Cetinje Okrenuto Buducnosti

Dobrodosli na sajt posvecen Cetinju! Ovo je mjesto gdje mozete prezentovati vase ideje i sugestije kako da zajednicki doprinesemo boljoj i ljepsoj buducnosti Cetinja.

Thursday, April 05, 2007

Iz intervjua predsjednika RCG Filipa Vujanovića

Intervju predsjednika Republike Radiju Crne Gore
o1.8.2006.

CETINJE

Iako sam dijelom radno angažovan na Cetinju od novembra mjeseca, nijesam imao priliku da šire objasnim, prije svega građanima Cetinja, ono što je urađeno i posebno, ono što se planira i u kojoj dinamici- uraditi, u cilju realizacije opredjeljenja da se Cetinje obnovi u onom sadržaju koji mu pripada i da mu se zaista da karakter prijestonice.

Otvorena je rezidencija predsjednika, dobila je sadržaj primjeren onome što u Cetinju treba da obavlja predsjednik Republike i, vjerujem da su Cetinjani praktično jedinstveno / to je moj utisak iz druženja i srijetanja sa njima/ pozitivno ocjenili odluku da rezidencija bude na Cetinju.

U Cetinju su, nakon mog dolaska, boravili brojni gosti. Moram reći sa zadovoljsvom, predsjednici bivših jugoslovneskih republika, Makedonije-Crvenkovski, Slovenije-Drnovšek, Hrvatske-Mesić, Srbije-Tadić, predsjednik Albanije- Mojsiu, svi su obišli Cetinje, njegove Muzeje. Svi to uradili u pratnji brojnih fotoreportera, novinara, snimatelja iz brojnih kuća koje su zabilježile velike vrijednosti Cetinja, i Crnu Goru iz Cetinja, u tim zemljama predstavili u sadržaju koji zaista zavređuje maksimalno poštovanje i koji je, objektivno, velika reklama Cetinja, njegove istorije i istorije Crne Gore u cjelini.

Uz njih, predsjednike, koji, moram reći, do ovog vremena nijesu bili gosti Cetinja od Drugog svjetskog rata, imali smo brojne vrlo visoke goste i mislim da je Cetinje pokazalo da zaista ima jedan dobar sadržaj za diplomatske aktivnosti. Uvjeren sam da će se, nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore, te aktivnosti nastaviti i intenzivirati.

Ideja koju smo ja, predsjednik Vlade i Vlada zajednički dogovorili, u namjeri da maksimalno pomognemo i podržimo razvoj Cetinja, je da se ono afirmiše kao univerzitetski centar. Cetinje ima tri fakulteta: dramske, likovne i muzičke umjetnosti. Ideja nam je bila, a Predsjednik Vlade i ja smo je testirali sa rektorom prof. Stankovićem, da se formira Univerzitet umjetnosti, odnosno Akademija umjetnosti, da ona dobije svoj Rektorat. Da ta tri fakulteta umjetnosti budu posebna budžetska pozicija i posebno univerzitetsko davanje, a da se oni preko Akademije umjetnosti uvedu u mrežu Akademija umjetnosti Evrope, da imamo veću prezentaciju svjetske umjetnosti na Cetinju.

Obavio sam niz razgovora sa sva tri dekana i imao, prije jedno pola godine, sa njima razgovor u Rezidenciji. Dekan Fakulteta likovnih umjetnosti, prof. Đurović i Fakulteta dramskih umjetnosti, prof. Jelušić su bili saglasni da se formira Akademija umjetnosti, a dekan Fakulteta muzičke umjetnosti, prof. Bočkarjov je smatrao da nema uslova za to i da FMU treba da se vrati u Podgoricu. Moram reći da sam bio neprijatno iznenađen njegovom projekcijom i viđenjem profesora FMU. Rekao sam da mislim da je to za Univerzitet apsolutno neprihvatljivo, neprihvatljivo za Cetinje, za Crnu Goru u cjelini, i da ću Predsjedniku Vlade, ministru prosvjete i nauke i ministru kulture prenijeti svoj stav da treba nastaviti sa projektom Akademije umjetnosti na Cetinju, da treba napraviti objekat adekvatan potrebama tih fakulteta, jer sva tri nemaju odgovarajuće prostore. Saopštio sam da sam siguran da ću od Predsjednika Vlade dobiti podršku za takav projekat.

Na Univerzitetu i u Vladi se o tome razmišlja, napravljen je dogovor da se na Upravnom odboru Univerziteta taj projekat realizuje. Traženo je od Cetinja zemljište i da se odrekne komunalija za tu potrebu da bi Vlada, preko Direkcije za javne radove izgradila zgradu za sva tri fakulteta, koja bi odgovarala za njihove poslovne potrebe i za Rektorat.

Sada je na Cetinju da odredi taj prostor. Vlada je spremna da odmah počne s tim projektom i time da se, što je vrlo važno- oslobode dva bivša poslanstva- tursko i rusko i da se ti prostori daju za diplomatske sadržaje ili za neku drugu međunarodnu aktivnost koja bi se u Cetinu, u njima, organizovala.

Dakle, vrlo je važno i da oslobodimo dva prostora koja su pripadala poslanstvima, da ih damo za diplomatske sadržaje, čime bi Cetinje, uz Univerzitet umjetnosti, višestruko dobilo.

Nadalje, traženo je od cetinsjke opštine da zgradu Trgoprometa riješi u dijelu imovinskih odnosa, da je stavi na raspolaganje Vladi i da će ona u cjelini isfinansirati, preko svoje Direkcije, rekonstrukciju te zgrade i u nju smjestiti Ministarstvo kulture i, možda, ne samo to ministarstvo. Ta aktivnost, vjerujem da će se vrlo brzo riješiti u Cetinju i da će Ministarstvo kulture preseliti na Cetinje.

Dalje, vrlo važan projekat je projekat afirmacije zdravstva Cetinja. Znamo da Cetinje ima vrlo značajnu i sadržajnu tradiciju u zdravstvu i da, kroz potrebu poštovanja te tradicije, daje mogućnost da se razvije zdravstvo u ovom gradu.

Bolnica Danilo prvi, koja, kada dolazite ili odlazite sa Cetinja, daje utisak istorijske vrijednosti zgrade, ne samo za Cetinje i Crnu Goru, nego i za Balkan / jer je jedna od prvih državnih bolnica na Balkanu/, projekat je za koji razmišljamo da je osposobimo u nekoliko namjena. Moram reći da smo i premijer i ja, u nekoliko diplomatskih komunikacija, inicirali da se zgrada rekonstruiše, prije svega zbog potrebe zdravstvenih sadržaja koje bi ona trebalo da pruži.

Dalje, vrlo odmakle aktivnosti su u formiranju Klinike za vantjelesnu oplodnju. Tu je animiran jedan stručni tim iz inostranstva, koji je napravio sjajnu studiju koja bi trebalo da omogući da Cetinje postane regionalni centar za vantjelesnu oplodnju i da uz domaće i inostrane stručnjake vrlo visokog ekspertskog nivoa i multidisciplinarne zdravstvene sadržaje, dobijemo jednu Kliniku koja će biti regionalno vrijedna.

Očna klinika, koja sada u Cetinju izaziva dileme i interesovanje, bila je predmet naše pažnje, naravno, u okviru cijelog sistema zdravstva koji se mora poštovati. Mislim da se prije svega mora obezbijediti da taj sadržaj zdravstvene usluge na Cetinju dobije elementarnu opremu koju sada nema. Obavio sam na tu i druge teme razgovore sa direktorom cetinjske Bolnice, uz pomoć potpredsjednika Vlade Ivaniševića, razgovor sa direktorom Fonda za zdravstvo Bralićem i na zahtjev direktora bolnice tražio da se raspiše tender za neophodnu opremu koja bi cetinjsku bolnicu učinila vrijednim centrom i vrijednom Očnom klinikom / naziv je na drugom mjestu u odnosu na sadržaj/ ali, da se napravi oftalmološki centar koji će biti značajan.

I na kraju, vrlo važan projekat koji je veoma zaintrigirao Vladu i mene i o kome sam razgovarao u svim diplomatskim komunikacijama sa Austrijom, je projekat žičare od Kotora do Lovćena, sa stalnim stanicama na Cetinju i Ivanovim koritima. Dobili smo obećanje austrijske Vlade, što se na moje veliko zadovoljstvo upravo završava, da će oni uraditi fizibiliti studiju, da će pomoći da se, kroz koncesije, nađu partneri koji bi radili žičaru i da se za nekih 10-15 minuta sa prostora Kotora dođe do Lovćena i za još kraće vrijeme do Cetinja i da ono, praktično, postane turistički grad.

Dakle, jedan važan projekat koji bi mogao da se završi relativno brzo i koji bi, vjerujem, promijenio ukupnu sliku Cetinja, dajući mu sadržaj turističke destinacije, koja bi, kroz prezenatciju istorijskih vrijednosti i vrijednosti Nacionalnog praka, promijenila svoj lik.

Moram reći, iz komunikacije sa Vladom, Cetinje ima izuzetnu podršku i premijera i Vlade. Premijer je formirao tim koji se bavi Cetinjem, koji je imao nekoliko sastanaka na te teme i mislim da je vrijeme da se neke aktivnosti i iz Cetinja brže završavaju kako bi se ponudili projekti Vladi koje je ona spremna da finansira za dobro Cetinja.

Wednesday, April 04, 2007

MEDICINA

PRVA DRŽAVNA USTANOVA ZA VANTJELESNU OPLODNjU POČINjE SA RADOM NA LjETO
Cetinjske "bebe iz epruvete" stižu 2008.

~Opšta bolnica "Danilo Prvi" raspisala je tender za nabavku laboratorijske i opreme za ordinaciju za potrebe novog odjeljenja za humanu reprodukciju, vrijedne 140.000 eura
Prva "beba iz epruvete" rođena u prvoj državnoj ustanovi toga tipa u Crnoj Gori doći će na svijet na Cetinju naredne godine. Opšta bolnica crnogorske prestonice "Danilo Prvi" raspisala je juče tender za nabavku laboratorijske i opreme za ordinaciju za potrebe novog odjeljenja za humanu reprodukciju, vrijedne 140.000 eura, a direktor te ustanove dr Ivan Gazivoda očekuje da, ako sve bude išlo po planu, odjeljenje sa radom počne sredinom ove godine.
Gazivoda je juče izjavio "Danu" i da su biolozi, koji će biti angažovani u ovom centru za vantjelesnu oplodnju u februaru počeli sa šestomjesečnom edukacijom u Bolonji, te da očekuje da bi po okončanju školovanja, nakon godišnjih odmora, mogli početi sa radom.

Projekat, koji je procijenjen na oko 200.000 eura, finansira se iz sredstava Fonda za zdravstvo, uz podršku drugih organizacija.
Početak rada odjeljenja je ranije najavljivan za decembar prošle godine. Riječ je, objasnio je tada Gazivoda za naš list, o jednom od prioriteta Ministarstva zdravlja, projektu vantjelesne oplodnje, u sklopu kojeg se formira posebno odjeljenje za asistirane reproduktivne tehnologije, a koje će se baviti dijagnostikom i liječenjem steriliteta, primjenom najnovijih tehnologija u području reproduktivne medicine.
Najavljeno je da će na odjeljenju raditi deset stalno zaposlenih, s tim da će se saradnici neophodni za određene oblasti angažovati po potrebi. Kadar se edukuje u Bolonji, u centru za asistirane reproduktivne tehnologije, koje vodi profesor Luka Đianaroli, koji je i supervizor projekta. On je ujedno i predsjednik komisije za edukaciju i obuku najveće organizacije svijeta koja se bavi tim problemom - Evropske asocijacije za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE). Dok se domaći embriolozi i laboratorijsko osoblje, koje je deficitarno, ne obuče, planirano je da dolaze stručnjaci iz Bolonje.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Fond plaća dva besplatna pokušaja vještačke oplodnje osiguranicama, dok se ostali ciklusi naplaćuju prema cjenovniku Fonda.
Prema grubim procjenama, cijena asistirane reprodukcije, zavisno od procedure, a zajedno sa terapijom, kreće se između 2,5 i 3,5 hiljada eura.
Smatra se da u Crnoj Gori, gdje je primjetan drastičan pad nataliteta iz godine u godinu, ima i oko 20.000 parova koji ne mogu prirodnim putem da imaju bebu.
U Podgorici rade dvije privatne ordinacije za vantjelesnu oplodnju, a Gazivoda smatra da zdrava konkurencija neće nikome škoditi.
-Bitno je da postoji državna institucija koja će se baviti tim poslom i radi bolje evidencije i kontrole cijelog postupka, jer ne treba zaboraviti da evropska pravila nalažu formiranje registra na državnom nivou za evidenciju svih ciklusa, kao i rezultata tih ciklusa - istakao je Gazivoda i dodao da, po procjeni ESHRE, jedan takav centar gravitira prema 150.000 stanovnika.

S.N.
"DAN" 03.4.2007.