojedine gondole nose i do pedeset putnika.

Planirana ciljna grupa za žičaru Kotor-Lovćen-Cetinje su turisti izletnici iz Hrvatske, posebno iz Dubrovnika, koji već stižu sa hidrogliserima, zatim turisti sa brodova “kruzera” i nautički turisti sa jahtama, svake godine sve većim i luksuznijim. To su uglavnom turisti visoke platežne moći, mnogi sa vanregionalnih prostora, čak i sa drugih kontinenata. Za njih je veoma važna udobnost, jer su brojni među njima u poznim godinama, a neki i sa fizičkim hendikepom. Cilj im je da maksimalno iskoriste vrijeme dok se brod zadržava u luci, a to je prosječno 7do 8 sati, i da za to vrijeme što više novog i neobičnog vide i dožive. Poznato je da neki brodovi dovedu i preko hiljadu putnika. Pošto njih treba transportovati kroz tunel Vrmac do polazne stanice Dub, biće potrebno angazovati desetine autobusa, a to su veliki dodatni operativni izdaci. Stvarala bi se gužva na rivi i u polasku i u povratku, što bi sve zajedno rezultiralo gubitkom vremena do blizu dva sata. U mojem konceptu ovog problema nema. Turisti sa broda šetnjom kroz grad stigli bi do podzemnog lifta.

I u povratku turisti imaju isti problem. Umjesto da se spuste liftom u grad, đe mogu čuti brodsku sirenu koja im najavljuje skori polazak i da za preostalo vrijeme mogu napraviti još koji snimak ili kupiti još neku razglednicu ili suvenir, prije nego se puni utisaka oproste od ovog grada izuzetne ljepote, oni će čekati izolovani na Dubu da im stigne autobus, naravno po našoj ukorijenjenoj navici za tačnost. Ovdje se radi o veoma zahtjevnom turizmu visokog intenziteta, đe se procesuira veliki broj ljudi u veoma ograničenom vremenu. Usporavanje tog “protoka” turista na samom početku imalo bi loš kumulativni efekat na sve što slijedi, jer žičara nije sama za sebe turistička ponuda. Važan faktor za rentabilnost projekta je vrijeme kojim turisti raspolažu da bi mogli posjetiti panoramske restorane sa vidikovcima, Nacionalni park Lovcen, mauzolej, cetinjske muzeje, manastire i relikvije. Sve ovo zajedno u ponudi definiše visoki turizam kojem Crna Gora teži.

Ako bi polazna stanica ostala u Dubu, onda turisti koji se opredijele za Lovćen i Cetinje vjerovatno ne bi imali vremena za Kotor, niti bi im bilo interesantno da se penju na tvrđavu, kad su već Zaliv vidjeli sa Lovćena. Ne samo da bi ukupni prihodi obije opštine bili smanjeni, već bi se lift i žičara, kao odvojene turističke atrakcije, gotovo sigurno našle u međusobno nelojalnoj konkurenciji, što nikome ne bi koristilo. Objedinjenjem ova dva projekta, svi turisti bi prošli kroz Kotor, što bi gradu povećalo prihode, ali ne na uštrb Cetinja. Uštedom na vremenu, boljom funkcionalnošću i boljom organizacijom, više bi turista sa brodova stiglo do Lovćena i Cetinja na ovaj način, nego kad bi polazili iz Duba.

Istorija Kotora je unutar zidina, ali njegova duša je na Rivi. Tu se dočekuje i ispraća, veseli i zabavlja, za šta Kotor ima više smisla od bilo kojeg drugog crnogorskog grada. Sa Rive se najbolje vidi i doživi taj dramatični zagrljaj mora, grada, kamena i neba. Stranci osjete i žele da se utope u tu izuzetnu atmosferu jedinstvenog mediteranskog grada. Da prođu kroz kapiju i vide kakvu su istorijsku ljepotu obgrlile i stoljećima čuvale te kamene zidine. A sve to im je uskraćeno, jer ih treba što prije trpati u autobuse, da bi stigli na jednu pogrešno odabranu udaljenu lokaciju.

Za uspjeh ove investicije veoma je važan i dobar, savremen marketing. Mnoge stvari mogu se ponuditi turistima u paketu sa naplatom na jednom mjestu, opet zbog praktičnosti i velike uštede u vremenu. U nekim zemljama čak šalju službena lica kao prethodnice na brod, par sati prije pristajanja u luku, da već na brodu pregledaju pasoše i vize, kako bi se uštedjelo vrijeme. Preduzeće kojem bi se povjerila kontrola i operacija čitavog projekta, uspostavilo bi tijesnu saradnju i kooperaciju sa kompanijom koja pravi aranžmane za dolazak brodova i ugovara vrijeme zadržavanja tih brodova u luci. Samo optimalnim korišćenjem tog raspoloživog vremena može ovaj projekat biti profitabilan. Očito se o tome nije mnogo razmišljalo kod premještanja polazne stanice u Dub. Iz raznih izjava onih koji su zaduženi za ovaj projekat vidi se da očekuju odgovor za sve od austrijskih inženjera. No, inženjeri su visoko stručni za tehnički aspekt projekta, a ne znaju koliko turista posjećuje crnogorsko primorje, otkud i kako dolaze, đe se kreću, koliko se zadržavaju i sve ostalo što je potrebno za racionalno planiranje.

To bi trebalo da znaju crnogorski turistički poslenici, a austrijski stručnjaci samo koriste te podatke. A koliko je planirana lokacija u Dubu loše zamišljena i neracionalna najbolje ilustruje slučaj sa izletnicima iz Podgorice i Cetinja, kad se žičarom upute u Kotor, a njih će biti znatan broj. Umjesto da liftom stignu u sred Starog grada, žičara bi ih odvela na jednu usamljenu, potpuno izolovanu lokaciju, udaljenu oko sest kilometara od mora. A već se godinama priča o “jedinoj žičari u svijetu koja spaja dva grada” i da ce Cetinje postati “grad na moru”! Umjesto da projekat postane jedna živa saobracajna arterija, aktivna gotovo čitave godine, koja bi približila kulturne manifestacije i ostale aktivnosti Kotora i Cetinja, on bi se sveo na “slijepo crijevo”, smješteno na sporednom kolosjeku. Logičnog objašnjenja za to nema, već je u pitanju naša poslovična površnost. Prosto je neshvatljivo koliko imamo talenta da pravimo štetu sami sebe.

Turisti sa kruzera biće glavni klijenti žičare

Pošto sezona za turiste sa brodova traje od aprila do novembra, a često i preko cijele godine, logično je da bi oni trebali da imaju prioritet u svemu. Krstarenje brodovima sve više postaje najpopularniji trend u turizmu, pa se u tu svrhu godišnje u svijetu gradi desetine novih brodova. Mnogi gradovi se takmiče na razne načine kako da privuku što vise tih velikih luksuznih brodova, pa im se često priredjuju posebni dočeci. Kad sam prije dvije godine brodom “Queen Mary 2” pošao na dugo kružno putovanje oko svijeta, u luci Kocin na jugu Indije, među hiljadama gradjana i nekoliko muzičkih i folklornih grupa bilo je i desetak svečano dekorisanih slonova!
Jedan broj kabina na brodovima opremljen je poput modernih stanova, i iznajmljuju se čak na čitavu godinu. Za imućnije penzionere ovo postaje novi način življenja. Imaju svu udobnost, uključujuci i ljekarsku njegu, bogat društveni život i zabavu, odličnu hranu i poslugu, bazene i sportske dvorane, a ne moraju se opterećivati gužvama po autoputevima i aerodromima da bi putovali.

Zato na ovu stabilnu grupu turista treba da se orijentišu i usmjere svoje planove i aktivnosti realizatori ovog projekta, da bi on postao profitabilan i održao visoki kvalitet i popularnost, koja bi bila na nivou sa neuporedivim prirodnim ljepotama Boke i Lovćena. Pored prihoda koje donose, ovi turisti pravili bi najbolju reklamu Crnoj Gori, jer se njihovi utisci brzo prenose širom svijeta.
No, ako se umjesto stilskih panoramskih restorana u kamenu i drvetu, sa tradicionalnom domaćom hranom, na ovim najljepšim vidikovcima pojave improvizovane betonske konstrukcije sa koka-kola suncobranima i gomilama gajbi nikšićkog piva, onda će se i ovaj projekat, kao i mnogi prethodni, degradirati i svesti na jeftinu zabavnu atrakciju tipa “diznilend”.

(Autor je inženjer sa dugogodisnjom praksom u projektovanju i izvođenju industrijskih objekata u inostranstvu)
Dnevni list “Vijesti”, 01.11.2009.

KONSTITUISAN SENAT PRIJESTONICE

KONSTITUTIVNA SJEDNICA SENATA PRIJESTONICE

Predsjednik Branko Vujović
Cetinje 16. septembra- Ministar ekonomije Branko Vujović, jednoglasno je izabran za predsjednika Senata Prijestonice na današnjoj konstitutivnoj sjednici tog savjetodavnog tijela Prijestonice. Skupština Prijestonice je donijela odluku o formiranju Senata, na osnovu Zakona i Statuta Prijestonice. Precizirano je da Senat ima 13 članova, a mandat članovima Senata je četiri godine. U ovom, prvom sazivu Senata su:

predsjednik Prijestonice Milovan Janković,

predsjednica Skupštine Prijestonice Njegosava Vujanović,

gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša,

izaslanik predsjednika Crne Gore Aleksandar Bogdanović,

u ime skupštine Crne Gore članovi Senata su: Borislav Banović i

Predrag Popović,
a u ime Vlade Crne Gore Branko Vujović i

Branislav Mićunović.

Predstavnik CANU je Mijat Šuković,

a u ime Univerziteta Crne Gore Milorad Jovović.

Tarzan Milošević je u Senatu Prijestonice kao predstavnik Zajednice opština Crne Gore,

Sreten Zeković kao predstavnik NVO,

dok je Rajko Mijušković predstavnik građana Prijestonice u Senatu. Sredstva za rad Senata biće obezbijeđena iz Budžeta Crne Gore.

Prisutne je na konstitutivnoj sjednici pozdravio predsjednik opštine Cetinje Milovan Janković, a nakon toga im se obratila predsjednica Skupštine Njegosava Vujanović, oboje naglašavajući da je velika čast i obaveza da se bude član Savjeta Prijestonice.
Janković je rekao da očekuje podršku države predlozima Senata.
-Očekujem da ćemo u povjerenom mandatu afirmisati državne , istorijske, kulturne i duhovne vrijednosti Cetinja i na taj način učiniti kvalitetnijim i sadržajnijim život u prijestonom gradu-kazala je Vujanović.

Gradonačelnik glavnog grada Miomir Mugoša takođe je naglasio da mu je izuzetna čast biti u Senatu prijestonice i naglasio da će se truditi da doprinese razvoju Cetinja kao crnogorske prijestonice.

Izaslanik predsjednika Crne Gore u Senatu, Aleksandar Bogdanović, kazao je da će Senat dati podršku Prijestonici, naročito u dijelu što efikasnije realizacije projekata koje je država već uputila prema Cetinju, ali će dati i nove zdrave inicijative u cilju boljeg i kvalitetnijeg života u Prijestonici.

Branko Vujović, kao prvi predsjednik senata Prijestonice zahvalio se na ukazanoj časti, naglašavajući da će i kao Cetinjanin i kao član Vlade dati puni doprinos razvoju Prijestonice.

Gradonačelnik glavnog grada Miomir Mugoša na današnjoj konstitutivnoj sjednici Senata Prijestonice odrekao se novčane nadoknade koja mu sleduje za rad u Senatu, u čemu mu se pridružio i gradonačelnik Prijestonice Milovan Janković. Mugoša je takođe najavio da će glavni grad donirati namještaj i tehničku opremu za buduću kancelariju sekretara Senata, koju će obezbijediti Prijestonica. On je već sad stavio na raspolaganje automobil za potrebe službe sekretara Senata, koji će biti izabran na prvoj sljedećoj sjednici.

Dnevni list "Pobjeda",17.09.2009
J.Đukanović

BIOGRAFIJA PRVOG PREDSJEDNIKA SENATA PRIJESTONICE

Branko Vujović je rodjen na Cetinju 26.09.1951. godine. Završio je Mašinski fakultet u Podgorici. Oženjen je, ima dvoje djece, živi na Cetinju.
Zaposlio se 1977. godine u "Obodu"-u Cetinje i radio do 1997. godine. U tom periodu obavljao je poslove inženjera konstruktora i tehnologa; vodio projekat izgradnje fabrike korpi i rešetki u Plavu; bio direktor fabrike Horizontalnih zamrzivača i direktor Alatnice, član poslovodnog odbora i generalni direktor Holding Kompanije "Obod".

Izabran je 1997. godine za člana Vlade Republike Crne Gore, na mjesto ministra trgovine.
Od februara 1998. godine obavljao poslove direktora Agencije Crne Gore za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja.

Član je Savjeta za privatizaciju Vlade RCG i predsjednik je Tenderske komisije.
Od juna 2009. godine ministar ekonomije.

ULOGA SENATA PRIJESTONICE

Prijestonica ima Senat, kao savjetodavno tijelo, koje se konstituiše aktom Skupštine Prijestonice na period od 4 godine. Njegova uloga je da zauzima stavove, daje prijedloge i mišljenja državnim organima i organima Prijestonice o pitanjima značajnim za ekonomski, kulturni, istorijski, ekološki, turistički, demokratski i razvoj Prijestonice u drugim oblastima.
Rad Senata se finansira iz budžeta Crne Gore.

STONA VODA IZ BOROVIKA - Veljko Strugar

Dragi posjetioci sajta, naš sugrađanin g-din Veljko Strugar koji već nekolike decenije živi i radi u inostranstvu, u želji da pomogne svome gradu kako da nadomjesti nedostatak vode, predlaže jedno veoma interesantno, moguće a čini mi se i višestruko isplativo rješenje:

PRIMJER BOROVIK



Danas se malo ko sjeća pjesmice iz poslijeratnih godina, koja je glasila:
„Najljepša je plaža,
Simonova jaža… "


U stvari, ovdje se radi o maloj akumulaciji koja je sakupljala vodu jesenjih i proljetnih kiša, koje je bilo dovoljno da se pokrene mlin Muhadinovića…


Borovik se nalazi u jugozapadnom dijelu Cetinjskog Polja, iza Grude i zahvata otprilike 10 hektara zemljišta obraslog borovima i to ekološki prilično čistog jer ničeg nema što bi ga moglo zagaditi.
Akumulaciju omogućava lučna brana zidana u kamenu, visine oko 3metra a postoji mogućnost da se bez velike teškoće podigne najmanje za metar čime bi se njen kapacitet povećao barem za tri puta, jer bi se u funkciju uveo i prostor u dubini.

Najprostija računica pri uobičajenim godišnjim padavinama od 3000 mm godišnje, daje idealnu količinu od 300.000 m³ od koje bi se moglo upotrijebiti barem 60%, što iznosi cca. 180.000 m³ a ukolko se ova količina pomnoži sa cijenom struje po kubnome metru od skoro jednoga eura, koliko je potrebno za kubik vode iz Podgora, ne računajući gubitke u vodovodnoj mreži, voda Borovika bi bila sasvim isplativa. U stvari, akumulacija Borovik, kao privatna investicija a s obzirom na sredstva koja bi bila uložena, sa svojim obrtom preko 200.000 eura godišnje, eventualnom investitoru ili akcionarskom društvu bi omogućila solidan profit a građanima Cetinja vodu posebnog kvaliteta…

U Njemačkoj, već duže vremena postoji takozvana – stona voda – koja se, za razliku od prirodne mineralne pravi tako što se obična voda iz vodovoda prečisti skoro do statusa destilovane a onda dodaju mineralni sastojci koji joj daju takav ukus da je postala više tražena od prirodne… Voda iz akumulacije Borovik jeste u stvari kišnica, dakle voda bez ikakvih sastojaka i time veoma pogodna u pogledu pomenute tehnologije pravljenja pomenute « stolne vode » čija je isplativost – višestruka… Pa ko voli, nek izvoli!

Veljko Strugar, hidrotehničar, Cetinje, 20.08.09