NEZNANJE TRUJE DRUŠTVENI PROSTOR

SEKRETAR MATICE CRNOGORSKE MARKO ŠPADIJER

Došlo je vrijeme kad je škola jedan od faktora kulturnog obrazovanja i neophodno je da to obrazovanje modernizuje i demokratizuje
Proučavanje crnogorskog jezika kao lingvističkog i kulturološkog fenomena jedna je od obaveza obrazovnog sistema i univerezitetskih jedinica, ocijenio je u razgovoru za „POBJEDU” sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer. Izučavanje crnogorskog duhovnog nasljeđa, graditeljstva, umjetnosti, pjesništva, morala, vjerovanja, načina života, prema njegovim riječima, mora naći mjesto u srednjoškolskim i univerzitetskim programima.
„Neznanje, površno znanje i stereotipi dovode do nepoštovanja sopstvene kulture. Ta se bolest nedostatka samopoštovanja iz obrazovnog sistema seli u medije i truje društveni prostor”, kazao je Špadijer, najavljujući da će institucija čiji je on jedan od osnivača pomoći revalorizaciju i popularisanje crnogorskog kulturnog nasljeđa.
*U savremenim društvima kultura ima centralnu ulogu, jer pokreće kreativne akcije čiji se uticaj osjeća i u svim ostalim oblastima. Kolika je i kakva uloga kulture kod nas?
- Kultura je najsuštastveniji dio nacionalnog života i svaki građanin na nju polaže intimno pravo i očekuje od vlasti na svim nivoima da pomaže njen razvoj. Vlast svuda deklarativno uzdiže kulturu kao najvišu vrijednost, ali nigdje to ne potvrđuje buyetom. Ne vjerujem da će se ostvariti Lenjinova prognoza da će svi pisati pjesme, ali sam siguran da je došlo vrijeme kad je škola jedna od faktora kulturnog obrazovanja i da je neophodno da to obrazovanje modernizuje i demokratizuje. Civilizacija na ovom stepenu zahtijeva ne samo informisanje, već i učešće građana u kulturi. Bez temeljitog kulturnog obrazovanja nema napretka kulture, niti društva u cjelini.
* Savremeni svijet okrenut je više brzom protoku informacija u odnosu na temeljna studiozna istraživanja koja zahtijevaju mnogo vremena. Na šta mislite kad kažete temeljno kulturno obrazovanje?
- Tradicionalna edukacija iz domaće i svjetske kulture ne pokazuje se efikasnom. Uporna i masovna produkcija i dominacija stereotipa, mita i pop-kulture svjedoči da obrazovni sistem nije uspio da približi kulturne vrijednosti, vaspita ukus i izgradi svijest. Kultura zahtijeva stalno reinterpretiranje nasljeđa. U našem slučaju, obrazovni sistem ima obavezu da polaznike svih nivoa obogati činjenicama o nacionalnoj kulturi, koje su do sada izostale ili naopako interpretirane… Korišćenje interneta za
informisanje o umjetničkim sadržajima sigurno je poraslo i
internacionalizovalo kontekst, ali to bi se moglo nazvati alternativnom kulturnom edukacijom. Postoji opasnost da se u jurnjavi za savremenošću i modom zapostave sopstveni kulturni temelji. Čuvanju svih tokova crnogorske kulture kako u jeziku, tako u drugim oblicima je bitka za raznovrsnost i bogatstvo.
*Ranije ste tvrdili da dominantna proevropska i demokratska svijest u Crnoj Gori iziskuje novu obrazovnu strategiju, da nove generacije treba vaspitavati i osposobiti za ekonomsku inicijativu. Na šta ste konkretno mislili?
- Svijet je u posljednjih četvrt vijeka postao drugačiji i kompleksniji. Obrazovni sistem, kao priprema za budućnost, mora naći način da se adaptira na novu realnost. Reforma obrazovnog sistema je delikatan zadatak koji zahtijeva ne samo osavremenjivanje i promjenu programa, već i edukaciju edukatora. Obrazovanje za kulturu u dosadašnjem sistemu je bilo odraz jedne stroge društvene podjele rada, gdje je obazovni sistem slijedio logiku zatvorene institucije, a kultura svoju autonomiju. Mislim da bi naš vaspitno-obrazovni sistem, od predškolskog do univerzitetskog, trebalo da svoje polaznike pridruži crnogorskoj kulturi.
* Mislite da se treba otvoriti ka dugo zanemarivanoj prošlosti?
- U težnji ka ravnoteži, kultura je u stalnom nemiru. Ona je pješački most između prošlosti i budućnosti. Njega čine stalno nestabilnim vjetrovi savremenosti. Da bi taj prelaz izazivao što manje frustracija i da bi se učinio bezbjednim moraju postojati pravila ponašanja na mostu. Po njemu se mora hodati uravnoteženo, obazrivo, bez jurnjave, vratolomija i bezobzirnog narušavanja jedne ili druge obale. Držeći se te matafore, možemo reći da saobraćaj na polju kulture zahtijeva jednu vrstu društvenog treninga, traži odgovorno i temeljno obrazovanje.
*Kako mislite da to treba izvesti?
- Obrazovni sistem treba da pripremi dobre profesionalce, one koji će biti učesnici kulturnog života i obrazovanu publiku. Za to je potrebna obuka i upotreba novih metoda. To bi dovelo do smanjivanja jaza između umjetnika i publike, pojačane potrebe za korišćenjem biblioteka, veće posjete galerijama, muzejima... i uopšte plemenitijeg i bogatijeg duhovnog života, boljeg međusobnog razumijevanja i poštovanja svoje i drugih kultura. Pojedinačnih primjera povezivanja škola i kulturnih stvaralaca ima, kao što su posjete pisaca školama, kolektivni odlasci na kulturne priredbe, posjete muzejima, galerijama, arheološkim spomenicima... ali to nije postao sistem, niti se organizovano njeguje prisnost stvaralaca umjetnosti i kulture s obrazovnim ustanovama.
* Da se vratimo kulturi u njenom najizvornijem smislu. Može li ona biti frekventna, odnosno da li i u kojoj mjeri može vezati različite sredine, i od koga to u prvom redu zavisi?
- Kultura je vitalnija ako živi na više adresa. Crna Gora može predstavljati nekom iz daleka jedinstvenu kulturnu adresu. Međutim, za nas ovdje su jasno izdiferencirani lokalni i centralni kulturni nivoi. Centralni nivo predstavlja i kontroliše u prvom redu Ministarstvo kulture… Trebalo bi da već imamo nacionalnu strategiju kulturnog razvoja. Zasada imamo samo set zakona o raznim oblastima kulture i menayment planove. Ti su zakoni važni dio procesa uspostavljavanja evropskih stručnih standarda,
ali ne mogu zamijeniti jedinstvenu, jasnu, javnu i na vizionarstvu
zasnovanu strategiju koja definiše prioritete, pravce razvoja, i stimuliše sinergiju svih faktora kulturne politike na postizanju unaprijed definisanih društvenih ciljeva. Kultura upravo treba da podstakne održavanje specifičnog duha i osvježava jedinstvenu atmosferu svake lokalne sredine. To se ne može postići „odozgo“. To mogu samo ljudi od duha koji su emotivno vezani za neko mjesto. Vječna borba između starog i novog ne smije u organizovanim društvima poprimiti, kako se kod nas u mnogim sredinama desilo, elemente nasilja novca i profita nad prirodom i duhom. Čak i luksuzna gradnja modernih zdanja, koja su promijenila izgled naselja, bez kritičkih primjedaba i uvažavanja toga duha vodi u obezličenje.
* Prednost dajete decentralizaciji kulture?
- Lokalna inicijativa je nezamjenjiva. Ljudi koji se ne mire sa stanjem i spremni su da se volonterski angažuju na poboljšanju kulturne klime svoje sredine su dragocjeni. Matica crnogorska ih namjerava stimulisati u svim crnogorskim sredinama i svuda u svijetu gdje žive ljudi iz naše zemlje… Može se s državnog nivoa sarađivati, pomagati, gostovati, ali to tek treba da nađe odjeka, a ne da ostane kulisa za jednokratnu upotrebu. Menayeri su važni, ali i volonterstvo i entuzijazam nijesu istjerani iz kulture. Kulturni život svake sredine zavisi od lokalnog kadra. Od spremnosti sredine da podrži ljude od inicijative, od njihove spretnosti i nivoa, zavisi hoće li jedan grad biti zabit ili kulturni milje. U malim sredinama najlakše se zapada u provincijalizam, letargiju i bezvoljnost za akciju. Očekivanje da država rješava i finansira sva pitanja kulturnog života, često utiče na pasivizaciju, a u nekim slučajevima na odbijanje tih zajednica da pripadaju crnogorskoj kulturnoj zajednici. Matica crnogorska narastanjem mreže namjerava dugoročno raditi na stvaranju bolje kulturne klime u svim crnogorskim opštinama. Cilj te akcije je da u svim sredinama ovladaju svjetski kulturni kriterijumi, da se posvećuje pažnja sopstvenoj kulturi i njeguje uvažavanje i saradnja s drugim, što je suština kulture i demokratije.
Crnu Goru predstaviti Evropi
*Matica crnogorska zakonski je ustanovljena kao institucija koja se bavi krupnim i dugoročnim poslovima u oblasti kulture i identiteta. Jeste li zadovoljni njenim radom?
- Matica crnogorska se konsoliduje kao organizacija koja se bavi crnogorskim kulturnim identitetom. Sada za to ima zakonske i materijalne uslove i izgrađenu organizaciju koja se pokazala vitalnom u teškim vremenima borbe za crnogorsku samosvijest. Njena odgovornost u suverenoj Crnoj Gori je višestruko porasla i upravo se priprema novi Program Matice koji će fiksirati osnovne ideje za njen evropski put. Komplesno pitanje mjesta kulture malih zemalja u globalnom svijetu, multikultura i mnoštvo identiteta stavlja našu organizaciju, a i cijelo društvo, pred mnoge izazove.
*Šta su prioriteti?
- Ne radi se samo o tome da se prilagodimo Evropi, već i da Crnu Goru predstavimo Evropi kao višenacionalnu i višekonfesionalnu državu koja je uspjela da harmonizuje te zajednice i omogući njihov slobodni kulturni razvoj. Time bi demonstrirali ne samo naše specifične kulturne simbioze, već i ojačali fundamentalnu evropsku ideju o njegovanju i poštovanju svih kultura… Ovdje ću samo napomenuti da je Matica pokrenula akciju da u svakoj crnogorskoj opštini ima svoj ogranak. To bi bila ona adresa na kojoj se objedinjava kulturni potencijal, podstiče stvaralačka inicijativa ljudi iz te sredine da zajedno s institucijama kulture, lokalnom samoupravom i građanima razmatraju inicijative koje održavaju duh mjesta i kao cjelinu dobijemo crnogorsku mrežu za kulturne akcije. U saradnji sa školama nalazili bi se načini kako da se najbolje njeguje nasljeđe, oživljava folklor, koriste moderni metodi prezentacije vrijednosti svakog područja, ustanovljavaju simboli karakteristčni za svoje mjesto i na mnoge načine kultiviše lokalpatriotizam.
Kultura i turizam
*Mislite li da turizam, na kome, između ostalog, počiva ekonomija Crne Gore, može pomoći razvoju kulture?
- Turizam je svakako šansa za vitalnost kulture u raznim sredinama. Ne samo što stimuliše veću brigu o spomenicima kulture i prirode, obogaćenju muzeja i galerija, već daje podstrek za razvoj kulturnog amaterizma i folklorne kulture. Kultura stiče jednog pouzdanog partnera, koji će shvatiti da ulaganje u kulturu donosi bolju turističku ponudu, a time i profit. Oko profita će naći interes i privatni sektor, tako da će vremenom to postati jedan preduzetnički savez, koji može da funkcioniše i internacionalizuje kulturne vrijednosti naših sredina.
Ne vjerujem da će se ostvariti Lenjinova prognoza da će svi pisati pjesme, ali sam siguran da je došlo vrijeme kad je škola jedna od faktora kulturnog obrazovanja i da je neophodno da se to obrazovanje modernizuje i demokratizuje. Civilizacija na ovom stepenu zahtijeva ne samo informisanje, već i učešće građana u kulturi. Bez temeljitog kulturnog obrazovanja nema napretka kulture, niti društva u cjelini

“Pobjeda” - Subota, 07. novembar 2009. godine

Vera Gavrilović