MOJA ZAPAŽANJA - Marko Gardašević

NEKOLIKO PRIJEDLOGA ZA LJEPŠE CETINJE


Kako često šetam kroz parkove, oko manastira i Orlovog krša iznijeću nekoliko mojih zapažanja sa željom da podržim ovaj Sajt i dam doprinos ljepšem izgledu našeg grada.
Počeću od "MALIH STVARI" kako to mudro predlaže, u jednom tekstu gosp. Blažo Sredanović.

Trebalo bi da se u Njegoševom parku postavi zabavni park za djecu sa svim sadržajima kako bi naša djeca mogla više da uživaju kada sa roditeljima uteknu od velikih ljetnih vrućina u ovaj prelijepi ambijent. Danas, tamo stoji jedan tobogan koji nije u upotrebi i treba ga što prije ukloniti;

Nakon velike poplave koja je zadesila Cetinje 1986 godine, o čemu najbolje svjedoči fotos na kojem se vidi kako je iz otvora Cetinjske pećine izvirala voda, ovaj objekat, koji je bio spreman da primi turiste, značajno je ruiniran i užasno izgleda, tako da bi ga trebalo pročistiti, okrečiti tunel i osvijetliti kako bi turisti mogli posjećivati Cetinjsku pećinu;

Trebalo bi da se asvaltira (ili pak dobro sanira) Nova džada - put do platoa izviše manastira, očisti okolno smeće kao i pokosi trava pored puta;

Trebalo bi na rubu platoa izviše manastira postaviti klupe kako bi posjetioci mogli da sjednu, odmore se i gledaju panoramu Cetinja.

Trebalo bi da se sanira spomenik Vladike Danila na Orlovom kršu (popravi krov iznad spomenika, ofarbaju slova na spomeniku, popravi i ofarba ograda, da se posadi trava tj. ozeleni plato ispred spomenika, da se raskrči prečica od Orlovog krša do Tablje (zvonika),kako bi se Orlov krš na pravi način "povezao" sa Novom džadom.

Trebalo bi da Lokalna uprava realizuje obećanje i osvijetli put do Orlovog krša.

Za sada toliko,
Marko Gardašević, učenik VIII razreda, Cetinje 29.07.08

MRDNITE MALO CETINJANI-Boro Banovic

STAV: ZAŠTO PREDLAŽEM DA SE SJEDIŠTE PARLAMENTA PRESELI U PRIJESTONICU

Odavno nije bilo čudnijeg, nerazumnijeg, anahronijeg, neracionalnijeg, diletantskijeg, antidržavnijeg i istovremeno antisrpskijeg predloga nego da se Skupština crnogorska vrati na Cetinje. Priznajem! A što mogu drugo pritisnut argumentacijom, snažnom poput mećave.
Sa raznih strana našeg velikog političkog i intelaktualnog spektra se upravo argument mećave, tj. cetinjske klime, snjegova i kiša, navodio kao ključni zašto je neprilično vraćati Skupštinu na Cetinje. I to toliko često, da se može pomisliti da tamo nije okopnilo ni danas. Ma i neće pored ovoliko brige. No će ostat zavijano smetovima, čekajući globalno otopljavanje, pošto ga je ovo crnogorsko, sva je prilika, suminulo.

A što smo htjeli našom inicijativom :
- Da samo dovedemo u sklad, po nama normalnu stvar, da u gradu koji je u Ustavu određen kao prijestonica države, bude sjedište jedne od tri vlasti - zakonodavne, izvršne ili sudske. Da određenje prijestonica dobije smisao i sadržaj. Smatrao sam da stvar treba potpuno izoštriti i pojednostaviti, a za to sam se zalagao prilikom rada na Ustavu prošle godine. Ili jednu od najvažnijih državnih institucija preseliti na Cetinje i time dati smisao ustavnom rješenju o prijestonici, ili iz Ustava i zakona i političkog života brisati tu kategoriju i prestati sa mahanjem šerenim političkim balonima.
- Da strukturu savremene državnosti bar jednim dijelom oslonimo na državnu tradiciju, na njen najdublji i najjači korijen. Ne radi tradicije i ne radi Cetinjana prvenstveno, nego radi podrške opštem, većem cilju - savremenoj crnogorskoj državnosti.
- Da pospješimo policentrični razvoj Crne Gore. Druge zemlje i kroz razmještanje svojih državnih institucija vrše pravedniju i solidarniju redistribuciju državnih resursa. Njemačka je svoju centralnu banku smjestila u Frankfurt. Kod nas je na djelu monocentrični, a izgleda i egocentrični razvoj. Sve i svi u Podgoricu.
- Da pokušamo da pomognemo da grad koji je bio, a i sada je važan za našu državu, jačanjem svog državnog i adminstrativnog značaja zaustavi gubitke na populacionoj, ekonomskoj, kulturnoj, infrastrukturnoj i inoj strani.
Eto samo to smo željeli.
A dobili smo lavinu napada na predlog i na Socijaldemokratsku partiju. Treba se osvrnuti i na njih.
Prvi kažu (SL): to je antisrpski grad, time i antisrpska inicijativa, zbog svađa sa popovima i đacima bogoslovije SPC. Braćo Srbi i sa SL , ne negiraju Cetinjani Srbe i SPC nego Srbi, uglavnom iz SPC i SL negiraju cetinjske i sve druge Crnogorce i Crnogorsku pravoslavnu crkvu. A ovi se brane, neki na manje primjeren način. Ma se brane. Da se zna.
Drugi kažu iritiramo raznoraznim inicijativama »mudri« DPS. Više nećemo sigurno, radi vas koje to iritira. Ali ni manje. Samo da podsjetimo: priču o preseljenju/vraćanju institucija na Cetinje pokrenuo je i utvdio Ustavom i zakonom DPS još rane 1993. godine. A obnavlja je Vlada DPS-SDP predlažući Skupštini u nekoliko navrata novi Zakon o prijestonici. Koliko znam bez ikakve »hajke« i pritisaka SDP-a. Autorstvo predloga o premještanju Ustavnog suda i Ministarstva kulture na Cetinje, što bi rekao pjesnik »nebuloza«, odavno je zaštićeno. Ponavljam još '93. Ostalo je nejasno zašto se pripisiju SDP-u. E, pa kad ćemo kao poslanici saopštiti »čudni, diletantski, infantilni, nedržavotvorni, uvrnuti i rasipnički, antisrpski zahtjev...« da Skupštinu treba vratiti na Cetinje, ako ne dok je zakon u skupštinaskoj proceduri?
Podgrijavamo mitove: Upravo želimo vrednovanja tradicije i ukidanja mitova. Istorijski značaj prijestonog Cetinja neće biti ni veći ni manji zbog njegovog aktuelnog pravnog statusa. Ali je savremni politički, ekonomski, kulturni status, značaj veći ili manji, a najvažnije, život nekog grada bolji ili lošiji, između ostalog i zbog toga da li se u njemu nalaze, rade i žive državne institucije i državna administracija. Niko ne može sporiti činjenicu da je Cetinje gubilo, a Podgorica dobijala seljenjem države sa Cetinja.
Rušimo državnost: Moguće da je seljenjem države (institucija) u Podgoricu dobila državotvornost Crne Gore, no za to nije iznesen nijedan argument. Teško ga je i naći u istorijskom iskustvu. Kao ni za tvrdnju da bi vraćanjem na Cetinje crnogosrka državnost slabila.
Daleko: Pa nije Cetinje preko svijeta. Tridesetak minuta je, čak, i minimalna distanca u svakom prijestonom gradu.
Skupo: Dok je pitanje prostorne distance, po mom sudu, više problem udobnosti funkcionera i službenika, pitanje finansija zaslužuje seriozniju raspravu.
Opšte je poznato da ni pored dosadašnjih intervencija, postojeća zgrada Skupštine ne zadovoljava minimum prostornih i funkcionalnih potreba. Pa, ako hoćete ni statusnih, koje bi najviši predstavnički dom trebalo da ima u suverenoj državi i u parlamentarnoj demokratiji. I nakon izgradnje i rekonstrukcije mnogih zgrada za ministarstva, agencije, fondove, a od skora i za sudove (s pravom), počelo se razmišljati i o gradnji nove zgrade Skupštine. Dakle, ako se gradi nova zgrada, a mora se graditi, zašto bi to bilo toliko skupo, neracionalno i pogrešno raditi na Cetinju, a jeftino i racionalno u Podgorici. I zašto bi bilo tako strašno neki državni stan sazidati na Cetinju. I u njemu živjeti.
Dajte pare na Cetinje, a ne političare: Kako da ne, mrdnite(mo) malo Cetinjani. Ne može se laprdat o »dolini bogova«, sanjarit o »starome sjaju« i slično, a čekati da neko drugi šalje pare za pogrešan rad i nerad, za naše lokalne potrebe i gradske servise. Ako ne možemo sami kao grad živjeti ,najbolje da se pripojimo Budvi ili Podgorici.
Dakle u osnovi ove inicijative je, isključivo iskren pokušaj da se u interesu i Crne Gore, a i Cetinja, raščisti ova šizofrena prijestonična situacija. U kojoj je Cetinju pripala ona falš strana, koja se ukazuje povremeno i srećom veselo: u vidu letećih skupštinskih zasjedanja, predsjedničkih obilazaka i proslava, predaje ambasadorskih akreditiva.
Ako skupštinska većina odluči da se Cetinju ne vraća ništa od »državnih stvari«, zaista bi bilo fer da se ubuduće, ako ne daj bože bude trebalo, posljednja linija odbrane državne slobode uspostavi i junački drži bliže državnoj, partijskoj i drugoj pomoćnoj administraciji u Podgorici. Radi odvojenog života, mećava... i drugih »ozbiljnih « problema
Na kraju, i druge naše gore imaju pravao da budu spomenute (opjevane). Kroz slavna imena i pregnuća. Ako ne daj bože nekad bude trebalo. Red je da prva istupi ... na primjer Kakaricka straža. Tako ukidamo stare mitove, a baš moderno odzvanja i »zgusnuto« zvecka.

Autor je poslanik SDP-a i predlagač amandmana na Zakon o prijestonici da sjedište Skupštine bude na Cetinju

Kako mogu Holanđani
U uporednom iskustvu drugih naroda - možemo naći različite pristupe. Neki su mijenjali sjedište države, ostavljajući staro istoriji i turistima, ali ne bez državne brige. Neki su se opet vraćali (Moskva ranije, nedavno Berlin). A zaista rijetki, koliko znam još samo Holandija, imaju slično rješenje sa dva prijestona grada. Samo što je kod njih mali Hag i de fakto prijestonica u kome se nalaze sve državne institucije, a veliki Amsterdam glavni grad, bez institucija. Holanđani nemaju pojma zašto je to tako. Više nego li mi zašto je ovako.
O jednakom pravu drugih u Crnoj Gori - Izjednačavanje prijestoničnog prava Kolašina i Berana zbog tamošnjih dnevnih ili nedjeljnih istorijskih dešavanja je i neuspjelo i ne malo posprdno prema Cetinju. A svaka čast Kolašinu i Beranama i njihovom ranijem, a posebno budućem doprinosu crnogorskoj državnosti.
Piše: Borislav Banović
Dnevni list "Vijesti",15 jul 2008.

O INICIJATIVI SELIDBE PARLAMENTA

Pominju stari sjaj ali ne i Skupštinu
CETINJSKI ODBOR DPS-A NEDOREČEN O INICIJATIVI SELIDBE PARLAMENTA

Podgorica - Iz Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista poručili su juče da će ta partija podržati „što bolji“ zakon o prijestonici, ali nijesu konkretno saopštili podržavaju li amandman Socijaldemokratske partije da se Skupština Crne Gore preseli na Cetinje.
U nepotpisanom saopštenju cetinjskog DPS-a navodi se da se ta partija oglašava povodom „sve učestalijih komentara vezanih za zakon o prijestonici i amandmana“,
„Prvi i osnovni stav našeg izbornog programa već nekoliko godina je donošenje zakona o prijestoinici i to ne bilo kakvog već zakona koji će doprinijeti bržem razvoju našeg grada i vratiti mu ulogu i mjesto koje mu istorijski pripada“, poručili su iz cetinjskog DPS-a.
U nepotpisanom saopštenju, iz lokalnog DPS- a su naglasili da su sva zalaganja stranke da taj zakon bude što bolji.
„Kao ozbiljna i odgovorna politička partija, DPS će svoja obećanja ispuniti preko svojih poslanika u parlamentu i takav zakon izglasati“, navodi se u saopštenju.
Ipak prošlog utorka kada je Odbora za politički sistem odbio amandman SDP-a, predstavnice DPS-a Njegosava Vujanović i Valentina Šćepanović bile su uzdržane.
Vujanovićeva i Šćepanovićeva indirektno su odbacile taj predlog koalicionih kolega.Vujanovićeva, predsjednica Skupštine Prijestonice, rekla je tada da bi kao Cetinjanka “radije imala dobro vodosnabdijevanje”, te da sjedište Skupštine “ne bi doprinijelo boljitku Cetinja”.
Iako su mediji objavili detalje sa te sjednice Odbora, predsjednik cetinjskog DPS-a Nenad Vušurović rekao je juče “Vijestima” da nema komentar na uzdržano glasanje njegovih partijskih koleginica.
„Ja tu informaciju, nemam, niti smo je mi u Opštinskom odboru imali. Samo mi je poznato da će gospođa Vujanović imati konferenciju za novinare na kojoj će reći upravo to što je iznijela“, rekao je Vušurović.
Gradonačelnik prijestonice Milo Janković (DPS) ranije je podržao inicijativu selidbe parlamenta na Cetinje.

Sve na Cetinje što je moguće

Nenad Vušurović indirektno je rekao da opštinski odbor DPS-a podržava ideju da Skupština bude na Cetinju
“Mi smo u saopštenju već kazali da želimo zakon o prijestonici i to ne bilo kakav, nego zakon koji će omogućiti Cetinju stari sjaj.
Znači li to da u taj “stari sjaj” spada i povratak Skupštine?
Mislim da je samom tom rečenicom rečeno da želimo da Cetinje bude ono što jeste i da se to apsolutno pod tim sve podrazumijeva. Nijesmo uzeli da detaljišemo zakon jer ga još nemamo pred nama, pa da uzmemo da ga analiziramo.
Znači, zalažete se da parlament bude na Cetinju?
Ja se trudim da budem jasan. Naš stav je jasan kao dan: vraćanje prijestonice na Cetinje sa svim onim pratećim što treba da pripadne jednoj prijestonici.
Da li tu pripada i parlament?
To obuhvata jednim dijelom sve... Mi bismo voljeli i da sve ambasade budu na Cetinju...
Ali nije riječ o ambasadama nego o Skupštini...
...tim jednim dijelom, mi bismo željeli da to bude sve na Cetinju.
I parlament?
Sve na Cetinju što je moguće.

B.MANDIĆ
Dnevni list "Vijesti", ponedjeljak 28.07.08.

ZAŠTO NA CETINJE TREBA PRESELITI SJEDIŠTE PARLAMENTA-Filip Turcinovic

DVA GRADA U JEDNOM

Piše: prof.dr Filip Turčinović

Aktuelna polemika o tome da li treba parlament Crne Gore preseliti u potpunosti u prijestonicu, mogla bi u izvjesnom smislu biti relativizovana neophodnim i opravdanim konceptom revalorizacije razvojne dimenzije Cetinja, nespornog izvorišta, ali i ishodišta najvećeg broja duhovnih pregnuća ljudi nastanjenih na današnjem crnogorskom tlu. Riječ je, naravno, o onim istorijskim procesima koji su bili inspirisani najdubljim čovjekoljubljem i prirodnim pravom na očuvanja sopstvenog identiteta i humanističkih kreiranja svojih odnosa sa drugima.
Svi oni koji su komunicirali na pravi način sa duhovnošću Cetinja u dubinama istorije nalazili su inspiracije za svoje stvaralaštvo i uvijek su nosili najveće poštovanje za njegovo značenje i mitsku, gotovo antejsku vezanost za njegov značaj za Crnu Goru i ljude koji u njoj žive.
Prekompozicija razvojnog koncepta mogla bi da doprinese razrješavanju izvjesnog dvojstva prisutnog u našem vremenu koje, ipak, za sada ne daje realne šanse Cetinju da dostigne onaj nivo značaja u crnogorskom društvu koji stvarno i zasluženo treba da ima. Naravno, da bi se u tom pravcu postigli uspjesi, potrebna je sinergija raznovrsnih političkih i društvenih činilaca i rezultat, siguran sam, ne bi izostao.
Tokom specijalizacije u SAD 2004. u HERITAGE instituciji u Vašingtonu bio sam u prilici da sa nekim istaknutim saradnicima ove znamenite institucije, razmijenim mišljenja o tome kakvi bi trebalo da budu budući razvojni putevi Cetinja. Preovladao je stav da bi taj naš biser kulture i nacionalnog ponosa trebalo revitalizovati uz učešće najvećih stručnjaka iz te oblasti u svijetu. Pri tom, ne bi trebalo da izostane pomoć UNESKO-a, i organizacije Heritage Institution. Brojne su mogućnosti da se ta saradnja ostvari na tom nivou u čemu bi bili aktivirani domaći stručni kapaciteti, koji su, takođe, veoma značajni.
Ključna stvar u tome bila bi saobraćajnica prema Podgorici, koja bi se racionalnim prekompozicijama skratila do nivoa koji bi gotovo izbrisao značaj daljinske distance između Podgorice i Cetinja.
Istorijski dug prema Cetinju u tom slučaju obavezivao bi da se, osim postojećih najviših institucija, presele parlament, ministarstva kulture i inostranih poslova. Tada bi bilo moguće u bivšim ambasadama otvoriti sekcije današnjih ambasada ili makar sekcije njihovih kulturnih klubova.
Poznato je da veliki broj građana Cetinja radi u Podgorici, jer ona kao prosperitetan grad moderne provenijencije dopušta veće mogućnosti za bavljenje raznovrsnim biznisom. Taj trend razvoja Podgorice je poželjan i ni u kom slučaju ga preseljenje pojedinih institucija ne bi dovelo u pitanje, jer bi se vremenom stvorila urbana aglomeracija koja bi u stvari bila dva grada u jednom.

(Autor je profesor međunarodnog prava)

Dnevni list „Vijesti“, nedjelja, 27. jul 2008.

PISMO PREDSJEDNIKU CRNE GORE-Vesko Pejović

Na pažnju:
Predsjednika Crne Gore
g-dina Filipa Vujanovića

PREDMET: LOKACIJA ZA IZGRADNJU OBJEKTA U KOJEM BI BILE IZLOŽENE TRI RANO-HRIŠĆANSKE SVETINJE NA CETINJU

Poštovani g-dine Vujanoviću,
Iskreno uvjeren u Vašu dobru namjeru i cijeneći Vaše veliko angažovanje oko iniciranja projekta objedinjavanja i izlaganja tri rano-hrišćanske svetinje u jednom objektu na Cetinju, čijom bi se realizacijom mogao ubrzati razvoj crnogorske prijestonice, osjećam obavezu, kao čovjek koji je svoju sudbinu vezao za ovaj grad, da Vam pomognem da se riješi prvi i najveći problem, a to je određivanje „prave“ lokacije za navedeni objekat.
Kako je predložena lokacija iznad Cetinjskog manastira naišla na veliki otpor kod velikog broja crnogorskih intelektualaca, Vi ste u toku predizborne kampanje a u dogovoru sa koalicionim partnerom SDP-om, povukli jedan mudar potez i stavili tačku na ovu temu, vjerovatno, dok ova stvar malo ne „legne“...
Uvjeren u veliki značaj ovoga projekta za bržu revitalizaciju Cetinja, ja sam, preko mog sajta čija je adresa: http://www.geocities.com/cetinje_okrenuto_buducnosti/ nastavio aktivnosti oko traženja „najbolje“ lokacije i želim Vas upoznati sa varijantom, koja je nakon dosta obavljenih razgovora (sa ljudima koji su kvalifikovani da mogu dati sud o ovom pitanju), „isplivala“ kao najbolje odnosno najprihvatljivije rješenje, a to je:
ĆIKOVA GLAVICA, predlog gosp. Svetislava Pula Vujovića.

ĆIKOVA GLAVICA se nalazi na potezu: hotel „Grand“ – Ljetna pozornica, praktično na samoj granici starog jezgra Cetinja. Blizu je velikog parkinga, Ćipura, Manastira, Biljarde, Dvora, Orlovog krša, Vladičine bašte, ..., a ne „uznemirava“ epicentar crnogorske prijestonice. Pored toga, ovaj lokalitet ima i dvije veoma važne komponente za ovakvu namjenu a to su:
1. Mir
2. Vjernik mora da se penje do objekta što je veoma važno jer na tom kratkom putu ima vremena da se pripremi za „susret“ sa svetinjama.
Ovo brdašce je bilo vlasništvo dva brata Miloševića, Ćika i Sava od kojih je ostalo devet nasljednika, a iz razgovora sa jednim od njih (Cakom-sinom Koka Ćikova), saznao sam da bi oni bili voljni da to prodaju za tu namjenu.
Slobodan sam Vam predložiti da obavite i jedan razgovor sa autorom ove ideje gosp. Svetislavom Pulom Vujovićem, da sa njim obiđete navedenu lokaciju, pa ako Vam se prijedlog učini interesantnim, „skinete“ tačku sa ove teme i nastavite aktivnosti kako bi se realizovao ovaj državni projekat.
Srdačno,
Vesko Pejović, Cetinje, 21.07.08

CETINJE music FEST 2008-Bojan Martinovic

Poštovani gospodine Pejoviću,

Šaljem Vam po dogovoru kratak tekst o aktivnostima Muzičke akademije u sklopu Cetinjskog kulturnog ljeta, o kojima smo pričali.
Srdačan pozdrav,

Bojan Martinović, Cetinje,24.07.08

Cetinjsko kulturno ljeto

CETINJE music FEST 2008

Poslije niza uspostavljenih kontakata i potpisanih bilateralnih sporazuma u okviru evropske asocijacije muzičkih akademija, Muzička akademija Cetinje pokrenula je inicijativu oko organizovanja jednog značajnog muzičkog medjunarodnog festivala.

U razgovorima sa našim partnerima iz Evrope, usaglašen je stav da prijestonica Cetinje svojom bogatom kulturno istirijskom baštinom, profesionalnim i ljudskim potencijalom, i geografskim položajem pruža široku lepezu mogućnosti za realizaciju takvog projekta.
Pod takvim uslovima festival vrlo brzo može stati u red najznačajnih festivala u regionu i samim tim dodatno pozicionirati prijestonicu Cetinje i Crnu Goru na kulturnoj i turističkoj mapi Evrope.
Ovakav projekat je prije svega prihvatila i podržala Opština Cetinje, na čelu sa gospodinom gradonačelnikom Milovanom Jankovićem i potpredsjednikom gospodinom Borisom Mašanovićem, Ministarstvo kulture,kao i Narodni muzej Crne Gore - Vladin dom.
Dogovoreno je da ubuduće ovaj festival egzistira u sklopu manifestacije "Cetinjsko kulturno ljeto", koja takodje doživljava svoju punu afirmaciju u kulturnim i društvenim krugovima proteklih godina.

Predviđeno je da festival djeluje u nekoliko cjelina.

Koncertna sezona
Seminari, Ljetnja škola
Izdavačka djelatnost
Njegovanje i očuvanje kulturnog nasljeđa Crne Gore,
i kao dio ukupne kulturno turističke ponude prijestonice.

U periodu od mjesec dana, nastupice preko 50 umjetnika širom Evrope i Balkana, i oko 100 aktivnih i pasivnih polaznika seminara, to jest ljetnje škole. Koncertna sezona obuhvata niz od petnaest koncerata renomiranih umjetnika i najboljih polaznika škole. Na repertoaru će se naći resitali, koncerti kamerne muzike kao i dva koncerta sa orkestrom.

Sam program i koncept ljetnje škole rađen je po ugledu na najveće evropske festivale (Wien-Budapest-Prague, Chigianna, Sienna, Cannes, Nice...). Uz najcjenjenije predavače sa najvećih evropskih konzervatorijuma ( Royal College of Music London, Paris L' ecole normal, Franz Liszt Budapest, Hohschule Berlin, Santa Cecilia Rim, Konzervatorijum Kraljica Elizabeta Brisel, Akademija u Mastrihtu, Sibelius academy Helsinki itd...) kao i naše prestižne umjetnike, ovaj festival ce svakako izazvati pažnju širih kulturnih krugova u regionu. Cetinje bi vrlo lako moglo postati mjesto đe bi se iz godine u godinu okupljala umjetnička elita a samim tim i privuklo svojim sadržajem prave zaljubljenike u umjetnost.

Prvi put u svojoj bogatoj istoriji, Cetinje će imati svoj profesionalni omladinski kamerni orkestar koji će okupiti preko 20 najboljih crnogorskih muzičara. Orkestar ce djelovati tokom cijele godine,i samim tim gostovati u više gradova sa najistakutijim solistima. Kao takav, bio bi pravi reprezent naše kulture. Po ugledu na druge Evropske prijestonice, Cetinje bi vrlo brzo izgradilo imidž hrama kulture.
Posebno važan segment festivala jeste očuvanje kulturnog nasljedja Crne Gore. Svakog dana, tokom trajanja festivala, posjetiocima dvorca Kralja Nikole biće upriličen koncert sa dvorskom muzikom Princa Mirka Petrovića. I na taj način bi umnogome obogatili i ovako bogatu kulturno turističku ponudu grada. Ansambl bi bio sastavljen od najboljih polaznika seminara kao i najboljih pojedinaca iz Crne Gore.

Novina u konceptu festivala ove vrste, jeste svakako pokretanje izdavačke djelatnosti. Sa umjetnicima koji će nastupiti u okviru koncertne sezone napravljen je preliminarni dogovor oko snimanja par koncerata. Čime bi festival zadržao autorska prava i sljedeće godine izdao CD sa podijuma prijestonice, te bi i Cetinje dobilo još jedan prepoznatljiv suvenir.

Ovaj projekat su podrzali Prijestonica Cetinje, Ministartvo kulture, sporta i medija, Univerzitet Crne Gore i Narodni muzej Crne Gore - Vladin Dom, dje će se i održavati koncerti.



Bojan Martinović, Cetinje, 24.07.08.

CETINJE POD ZAŠTITOM UNESKO-a

Dnevni list "Pobjeda",Kultura i društvo, subota,12.07.2008.

INICIJATIVE:
CRNOGORSKA PRIJESTONICA BIĆE UVRŠTENO NA LISTU SVJETSKE KULTURNE BAŠTINE?

CETINJE POD ZAŠTITOM UNESKO-a

Nedavno je na najvišem nivou, u sjedištu UNESKO-a, aktuelizovana ideja da Cetinje uđe na listu svjetske kulturne baštine i postane grad pod zaštitom te multinacionalne organizacije.
Publicista Vesko Pejović, vrsni poznavalac kulturnoistorijske baštine Cetinja i kreator ideja usklađenih sa strategijom održivog razvoja predstavljenih projektom "Cetinje okrenuto budućnosti", ideju da crnogorska prijestonice postane grad pod zaštitom UNESKO-a, smatra apsolutno realnom.
- Ovom idejom se bavio, prije skoro trideset godina (između ostalih), poznati evropski kulturolog i stručnjak UNESKO-a Adolf Ciborovski. Prema meni dostupnim informacijama on je, uvjeren u opravdanost ove ideje, napravio jedan naučni i multidisciplinarni projekat obnove i zaštite starog gradskog jezgra Cetinja, kaže Pejović.


Autor projekta "Cetinje okrenuto budućnosti" ubijeđen je da bi ovo trebao da bude državni projekat od prvorazrednog značaja za Crnu Goru.
- Početna etapa aktuelizacije ove ideje treba da bude izrada programa odnosno projekta za upis Cetinja u svjetsku kulturnu baštinu. Da bi se to valjano napravilo treba formirati stručni tim od domaćih i međunarodnih stručnjaka koji će napraviti cijelu koncepciju, od definisanja projektnog zadatka, izbora saradnika za određene teme, izrade markentiškog plana za prezentaciju projekta do internacionalizacije ove ideje preko odgovarajućih međunarodnih institucija - konstatuje Pejović.
Ako bi Cetinje postalo grad pod zaštitom UNESKO-a, ovaj grad i Crna Gora dobili bi puno.
- Efekti su nemjerljivi kako u kulturološkom tako i u materijalnom smislu a krajnji cilj bi bio promocija i ekonomsko turistička valorizacija Cetinja i Crne Gore kao i ostavljanje budućim generacijama jednog, na pravi način zaštićenog, istorijskog i kulturnog “sjećanja” o Cetinju, Crnoj Gori i crnogorskom narodu, ističe Pejović.
Prije no što Cetinje postane grad pod zaštitom UNESKO-a, smatra Pejović, na planu zaštite njegovog kulturno-istorijskog i arhitektonskog nasljeđa, trebali bi učiniti ono što realno možemo učiniti.
- Morali bi striktno ispoštovati sve norme i standarde Zakona o zaštiti spomenika kulture u starom gradskom jezgru tj ispoštovati sve predloge iz projekta koji bi bio napravljen na ovu temu. Trebalo bi brže i kvalitetnije rješavati brojne komunalne, urbanističke i druge probleme važne za ljepši izgled grada. Na kraju, moram napomenuti da su brojni problemi koje Cetinje danas ima u raznim oblastima, uglavnom, višedecenijski, da je u njihovom rješavanju napravljen pomak u pozitivnom pravcu, u zadnjih desetak godina, a da se, s pravom, mnogo očekuje od Zakona o prijestonici koji treba uskoro da se nađe pred poslanicima crnogorskog parlamenta.
Ako bi se sa njim odredilo da na Cetinju pored Rezidencije predsjednika i Ustavnog suda bude i Parlament Crne Gore, bila bi to velika podrška i realizaciji ideje da Cetinje postane grad pod zaštitom UNESKO-a, tvrdi publicista Vesko Pejović.

PRIJESTONICA EVROPSKA METROPOLA

Pejović podsjeća da crnogorsku prijestonicu mnogo toga preporučuje da bude stavljena na listu UNESKO-a.
- Cetinje je potpuno opravdano, ustavno definisano kao kulturni, duhovni i istorijski centar Crne Gore. “Rođeno” je sa knjigom (Oktoih) prije 516 godina (14.januara 1494) koja je štampana u prvoj državnoj štampariji u svijetu. Cetinje je počelo da stvara jednu novu istoriju svoga naroda prepoznatljivu u širim evropskim relacijama. U Crnojevićkoj epohi (1482 do 1499) postaje jedna od prestonica renesansne kulture i umjetnosti iako je bilo ugroženo od osmanlijskih osvajača.Epoha Vladike Danila pa Svetog Petra i Njegoša daje novi impuls razvitku Cetinja i njegovoj osobenosti da bi za vrijeme Knjaza Danila i Kralja Nikole postalo prava evropska metropola. U ovom periodu Cetinje potpuno definiše u kulturološkom, urbanističkom i istorijskom smislu svoje staro gradsko jezgro, pretvarajući ga u prvorazredni spomenik kulture ne samo crnogorskog naroda već i šire , ističe Vesko Pejović.

Vlatko Simunović

MARIJI NAGRADA IZ AMERIKE

DNEVNE NOVINE "DAN", četvrtak, 3.jul 2008,str.20.
Svečanost u gradskoj biblioteci "Njegoš"

MARIJI NAGRADA IZ AMERIKE

CETINJE - U gradskoj biblioteci i čitaonici "Njegoš" predstavnici Udruženja crnogoraca iz Amerike, Blažo Sredanović i Ivo Đukanović, i Matica crnogorska koju je predstavljao Marko Špadijer, uručili su gimnazijalki Mariji Proročić, đaku generacije, novčanu nagradu, koja se tradicionalno već osam godina dodjeljuje najboljem učeniku sa Cetinja.
Saša Božović, direktorica, naglasila je da je čast što se dodjela nagrada svake godine održava u biblioteci "Njegoš".
-Marija je od najranijih školskih dana naš redovan član pa se nadamo da i mi imamo jedan mali udio u njenom uspjehu- kazala je Božovićeva.
-Znala sam da se ova nagrada dodjeljuje svake godine i veoma sam počastvovana što je ove pripala meni-kazala je za "Dan" vidno uzbuđena Marija Proročić.
Pored nagrade đaku generacije Udruženje crnogoraca iz Amerike ove godine je opredijelilo i novčanu nagradu Vesku Pejoviću, osnivaču sajta posvećenog Cetinju.
-Sajt "Cetinje okrenuto buducnosti" postoji već godinu i po i adresa je na koju svi poštovaoci grada Cetinja širom svijeta, mogu da pošalju svoje ideje i predloge za ljepšu budućnost Cetinja. Cilj je da zaživi građanska inicijativa, koja je čini se ovdje prilično zamrla. Želimo da na kraju godine analiziramo sve predloge i ideje koje smo dobili na osnovu čega bi nadležnim institucijama mogli dostaviti što to ljubitelji Cetinja i Cetinjani žele u svom gradu. Vjerujem da u koliko se na Cetinje vrati parlament i Ustavni sud, zajedno sa predsjedničkom rezidencijom, ovaj grad bi prestao da bude vikend prestonica i postao bi prestonica Crne Gore u pravom smislu te riječi-izjavio je Pejović za "Dan".
Cetinje, 02.07.08 Zorica Petanović