SAOBRAĆAJ, Vesko Pejović

PROBLEMI SAOBRAĆAJA NA CETINJU

Sadašnje stanje saobraćaja na Cetinju spada u jedan od najvećih infrastrukturnih problema grada. Veoma slabo je riješen problem odvajanja pješačkog od kolskog saobraćaja što je posebno izraženo u gornjem dijelu grada, od početka Bulevara pa
sve do Bajica. Bulevarom crnogorskih junaka najveća je frekvencija i pješaka i automobila, jer su na ovom prostoru smještene škole ( Gimnazija, Srednjoškolski
centar, Srednja likovna škola, Niža muzička škola ), preduzeća ( Obod, Košuta,
Kartonaža, Magrom, Kronus, Martex, Kekić, itd ), kao i Centralna narodna biblioteka Crne Gore, Novo Groblje sa kapelicom itd.
Trotoari u ovom dijelu grada su uzurpirani od vlasnika trgovinskih prodavnica,
kafanskih terasa, i od parkiranih automobila. Nivo trotoara je često različit, na nekim
mjestima čak i do 50 cm. Mnogi su neuređeni, tako da od nastanka Bulevara pa do
danas nijesu bili u funkciji pješačkog saobraćaja. Moja je procjena da će ovakvo stanje
sa trotoarima još dugo potrajati a kako je korišćenje istog kolovoza za pješake i automobile veoma opasno, posebno za pješake, smatram da se ovaj problem mora i
može prevazići na sljedeći način:

IZGRADNJA PJEŠAČKE STAZE ČITAVOM DUŽINOM BULEVARA

Pošto je širina zelenog pojasa na ovom Bulevaru 7,50 m predlažem da se u središnjem
dijelu postavi staza širine 2,50 m, od betonskih elemenata. Ostatak zelene površine od 2x2,50 m bio bi dovoljan da se hortikulturalno uredi. Sa središnjih stubova gradske rasvjete obizbijedila bi se rasvjeta novoizgrađene staze, a duž staze, na odgovarajućem broju mjesta, postavile bi se klupe za odmor pješaka.
Time bi se stvorila još jedna mirna oaza među drvećem i zelenilom, a pješaci zaštitili od latentne opasnosti za njihov život.
Ovaj projekat bi mogao da se realizuje etapno, a cijena po 1 m2 bila bi po mojoj procjeni oko

30 €.
Sve ostale detalje vezane za izgradnju i funkcionisanje staze definisao bi projekat.

Fotosi zelenog pojasa Bulevara, bez staze i sa stazom.



Ako jednoga dana dođe do rekonstrukcije Bulevara i trotoari se urede i stave u funkciju
pješačkog saobraćaja, ova staza ne bi bila višak, posebno ljeti, zbog velike ladovine koju obezbeđuju lipe duž nje.

Vesko Pejović, Cetinje 04.10.2006.



IDEJNO RJEŠENJE PODVOŽNJAKA

Vizija humanizacije i kultivisanja narušenog prostora kulturno-istorijskog
kompleksa Cetinja

Stanje prije izgradnje podvožnjaka

Postojeće stanje

Opšta je konstatacija i mišljenje mnogih da je izgradnjom podvožnjaka „razbucano“ istorijsko jezgro Cetinja. Ne postoji dokumentacija koja bi studiozno opravdala jedan ovakav neodgovoran poduhvat od prije 18 godina. Sadašnje stanje je potpuno neprihvatljivo kako estetski tako i funkcionalno. Po mojem mišljenju postoje dva pristupa za rješavanje ovog problema. Prvi je, da se naknadno napravi studija i dokaže opravdanost postojanja podvožnjaka, odnosno njegovog uklanjanja, a drugi je, da se postojeće stanje poboljša, dopunskim intervencijama na podvožnjaku i okolnom prostoru. Pošto prvi pristup zahtijeva dosta pripremnih radnji, idejnih rješenja kao i analizu čitave saobraćajne infrastrukture grada, ja sam moju ideju usmjerio na poboljšanje sadašnjeg stanja kroz humanizaciju i kultivisanje narušenog prostora istorijskog jezgra Cetinja.

NEDOSTACI POSTOJEĆEG STANJA:

- Pokriveni dio podvožnjaka je svega 64 metra, pa je skoro polovina podvožnjaka ostala otvorena,
- Ovako, kako sad izgleda ovaj objekat, može se sa pravom konstatovati da je „razbucao“ istorijsko jezgro Cetinja,
- Posebno iritiraju, „kanjon“ prema Ćipuru kao i glomazne žardinjere,
- Narušena je ravnoteža ovog prostora,
- Puno je ljudi koji su ogorčeni postojećim stanjem ovog objekta,
- Stanovnicima Grude otežan je pješački saobraćaj jer sada moraju ići pored hotela ili kroz park,
- Postoji velika bojazan da se neko povrijedi,
- Zbog izgradnje podvožnjaka nivo Dvorskog trga je podignut za oko 90 cm pa su
„potonule“ cokle mnogih kuća i samog Dvora Kralja Nikole,



-2-

EFEKTI NOVOG RJEŠENJA

Plavo = pokriveni dio podvožnjaka
Crveno = novo pokriveni dio podvožnjaka

- Produžavanjem površine kojom je podvožnjak pokriven, prema Ćipuru za blizu 40 m i prema Arhivu CG za 16 m, neutralisao bi se negativan efekat postojećeg stanja podvožnjaka na istorijski kompleks Cetinja,
- Predloženim rješenjem podvožnjak bi bio pokriven od Arhiva do Ćipura 120 m, pa bi se vidio samo u direktnom susretu sa otvorima za ulaz u podvožnjak,
- Završetak ploče od Dvorske biblioteke prema Ćipuru i od Arhiva CG prema Biljardi bio bi izveden sa blagim radijusom,
- Uklonile bi se glomazne žardinjere koje opterećuju i Biljardu i cio taj prostor,
- Na krajevima ploče postavila bi se kovana ograda, koja se praktično ne bi primjećivala a služila bi namjeni,
- Prostor od ploče do nultog nivoa popunio bi se zemljom, tako da bi se dobila, za ovaj prostor veoma značajna zelena površina,

-3-

- Povećala bi se značajno bezbjednost pješaka na ovom prostoru,
- Zadržava se visina od 4,5 m kroz podvožnjak,
- Površine za ulaz u podvožnjak bile bi obložene kamenom,
- Ćipur i kompleks oko njega ne bi se „uznemirio“ novo-predloženim rješenjem,
no bi i dalje ostao kao malo ostrvo,
- Na potezu od blizu gornje kule Biljarde prema Vladinom domu, neposredno uz
trotoar treba posaditi drveće čije bi krošnje, vremenom, djelimično „zaklonile“ otvor podvožnjaka kod Arhiva CG,
- Izgradnjom blagog stepeništa sa podestima“preko puta“ Ćipura pješački saobraćaj
Na relaciji centar grada-Gruda i obratno, dobio bi novu, možda i „pravu“ varijantu,
- Konflikt koji je nastao na ovom prostoru izgradnjom podvožnjaka, novim rešenjem bi bio prevaziđen.
NA KRAJU
Ideja za ovu „intervenciju“ na podvožnjaku, stara je barem deset godina. U međuvremenu sam konsultovao dosta građana za koje sam procijenio da mogu pravilno sagledati ovu zamisao, i pošto sam od svih dobio punu podršku, riješio sam da to detaljnije obradim, kako bi se ova ideja mogla razmotriti. Zajedno sa gosp. Zoranom Martinovićem, dipl.ing koji se 2000 godine, kao Potpredsjednik SO Cetinje, puno angažovao da se ovaj problem počne rješavati, bio sam kod Prof.dr Mladena Ulićevića u Podgoricu na Građevinski fakultet da nam on kaže što misli o ovom idejnom rešenju.
On je u potpunosti podržao iznijete ocjene i predloženo rješenje stim da je smatrao da je ovo veoma kompleksan problem ...
Skoro sam razgovarao sa Prof.dr Mladenom Ulićevićem na ovu temu. On je i dalje voljan da pomogne Cetinju kako bi se ovaj problem prevazišao.

Vesko Pejović,
Cetinje, 04. 11.2006.

Poštovani Vesko,
otvorio is prave teme koje muče cetinjane, stoga ti dajem podršku i svoj skromni komentar !!!

PJEŠAČKA STAZA U BULEVARU – PRAVO RJEŠENJE

Kao neko ko je rođen prije pola vijeka u ovom gradu, kao neko ko je rastao sa njim, u njemu i iz njega se školovao, zatim zaposlio i zasnovao porodicu u njemu i imam namjeru u njega ostariti, moram dati svoj komentar na idejno rješenje Veska Pejovića koje se odnosi na, po mojem mišljenju, najveći infrastrukturni problem Cetinja, a to je saobraćaj.
Kako često sa suprugom i đetetom volim izaći da prošetam gradom to se na prvom koraku susrijećem sa problemom, koju maršrutu izabrati. A koju god izaberemo isto nas čeka.
Neujednačeni i nezavršeni trotoari, uzurpirani od kafanskih stolova, polica pojedinih privatnih trgovinskih objekata, parkiranih automobila, čine da je pješaku gotovo nemoguće da bezbjedno prošeta gradom. Naravno, to isto čeka svakoga ko želi prošetati Cetinjem, i turiste naravno, kojih treba iz dana u dan da bude sve više i više jer se sve više okrećemo turizmu.
Razmišljajući o tom problemu, došao sam na ideju, da bi dobro bilo da se napravi jedna pješačka staza sredinom travnjaka Bulevarom, između drvoreda lipa, od gornjeg do donjeg „Oboda“, odnosno do ulaska u Njegoševu ulicu, koja mora biti zabranjena za saobraćaj sve do hotela „Grand“. Tako bi se stvorila jedna duga, korisna i nadasve bezbjedna pješačka staza, čini mi se nephodna za sve one koji nemaju automobile, a i one koji žele ponekad izaći iz tih automobila i udahnuti malo čistog cetinjskoga vazduha, u junu i julu pomiješanog sa neodoljivim mirisom cetinjskih lipa koji bi se osjećao duž cijele ove staze. Naravno i mini trgovi duž staze sa po nekoliko klupa za odmor, pepeljara, mini kanti za smeće, travom, cvijećem, zelenim rastinjem sa obadvije strane staze itd, dali bi još veću draž ovoj stazi. Naravno staza bi trebalo da bude napravljena od betonskih elemenata tako da se u slučaju potrebe lako može intervenisati.
Slično ovom predlogu, vidio sam rješenje pješačke staze u Beču, jednom od najlepših gradova u Evropi pa rekoh, onako u sebi, umijemo i mi Bečki razmišljati. Kada sam se vratio iz Beča na Cetinje, jedva sam čekao da to nekome ispričam. Rekoše mi da ta ideja već postoji, da je detaljno obrađena i da je njen autor, naš sugrađanin Vesko Pejović, inače moj veliki prijatelj, i da on ima sajt na kojemu se to može vidjeti. I tako dođem do adrese sajta „Cetinje okrenuto budućnosti“, pogledam i pročitam interesantne predloge za budućnost ovog „Svetog grada“ i poželim da čestitam ljudima koji žele i nastoje da daju doprinos njegovoj bržoj i ljepšoj revitalizaciji, i da im se pridružim sa ovim mojim skromnim razmišljanjem.
Za ovu ideju, za ovu izvanrednu zamisao, treba odati priznanje Vesku Pejoviću, podržati je i pomoći da se realizuje. Ne zbog Veska i ne zbog mene, nego zbog svih onih koji bi ovom stazom, mirno i bezbjedno šetali.
Kad pročitate ovo, prošetajte gradom i pokušajte osjetiti efekte ovog prijedloga ili i sami doći do nekog rješenja ovog problema, možda i boljeg.
Znam samo: OVAKO KAKO JE SADA – NE VALJA!





NEOPHODNO JE INTERVENISATI NA POSTOJEĆE STANJE PODVOŽNJAKA

Na istom sajtu našao sam i Veskovo idejno rješenje za neutralisanje negativnog efekta,jednog unakaženog dijela istorijskog jezgra Cetinja, odnosno Podvožnjaka, koji je to uradio Biljardi, Muzeju Kralja Nikole, Arhivu CG, Vladinom domu, i svemu što se oko njega nalazi.
Analizirajući Veskovo idejno rešenje ovog problema, zaključio sam da je njegova ideja izvanredna i potpuno je podržavam stim što bih predložio još nešto:
U oblasti građevinarstva imamo odličnog i dokazanog stručnjaka, našeg sugrađanina i mojeg školskog druga a sada Prof. dr Mladena Ulićevića koji radi i živi u Podgorici. Imamo studente iz Cetinja na Građevinskom fakultetu u Podgorici, kojima je Mladen profesor, pa bi mogli da da napravimo jedan, zajednički napor, da oni uz pomoć profesora Ulićevića, dobiju za diplomski rad temu kako da se prevaziđe ili trajno riješi negativni efekat postojećeg stanja podvožnjaka na istorijsko jezgro Cetinja i uz njegovu podršku, konsultacije i pomoć, dođemo do dobrog i jeftinog projekta za rješenje ovog problema. Vjerujem da bi se uvaženi Prof. Mladen Ulićević, jedan divni i „pravi“ Cetinjanin, sa zadovoljstvom prihvatio jednog ovakvog posla da pomogne svojem rodnom gradu – našem Cetinju.
Volio bih, da mogu i ja više pomoći od ovog mojeg skromnog cetinjskog razmišljanja.
Pozdrav i podrška za svaku dobru ideju - za bolju i ljepšu budućnost Cetinja.
Savo Veljkov Mrvaljević, dipl. pravnik
Cetinje 14.05.2007

BICIKLISTICKI I EKOLOSKI TURIZAM

Postovani i dragi kolega Vesko!

Šaljem ti neka moja skromna razmišljanja o tome na koji način bi se mogla unaprijediti turistička ponuda Cetinja i ovaj drevni grad junak, da ne kažem mučenik, jer mu poslednjih decenija bolje odgovara ovaj naziv, krene lagano ali sigurno putevima oporavka i prosperiteta.
Ovo nije filozofsko razmišljanje o prosperitetu, ovo su dva konkretna predloga za čiju realizaciju ne treba ni mnogo projekata ni mnogo novca - samo dobra volja i skroman prilog svih nas.

Biciklistička staza Cetinje – Rijeka Crnojevića - Virpazar

Pretprošle godine vozili smo Žarko i ja naše goste iz Njemačke starim putem Cetinje – Rijeka Crnojevića – Pavlova strana. Iako je bio jek turističke sezona, nijedna kola nijesmo sreli na čitavoj ovoj relaciji.
Dan je bio sunčan i veoma topao dok smo mi starim putem, okruženi rastinjem pokraj puta, grabili prema Pavlovoj strani. Prizori su bili divni, pa nije ni čudo što su naši gosti, zanemarivši podjekoju rupu na putu, veoma često tražili da stanemo da bi napravili koji snimak. Jedan od njih, inače čovjek koji je prokrstario svijetom, kada smo došli do Pavlove strane, nije mogao a da ne iskaže svoje najdublje i najiskrenije divljenje ljepoti krajolika. Njegov komentar na naše putovanje bio je veoma kratak: “Sve je divno!

Kako bih tek uživao da mi je omogućeno da biciklom predjem ovu stazu.” Ustvrdio je tom prilikom, da bi ovom biciklističkom stazom u mapama Crne Gore, turistička ponuda bila mnogo bogatija, a mnogi njegovi prijatelji, koji žele doći u Crnu Goru, samo zbog te činjenice prije donijeli odluku o svom dolasku.
Sinula mi je ideja da nekome dam predlog da se ova maršruta proglasi biciklističkom stazom: da se opremi saobraćajnom signalizacijom i turističko- ugostiteljskim objektima na kojima bi biciklista, nakon odredjenog puta, mogao stati popiti sok, osvježiti se, nešto s nogu gricnuti i kupiti suvenir.
To bi bila zaista turisticka atrakcija.
Naravno, ovo ne znači da bi se put zatvorio za automobilski promet. Ideja je da se prednost na ovom putu da biciklima!

Činjenica da bi ova staza mogla biti povezana sa Virpazarom umnogome bi doprinijela njenoj atraktivnosti, jer bi gosti dovezeni s primorja na Cetinje, nakon biciklističke etape Cetinje – Virpazar, vozom ili nekim drugim prevoznim sredstvom mogli zaokružiti povratak na primorje.
Ovakva biciklistička staza u predjelu netaknute prirode bila bi zaista ekološko turistička poslastica za sve probirljivije goste kojima nije samo do sunčanja i kupanja.
Ovo bi natjeralo nadležne da ne zaborave na održavanje ovoga puta koji je do samo prije par decenija bio jedina veza Cetinja i Podgorice.
Samo jednu godinu nakon ove moje vožnje, ove godine u septembru, prinudjena da zbog saobraćajnog udesa na magistralnom putu, do Cetinja dijelom koristim ovu etapu puta, bila sam poražena činjenicom da je put toliko propao da ga ni kolska kola neće moći više koristiti ukoliko se nadležni ne pobrinu da izvrše hitnu sanaciju.

Ekološki turizam

Skadarsko jezero, nacionalni park !
Lovćen, nacionalni park !
Katunska nahija, bez industrije !
Sve u opštini Cetinje - Ekološki raj !

Šta je sa školama u prirodi? Šta je sa vapajem i željom velikog broja stručnjaka da istražuju predjele netaknute prirode i mlade naraštaje napajaju na njihovim izvorima.

Eto ideje!

Puno je medjunarodnih instituta za zaštitu životne sredine kojima je praksa da na različitim mjestima u svijetu okupe znance različitih stručnih profila i otvore tzv. “radionice” za ispitivanje stanja ekosistema. Donesu svoju mobilnu opremu i zajeničkim radom, multidisciplinarnim, snime stanje, edukuju mlade, razvijaju kod njih svijest o potrebi očuvanja prirode i pripremaju ih da budu čuvari prirodnog nasledja i nosioci budućih ideja o njihovom stvarnom, ne formalnom, održivom razvoju.
Korektno ispitivanje ovih oblasti umnogome bi doprinijelo popularizaciji proizvodnje ekološke hrane na ovom području.
Predlažem da, uz pomoć Cetinjana iz dijaspore, ovu ideju promovišemo po svijetu.
Vjerujem da nećemo dugo čekati na pozitivan odgovor.
Za sada ovoliko.

Puno pozdrava tebi i svima od
Jelene i Zarka Brajovića,
Podgorica 14.10.2006 god.

CETINJE DANAS, OKTOBAR 2006.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

CETINJE DANAS, NOVEMBAR 2009, Vesko Pejović

Poštovani posjetioci sajta „Cetinje-mojgrad.org“, ukratko ću vas upoznati sa realizovanim projektima u periodu od mojeg posljednjeg javljanja na ovu temu,
25. aprila 2008. godine (tekst „CETINJE UOČI VASKRSA“) kao i o planovima Lokalne uprave za naredni period, kako biste mogli što bolje da dajete sugestije i ideje da Cetinje što prije postane moderna evropska prijestonica i da ljudi u njemu što kvalitetnije žive.

-Privodi se kraju realizacija projekta izgradnje 52 stambene jedinice za socijalno ugrožene građane Cetinja.
-Završena je rekonstrukcija ulice Sava Burića te ulica Sime Matavulja, Bore Stankovića, nastavak ulice Pavla Rovinskoga kao i sanacija nekoliko gradskih i seoskih saobraćajnica.
-Realizovan je projekat rekonstrukcije saobraćajnice u naselju „Švedske kućice“.
-Realizovan je projekat uređenja zelenih površina u Bulevaru crnogorskih junaka.
-Realizovan je projekat rekonstrukcije platoa ispred Sportskog centra.
-Realizovan je projekat izgradnje pomoćnog fudbalskog terena sa vještačkom podlogom.
-Realizovani su i projekti izgradnje malih sportskih poligona na gradskom i dijelu seoskog područja.
-Realizovani su projekti sanacije lokalnih puteva i prigradskih saobraćajnica u 2008. godini 2.874 metara (Pod granicom, pod Đinovim brdom, Humci, lokalni put u Bokovu, i u 2009. godini 14.480 metara (Bogišin krš, Donje polje-Pod granicom, Donji kraj, Očinići-Poljane, Ugnji-Vrela, Predgrađe, Gornič, Ceklin, Njeguši, Meterizi-Dobrska župa, Mikulići i Čevo).
-Završena je prva faza rekonstrukcija vodovodnog sistema, odnosno detekcije i sanacije svih mjesta u gradskoj mreži gdje je curela voda, što je rezultiralo značajnim napretkom u snabdijevanju grada vodom.
-Pripremljena je projektna dokumentacija za sanaciju primarnog cjevovoda od Podgora do Višnjice.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovoda u selu Drušići.
-Realizovana je opravka vodovoda u selu Njeguši.
-Realizovani su projekti obnove vodovodne mreže u Rijeci Crnojevića.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovoda u selu Trešnjevo.
-Realizovan je projekat sanacije vodovoda u selu Čevo.
-Realizovan je projekat vodosnabdijevanja sela Dubova.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovodnog rezervoara u selu Ržani do.
-Otvorena je Klinika za vantjelesnu oplodnju koja je u prvoj godini svoga rada postigla zavidne rezultate.
Rekonstruisan je Dom zdravlja i nabavljena brojna oprema za kvalitetniji rad svih službi Doma zdravlja kao i za odjeljenja Opšte bolnice Danilo I.
-Napravljen je idejni projekat za rekonstrukciju zgrade nekadašnje dječije bolnice.
-Pružena je maximalna podrška izradi projekta uspinjače Kotor-Ivanova korita-Cetinje čija realizacija treba da se završi u toku 2010. godine.
-Urbanizovan je plac „Stari Obod“ kako bi se na njemu mogli izgraditi objekti za smještaj akademija umjetnosti sa svim pratećim sadržajima.

-Realizovan je projekat rekonstrukcije motela „Zicer“ (koji se nalazi u objektu Sportskog centra) koji je transformisan u svojevrsni hotelski objekat značajnih kapaciteta i nivoa ponude.
-Angažovanjem J.U. Lovćen-Bečići realizovan je projekat rekonstrukcije objekta „Palac“ na Ivanovim koritima.
-Izgrađen je i stavljen u funkciju Centar za posjetioce Nacionalnog parka Lovćen na Ivanovim koritima, kao i odgovarajući Centar za posjetioce Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
-U saradnji sa inostranim partnerom realizovana je izgradnja Avanturističkog parka na Ivanovim Koritima, prvog te vrste u regionu.
-Realizovani su projekti obilježavanja lokaliteta, markiranja pješačkih i biciklističkih staza na područjima Nacionalnog parka Lovćen i Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
Realizovani su projekti izrade brošura, letaka, publikacija, kao i brojni multimedijalni projekti koji su imali za cilj prezentaciju turističke ponude Cetinja i Crne Gore.
-Obnovljena je prestižna likovna manifestacija „Trinaestonovembarski likovni salon“.
-Izvršena je sanacija fasade objekta Gradske biblioteke i čitaonice „Njegoš“.
-Sanirana je fontana kod Plavog dvorca.
-Ofarbana je fasada na Dvoru kralja Nikole.
-U značajnoj mjeri je završena sanacija objekata Centralne narodne biblioteke „Đurđr Crnojević“.
-Renovirane su prostorije ŠK“Cetinje“.
-Manifestacija „Cetinjsko kulturno ljeto“ je i ove godine skrenula pažnju bogatim programom.
-Izrađen je „Menadžment plan“ istorijskog jezgra Cetinja koji na cjelovit i kvalitetan način daje smjernice budućeg razvoja istorijskog jezgra grada sa ciljem da Cetinje bude stavljeno na listu zaštićene kulturne baštine UNESKO-a.
-U toku je realizacija opremanja sale Skupštine Prijestonice Cetinje svim neophodnim sredstvima potrebnim za nesmetano održavanje javnih događaja.
-Urađene su internet prezentacije Cetinja i Turističke organizacije prijestonice Cetinje.
-Realizovan je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Rijeci Crnojevića.
-Realizovan je projekat izrade Studije izvodljivosti za tretman otpadnih voda sa područja Cetinja,
-Realizovan je projekat izgradnje kapaciteta za odvod otpadnih voda u ulici Mirka Petrovića.
-Realizovan je projekat rekonstrukcije kanalizacione mreže u naselju Đuro Petrović.
Realizovan je projekat izgradnje kapaciteta za odvod atmosferskih voda na Kružnom putu u dužini od 1810 metara.
-Realizovana je izgradnja visokonaponske i niskonaponske mreže na području Rijeke Crnojevića.
-Puštena je u rad trafostanica 36/6 KV u Podgoru.
-Završena je prva i druga faza rekonstrukcije niskonaponske mreže na Njegušima.
-Završena je ulična rasvjeta u Njegušima.
-Urađen je priključni dalekovod DV 10 kv i puštena u rad stubna trafostanica u Dobrskom selu.
-Realizovana je izgradnja nove javne rasvjete u brojnim gradskim naseljima i na seoskom području (Bajice-Pozduje, Humci, Crna greda, Omladinska ulica, Švedsko naselje, Medovina, Dubovik, Očinići, Obzovica, Bajice-Viganj-Brajanov kraj-Pištet, Donje polje-Pod granicom, Donji kraj, Kruševo ždrijelo, Crveni krst, Prekornica, Riječki grad, Rijeka Crnojevića do hidrocentrale, Kružni put).
-Realizovani su radovi na priključnom dalekovodu DV 10 KV i stubnoj trafostanici u Dobrskoj župi.
-Realizovana je izgradnja STS 10/0,4 KV u Rvašima i rekonstruisan značajan dio niskonaponske mreže.
Izvršena je zamjena dotrajalih stubova i djelova vodova na dijelu seoskog područja.
-U okviru programa podrške licima sa hendikepom, obezbijeđen je prostor za rad Udruženju roditelja djece sa posebnim potrebama „Razvitak“ i Udruženja paraplegičara Cetinja a pružena im je pomoć i u dijelu nabavke medicinskih pomagala značajnih za svakodnevne aktivnosti potrebne ovim licima.
-Pružena je podrška i romskoj populaciji Na Cetinju u okviru koje se u kontinuitetu obezbjeđivani školski pribor, odjeća, obuća, prevoz do obrazovnih institucija i razni drugi vidovi podrške.

PRIORITETI U RAZVOJU CETINJA

Donošenjem Zakona o prijestonici jasno su definisani odnos i obaveze države prema Cetinju a formiranje Senata prijestonice treba da ubrza realizaciju projekata od interesa za brži razvoj Cetinja. U toku naredne tri godine država planira realizovati projekat „CETINJE GRAD KULTURE“ kojim je predviđena realizacija brojnih aktivnosti značajne za kulturni i državni identitet Crne Gore, razvoj potencijala i međunarodnu afirmaciju crnogorske prijestonice a za koji je planirala 10 miliona eura.

Evo koji se projekti planiraju realizovati u narednom periodu sa državnog i lokalnog nivoa:

-Preseljenje Ustavnog suda Crne Gore.
-Preseljenje Ministarstva kulture, sporta i medija Crne Gore.
-Realizovaće se projekat potpune rekonstrukcije Mauzoleja Vladike Danila na Orlovom kršu.
-Završiće se potpuna rekonstrukcija i sanacija objekata Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“ koja podrazumijeva i sanaciju glavnog depoa ove institucije.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije objekta Vladinog doma.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije objekta Dvora kralja Nikole.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije kompleksa Mauzolej Petra II Petrovića Njegoša na Lovćenu.
-Formiraće se Centar za kulturu – Cetinje.
-Realizovaće se projekat izgradnje kapaciteta za smještaj Centra za kulturu sa odgovarajućom multimedijalnom dvoranom.
Biće urađen elaborat opravdanosti osnivanja Regionalnog centra za podsticanje međunarodnog povezivanja menadžmenta u oblasti kulture u državama jugoistočne Evrope.
-Biće urađenelaborat i studije izvodljivosti transformacije objekata bivših poslanstava na Cetinju u kulturno-informativne centre, kao i transformacija postojećih i izrada novih ustanova u oblasti kulture.
-Biće urađen projekat nove umjetničke galerije.
-Realizovaće se projekat sanacije Biljarde.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije unutrašnjosti Kraljevskog pozorišta Zetski dom u skladu sa potrebama adekvatnog odvijanja pozorišne djelatnosti.
-Realizovaće se projekat proširenja kapaciteta Državnog arhiva Crne Gore, čime će biti unaprijeđeni uslovi za rad ove institucije.
-Biće realizovana sanacija brojnih nepokretnih spomenika kulture na gradskom i seoskom području.
-Realizovaće se program promovisanja Cetinja u međunarodnu prijestonicu kulture.
-Biće izgrađen reprezentativni umjetnički paviljon sa stalnom postavkom likovnih
umjetnika, Cetinjana, sa svjetskom reputacijom u oblasti likovne umjetnosti.
-Realizacija projekta uspinjače Kotor-Ivanova korita-Cetinje, kojim će se Kotor, Cetinje i Nacionalni park Lovćen, povezati na atraktivan i turističko visoko produktivan način.
-Realizacija izgradnje objekata za smještaj akademija umjetnosti sa svim pratećim sadržajima na lokalitetu „Stari Obod“.
-Rekonstrukcija Dvorskog trga.
Realizovaće se druga faza projekta uređenja platoa između Cetinjskog manastira, Biljarde, Vladinog doma i Državnog arhiva.
Realizovaće se projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice.
-Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda.
-Izgradnja novog, modernog Vatrogasnog doma i izgradnja nove saobraćajnice zbog njegovih potreba (od Bulevara crnogorskih junaka do naselja Humci).
-Sa privatnim partnerom realizovaće se izgradnja moderne Autobuske stanice sa pratećim sadržajima.
-Realizovaće se projekti izgradnje info punktova u mjestu Krstac i na Rijeci Crnojevića.
-Realizovaće se projekti elektronskih info punktova u užem jezgru Cetinja.
-Realizovaće se projekat turističke valorizacije Lipske pećine.
-Realizovaće se projekti izgradnje sportsko-turističkih objekata na Ivanovim koritima koji će upotpuniti aktuelnu ponudu J.U. Lovćen-Bečići.
-Biće realizovane brojne promotivne turističke kampanje sa ciljem kvalitetnije prezentacije lokalne ponude.
-Detaljnom razradom prostorno planske dokumentacije koja se odnosi na Nacionalni park Lovćen, biće stvoreni uslovi za punu turističku valorizaciju ovog prostora.
-Formiraće se Univerzitet umjetnosti kao zasebna obrazovna institucija koja će okupljati akademije umjetnosti smještene na Cetinju.
-Realizovaće se projekat izgradnje sportske sale za potrebe O:Š: Lovćenski partizanski odred i druge zainteresovane subjekte u skladu sa standardima za potrebe svih dvoranskih sportova i uz odgovarajuće kapacitete za smještaj gledalaca i odigravanje utakmica.
-Realizovaće se rekonstrukcija objekta Srednje stručne škole-Cetinje.
-Realizovaće se rekonstrukcija sportske sale u J.U. Gimnazija- Cetinje.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije ulice X crnogorske brigade.
-Realizovaće se rekonstrukcija Bajove ulice.
-Realizovaće se projekat izgradnje sanitarne deponije u skladu sa propisanim standardima EU.
-U cilju stvaranja pretpostavki za ubrzani razvoj realizovaće se i izrada odgovarajućih prostorno-planskih dokumenata: izmjena i dopuna GUP-a Cetinje za prostor DUP-a „Gruda-Donje polje“, izrada DUP-a „Gruda-Donje polje“, izmjena i dopuna GUP-a Cetinje za prostor DUP-a „Donji kraj“, izrada DUP-a „Donji kraj“, izrada Lokalne studije lokacije „Rvaši“, izrada Lokalne studije lokacije „Poda“, izrada DUP-a „Više palaca“ u Rijeci Crnojevića, izrada DUP-a „Zagrablje-industrijsko-servisna zona“, izrada DUP-a „Humci“, izrada prostorno urbanističkog plana kojom će se stvoriti uslovi za izradu novih detaljnih urbanističkih planova.
-Završiće se izrada Glavnog projekta rekonstrukcije zgrade nekadašnje dječije bolnice koja će biti transformisana u objekat za potrebe dijagnostike, bolničkih ambulanti, i Fonda zdravstva.
-U toku je nabavka najsavremenijeg aparata za endoskopiju.
-Biće stvoreni uslovi za rekonstrukciju zgrade stare bolnice i njenu punu valorizaciju.
-Biće otvoren Centar za fizikalnu terapiju u okviru objekta Doma zdravlja na Cetinju.
-Završiće se realizacija projekta izgradnje vodovoda Prekornica-Kokorinj-Ljubotinj.
-Završiće se realizacija projekta izgradnje vodovoda u selu Dubovik.
Završiće se realizacija projekta vodosnabdijevanja Rijeke Crnojevića sa vodoizvorišta Karakov do u Drušićima.
-Realizovaće se projekat sanacije i rekonstrukcije primarnog cjevovoda Podgor-Višnjica.
-Realizovaće se izgradnja paralelnog primarnog cjevovoda od tzv. Francuske krivine do Cetinja.
-Realizovaće se projekti istraživanja i izgradnje na području Lovćena, Štitara, Kosijera, Bokova, Ćukovca, Dobrske župe, Dodoša, i drugih sela sa ciljem rješavanja problema vodosnabdijevanja na čitavom seoskom području.
-Trajno će biti riješen problem vodosnabdijevanja Cetinja i obezbijeđeno stalno i kvalitetno vovosnabdijevanje svih potrošača.
-Realizovaće se izgradnja dalekovoda 35 KV Cetinje-Rijeka Crnojevića-Podgor koji je od izuzetnog značaja za stanovništvo i postrojenje za vodosnabdijevanje Cetinja.
-Stekli su se uslovi za izvođenje radova na izgradnji nove trafostanice 35/10 KV „Humci“ na daljinsko upravljanje sa kabliranjem svih priključnih 35 KV dalekovoda.
-Realizovaće se projekat izgradnje nove trafostanice 35/10 KV „Donje polje“.Biće realizovani projekti zamjene stubova na seoskom području.
-Razvijaće se projekti izgradnje ulične rasvjete u naseljima i selima u kojima do sada nije izgrađena.
-Razvijaće se projekti sanacije i izgradnje trafostanica i dalekovoda na gradskom i seoskom području.
-Razvijaće se projekti sanacije i izgradnje visokonaponske i niskonaponske mreže na seoskom i gradskom području što će imati za cilj stalno podizanje nivoa kvaliteta snabdijevanja električnom energijom.

CETINJE, OKTOBAR, 2006. GODINE
Cetinje je grad koji je zadnjih šest decenija više živio u prošlosti zato je sadašnjost prepuna gorućih problema koje treba rješavati, dok se o budućnosti uglavnom priča i nagađa. Da je ova konstatacija tačna navešću sljedeće primjere: -zapuštenost i izgled autobuske stanice,
-zapuštenost i izgled gradske tržnice,
-slaba organizacija i opremljenost službe hitne pomoći,
-problemi grada u snabdijevanju vodom (ljeti) i strujom (zimi),
-nedovoljan nivo uređenosti, vidnosti i opremljenosti lijepog objekta PTT,
-loše organizovano odlaganje i sakupljanje smeća u centru grada,
-stanje i izgled podvožnjaka u centru istorijskog jezgra Cetinja,
-loše regulisan saobraćaj kroz grad (nije odvojen pješački od kolskog saobraćaja u većem dijelu grada,nedostatak parkinga u centru grada),
-trotoari u većem dijelu grada nijesu uređeni i prilagođeni pješacima (trotoari su različitog nivoa, uzurpirani su od brojnih trgovinskih i ugostiteljskih objekata kao i parkiranih automobila),
-loša infrastruktura za razvoj turizma (nedovoljan broj objekata za osvježenje turista nakon dolaska u Cetinje, nedozvoljeno nizak nivo toaleta u gradskim restoranima, kafanama i kafićima, slaba organizacija vodičke službe,slaba signalizacija za glavnu turističku ponudu Cetinja, loše organizovana prodaja i dosta skromna ponuda suvenira),
-šarenilo: boja na fasadama kuća i zgrada, natpisa firmi, izgledi vrata, prozora i krovova u starom jezgru Cetinja,



“OVOGA NIĐE NEMA”
Objekat sa ovako ofarbanom fasadom nalazi se preko puta Rezidencije Predsjednika Crne Gore
-neobilježena imena pojedinih ulica, nesređeni i nepostavljeni brojevi kuća,
-ruševine u starom jezgru Cetinja,
-izgled objekta stare bolnice Danilo I (prve bolnice u Crnoj Gori),
-zapuštenost čuvenih cetinjskih parkova,
-izgled zgrade nekada nadaleko čuvene cetinjske gimnazije i njenog dvorišta,
-izgled objekta bivšeg zatvora,
-nedovoljna organizovanost službe za pogrebne usluge, itd.

Razloga za ovakvo stanje ima mnogo. Cilj ove GRAĐANSKE INICIJATIVE, koju smo pokrenuli preko ovog sajta, nije da traži krivca, već da svi zajednički doprinesemo da nadležni opštinski i državni organi i službe brže i na pravi način riješe navedene ili nenavedene probleme, čime bi dali veliki doprinos sadašnjosti i na pravi način pošli u susret budućnosti Cetinja.
Vjerujemo da ćemo u tome naći punu podršku svih sinova i kćeri Cetinja, kao i njegovih brojnih poštovalaca, humanitarnih institucija i humanih pojedinaca širom svijeta, kako bi Cetinje krenulo u progres i preporod željenom dinamikom i vratilo se na kolosjek dostojan jedne slavne prijestonice. Ovome u prilog ide činjenica da se "klima" prema Cetinju, sa državnog nivoa, mijenja i to u pozitivnom smjeru :
- Predsjednik Crne Gore sve češće boravi u Rezidenciji,
- završena je rekonstrukcija ulice Peka Pavlovića,
- u završnoj fazi je rekonstrukcija Lovćenske ulice,
- počela je rekonstrukcija Obilićeve ulice,
- u završnoj fazi je asfaltiranje velikog broja ulica,
- u toku je rekonstrukcija zgrade Plavog dvorca,
- u toku je rekonstrukcija zgrade Centralne narodne biblioteke Crne Gore,
- završen je INFOKIOSK na velikom parkingu iza Njegoševog parka ...

Uskoro ću na ovom sajtu objaviti tekstove sa konkretnim idejama i prijedlozima kako riješiti ili prevazići neke od navedenih problema.

Još jednom Vas molimo da se oglasite na našem sajtu. Vaše ideje, mišljenja, sugestije i prijedlozi su uvijek dobrodošli!

Vesko S. Pejović, Cetinje, 12.10.2006.

POČNIMO OD MALIH STVARI

POŠTOVANI POSJETIOCI OVOG SAJTA

Internet je konačno otvorio zatvoreni svijet profesionalnih novinara, reportera i urednika i javna riječ nije više samo njihova privilegija. Za nas je to srećna okolnost da možemo slobodno razgovarati o bilo kojoj temi koja se tiče našeg grada, sa nadom da mu možemo na taj način pomoći. Ko god koristi kompjuter može se uključiti u opštu polemiku kao potpuno ravnopravan učesnik. Artur Miler je jednom kazao da je dobra jedino ona novina u kojoj narod razgovara jedan s drugim.

Mi Cetinjani smo posebno ponosni na sve što su nam preci ostavili. A dali su nam zaista mnogo. Ali od onih kojima je dosta dato dosta se i očekuje. Moramo misliti da li ćemo i mi biti dobri preci za one koji dolaze poslije nas.
Rečeno je da su promjene imperativ života, pa nije dobro ako se suvise bavimo prošlošcu, jer možemo promašiti budućnost. Zato, ovom sajtu najbolje odgovara naziv: “ Cetinje okrenuto budućnosti”.

Svaki urbani centar ma koliko imao svoju osobenost ima nešto zajedničkog sa širom okolinom. Arhitekta Mitrović je predočio veoma interesantnu viziju Cetinja u trouglu sa Podgoricom i Budvom. Danas se naselja i gradovi veoma brzo šire i spajaju. Kod nas u Crnoj Gori će se to desiti vjerovatno najprije u Boki Kotorskoj, a i u ostalim djelovima Primorja, zbog nagle ekspanzije i raspoloživih investicija. Pa i sela oko Cetinja postaju sve bliža i teže spajanju sa gradom.

U razgovorima o perspektivi Cetinja često sam čuo nagovještaje velikih projekata kao: obnovi Lokande, Crnojevića manastira, premještanja reljefa Crne Gore, uspinjača od Kotora do Ivanovih korita i mnogo drugih. Sve su to interesantne ideje i važne teme, koje će ranije ili kasnije doći na dnevni red, imajući uvjek u obzir ekonomsku opravdanost. No, kako se ovdje radi o Cetinju okrenutom budućnosti, a svaka budućnost počinje današnjim danom, treba vidjeti što se može uraditi ove godine, što do sljedeće turističke sezone, a što u perspektivi. Treba početi od malih stvari koje ne iziskuju velike investicije, imajući uvijek u vidu da mnogo malih loših stvari isto tako mogu da zagorčavaju život kao neka velika.



PRILAZ CETINJU

Svi se uglavnom slažemo da je najbolja perspektiva Cetinja u turizmu. Ako je tako onda moramo pokušati da grad vidimo očima turiste koji prvi put dolazi na Cetinje iz bilo kojeg pravca ( Kotora, Podgorice, Budve). Na prilazu Cetinju dočekaju ga placevi za prodaju polovnih kola poredjanih sa obije strane puta, što ne ostavlja baš dobar utisak za stranca koji je u turističkim brošurama čitao o romantičnom gradu prve ekološke države punom muzeja, istorijskih zdanja i ambasada. Ako već nema drugog mjesta za izložbu polovnih kola na prodaju, kao što su u Podgorici to izmjestili u Tuzima, smatram da bi trebalo oko tog prostora podići najmanje jedan metar visok kameni zid, a bar kamena imamo dosta, i na njemu postavti panoe sa dobrodošlicama na stranim jezicima i jarbole na kojima će se lepršati zastave svih drzava koje imaju ambasade ili prestavništva na Cetinju.

CETINJSKI KROVOVI I GRAFITI PO ZIDOVIMA

Cetinje je jedinstven grad po mnog čemu. Nema “odušnju stranu” pa se u njega ne ulazi nego se nad njim nadilazi. Kad mu se pridje sa bilo koje strane prvo se vide krovovi kuća. Neki od njih su od lima ili zardjalih lastara. Ako bi se ofarbali, kad ih je već skupo promijeniti, onda nebi “boli u oči”. Pored toga, kad udje u grad turista vidi grafite svuda i na svakom mjestu. Bila su teška vremena, pa se ratovalo grafitima, no, nadajmo se da smo sad izišli iz te faze ne baš suviše civilizovanog komuniciranja. Mislim da ćemo se složiti da uglavnom niko nije došao sa strane da postavi te grafite po Cetinju, pa se i odgovor ko će te grafite uklanjati sam po sebi nameće.

PROBLEMI GRADA SU ZAJEDNICKA OBAVEZA SVIH

Kažemo da je Cetinje grad sviju nas i temelj na kojem počiva Crna Gora i time smo ponosni. Ušao sam u brojne kuće i stanove na Cetinju. Čisto sve i uredno sa modernim namještajem, parketom i ćilimima. No, ako je Cetinje stvarno NAŠ grad onda bi trebalo da svaki metar zemlje od Bajica do Donjega Polja, a i šire, tretiramo kao svoju dnevnu sobu zastrtu ćilimom. Jer sve što stranac vidi dobro, lijepo i civilizovano pripisaće svima nama. Ali isto tako sve što je loše, neuredno i nedostojno jedne slavne prijestonice nasa je sramota.
Pjesnik Vito Nikolić je oslovio Dubrovnik sa GOSPODINE GRADE. A Cetinje jes bilo gospodsko, otmeno i elitno. Ljudi su se ophodili dostojanstveno sa medjusobnim poštovanjem i uvažavanjem. Nadajmo se da će to ponovo biti.

SAOBRAĆAJ U GRADU

Ako sam dobro obaviješten u Cetinju ima oko četiri hiljade automobila. Kola su svuda i po ulicama i po trotoarima da se od njih ne može proći. Naš grad je na nekim mjestima širok manje od kilometra, a dug nekoliko kilometara u kojem gotovo svaka ulica završava u brdu. Treba da se zapitamo: zar par autobusa za javni saobraćaj, koji bi kružili po okolini nebi bili dovoljni da svaki gradjanin može stići bilo gdje u gradu a da autobuske stanice ne budu udaljene više od stotinak metara. Već nas sustižu visoki krvni pritisci, dijabetesi i druge bolesti savremene civilizacije. Djeca, a i odrasli provode dnevno mnogo vremena za kompjuterom, video igrama i gledajući televiziju. Gojaznost postaje ozbiljan problem. Uzrok je ne samo visoko kalorična hrana već i nedovoljno fizičkih aktivnosti. Zar nebi bilo dovoljno da se služimo kolima samo kad idemo izvan grada ili nekoliko perifernih ulica, a ostali djelovi grada da budu zabranjeni za kola, sem autobusa. Prije svega to bi bila velika ušteda za svaki porodični budžet, koristilo bi zdravlju i uz to smanjilo zagadjivanje vazduha, tog divnog cetinjskog vazduha, koji grad, naročito ljeti čini izuzetnim i poželjnim. Ulice bi se manje ruinirale, a isto tako i drveća, jer im se kod parkiranja oštećuju i stabla i korijeni. U Crnoj Gori kola su još simbol prosperiteta i statusa u društvu, a ne kao za nas samo prevozno sredstvo, često sa velikim problemima, naročito parkingom, tako da ih izbjegavamo. Mladji ljudi u Crnoj Gori se često identifikuju sa snagom motora i brzinom svojih kola, pa voze da prestignu a ne da stignu, što se često tragično završava.
Nadam se da će se javiti neki saobraćajni inženjer na ovom sajtu, koji bi napravio jednu stručnu analizu saobraćaja na Cetinju, kao i uporedne cijene koštanja.

KOMUNALNI PROBLEMI

Za jedan grad je veoma važno ako je povoljno riješio odlaganje otpadaka i snadbijevanje s vodom, što su vitalni interesi gradjana.
Na jednom sajtu pročitao sam o Cetinju i ovo :"Gledam moje komšije kako svaku noć po dvije ure zalijevaju dvije žardinjere nekakvog ružnog cvijeća i automobil, svoju diku, koju peru u nekoliko voda, kao bebu, a poslije deset ura se tuširamo iz boce! Treba postaviti nove vodomjere, pa udri po džepu!"
Nadam se da će oni kojima je ovo svakodnevna briga izaći na ovom sajtu sa svojim mišljenjem i komentarom

U blizini Cetinja je i Lipska peĆina do koje je napravljen pristojan put. Čišćenjem i izvjesnim preuredjenjem uz dovodjenje struje ova bi pećina mogla postati velika atrakcija za turiste.

Mislim da Cetinju nedostaju upustva gdje se nalaze muzeji i ostale važne zgrade, kao i putokazi za Mauzolej na Lovćenu. Nebi bilo suvišno ni par telefonskih javnih govornica i pored toga što su mobilni telefoni masovno u upotrebi.

Nadam se da će ovih nekoliko praktičnih sugestija pokrenuti dalju kritičnu polemiku i raspravu u čemu ste svi dobrodošli.

Blažo Sredanović
San Francisko, 5 oktobra 2006, godine

Budućnost Cetinja - Perspektive razvoja

POŠTOVANA GOSPODO, POŠTOVANI CETINJANI

Cetinje – grad prejakih kontrasta

Pozicioniranje

Urbana geneza

Od svog nastanka prvo Vlaške crkve od pruća 1450 god, pa sa Ivanom Crnojevićem, periodom do Petrovića, pa do Berlinskog kongresa 1878 god, države kraljevine, pa republike socijalističkog ustrojstva, zaključno danas sa opet nezavisnom državom, Cetinje je uvjek bilo u prejakom kontrastu.

U surovoj okolini kamenih brda, na Cetinju je uvjek prisutno vrijeme prošlo i buduće. Kruna tih suprotnosti je 1910 god, kada je Cetinje bilo, može se reći, jedini pravi grad, u Kraljevini Crnoj Gori.

Cetinje nadahnjuje sve nas velikim emocijama, prevashodno što je istorijska tvorevina, što je izvorište crnogorske države što je čitavi grad jedna kreativna tvorevina, orginalni osmišljena i uređena, dakle jedan orginalni urbani subjekat.

Cetinje je od onih gradova za koje se smatra da su civilizacijska i humana obitavališta kao Troja, Atina, Vavilon, Luksor, u našim Balkanskim uslovima.

Ukidanjem, dekretom ovakvog grada poslijeratnih godina nestajanje tog istorijskog urbanog subjekta traje do danas.

Danas Cetinje živi možda u najjačim kontrastima svog petovjekovnog trajanja.Šta su to današnji kontrasti? Danas su njegovi prejaki kontrasti Podgorica i Budva.

Ako za 1 m2 stana u Budvi možete kupiti 5 m2 na Cetinju sa tim Vam je sve rečeno.

No, nema ljutnje.

Cetinjani između ovih kontrasta imaju svoju veliku šansu.

Stara je definicija da grad ne čini njegovo materijalno okruženje, već skup događaja uslovljenih ponašanjem i načinom života u gradu. E, u tom je šansa Cetinja, jer današnji čovjek, u govoru vjekova i civilizacija traži i oslonac u iskustvima i vrijednostima na osnovu kojih ćemo sa više vjere prihvatiti sadašnjost. Ovaj preduslov, danas, imaju samo Kotor i Cetinje.

POZICIONIRANJE

Transverzala kontrasta Podgorica, Cetinje, Budva, treba da postane okvir gradskih diferencijalizacija ova tri grada. Pobočne osovine: Njeguši, Kotor, Skadarsko jezero je dovoljno resursa i šansi za jedan multidisciplinarni i bogati projekat razvoja.

Svjetski globalisti i planeri su se uplašili sami svojih globalističkih ideja, i upravo poslednju deceniju favorizuju regionalno povezivanje i lokalne karakteristike svake ljudske zajednice

Na Cetinju i njegovoj okolini je to sve postavljeno, samo ga treba razgrnuti modernim alatima. Radi se o kulturnom kodu autentične crnogorske kulture, koju Cetinje posjeduje od postanka.

Zbog kratkoće izlaganja, neću danas o kulturi, obzirom da je to očigledan resurs Cetinja. On u materijalnom smislu može da ponese 25% grada, ali šta je sve ono drugo što grad mora dovesti do mjere održivog razvoja?

Koji su razvojni činioci? kakve su cijene nekretnina? kakva je struktura zaposlenih, a kakva nezaposlenih? koja je struktura intelektualnog kapitala? šta znači izvjesno vraćanje državnog aparata koje je svojevremeno otišlo sa Cetinja. Takođe, diplomatska tradicija Cetinja šta donosi Cetinju? a šta Cetinje mora da mu da? Univrzitetski razvoj te sve ukupni društveni standard, je sigurno prednost Cetinja, ali se mora jasno balansirati između Nikšića, Podgorice i Kotora, te pojava u Budvi i Baru.

Cetinje mora da nađe svoju Segerevu formulu - formulu optimuma.

Ono što mora svaki grad da ima je najvitalnija i najneophodnija stuktura malih i srednjih preduzeća, a pogotovo preduzeća umjetničkog zanatstva tj. primijenjenih umjetnosti.

Stimulaciju ovakvih preduzeća rade agencije za edukaciju, tržišno i međuopštinsko povezivanje, naravno banke sa grejs periodima i stimulacija iz državnih resora.

No, što je to što je dominantno tj. što vuče 35% razvoja, a što nije ni "Obod" ni bilo šta što je industrija, koja nema šansu sa tehnološkim razvijenijom konkurencijom?

Da li je možda odgovor u Irskom modelu, gdje je koncentracija informatičke djelatnosti rapidno i dinamički pokrenula čitavu državu?

Za ovakav projekat, naravno, neizbježno i jedino moguće, je opredeljenje Vlade i međunarodna pomoć.

Cetinje ne smije dugo da čeka. Mora se razgraničiti šta možemo i moramo sami, a šta zavisi od pomoći van Cetinja. Partnerstvo sa Budvom i Podgoricom je prvi korak.Prisjetimo se kreativne energije Nagiba Sinanovića.

- Prostorne integracije.

- Privatni i javni interes.

- Cjelokupni prostor je tržište.

- Državno učešće.

- Poslovna i pravna etika.

U ovim odrednicama, ekspertski timovi svuda u svijetu nalaze rješenja.

arh.Slobodan Mitrović
Cetinje, 31. 08. 2006 god. 12:01 PM