SAOBRAĆAJ, Vesko Pejović

PROBLEMI SAOBRAĆAJA NA CETINJU

Sadašnje stanje saobraćaja na Cetinju spada u jedan od najvećih infrastrukturnih problema grada. Veoma slabo je riješen problem odvajanja pješačkog od kolskog saobraćaja što je posebno izraženo u gornjem dijelu grada, od početka Bulevara pa
sve do Bajica. Bulevarom crnogorskih junaka najveća je frekvencija i pješaka i automobila, jer su na ovom prostoru smještene škole ( Gimnazija, Srednjoškolski
centar, Srednja likovna škola, Niža muzička škola ), preduzeća ( Obod, Košuta,
Kartonaža, Magrom, Kronus, Martex, Kekić, itd ), kao i Centralna narodna biblioteka Crne Gore, Novo Groblje sa kapelicom itd.
Trotoari u ovom dijelu grada su uzurpirani od vlasnika trgovinskih prodavnica,
kafanskih terasa, i od parkiranih automobila. Nivo trotoara je često različit, na nekim
mjestima čak i do 50 cm. Mnogi su neuređeni, tako da od nastanka Bulevara pa do
danas nijesu bili u funkciji pješačkog saobraćaja. Moja je procjena da će ovakvo stanje
sa trotoarima još dugo potrajati a kako je korišćenje istog kolovoza za pješake i automobile veoma opasno, posebno za pješake, smatram da se ovaj problem mora i
može prevazići na sljedeći način:

IZGRADNJA PJEŠAČKE STAZE ČITAVOM DUŽINOM BULEVARA

Pošto je širina zelenog pojasa na ovom Bulevaru 7,50 m predlažem da se u središnjem
dijelu postavi staza širine 2,50 m, od betonskih elemenata. Ostatak zelene površine od 2x2,50 m bio bi dovoljan da se hortikulturalno uredi. Sa središnjih stubova gradske rasvjete obizbijedila bi se rasvjeta novoizgrađene staze, a duž staze, na odgovarajućem broju mjesta, postavile bi se klupe za odmor pješaka.
Time bi se stvorila još jedna mirna oaza među drvećem i zelenilom, a pješaci zaštitili od latentne opasnosti za njihov život.
Ovaj projekat bi mogao da se realizuje etapno, a cijena po 1 m2 bila bi po mojoj procjeni oko

30 €.
Sve ostale detalje vezane za izgradnju i funkcionisanje staze definisao bi projekat.

Fotosi zelenog pojasa Bulevara, bez staze i sa stazom.



Ako jednoga dana dođe do rekonstrukcije Bulevara i trotoari se urede i stave u funkciju
pješačkog saobraćaja, ova staza ne bi bila višak, posebno ljeti, zbog velike ladovine koju obezbeđuju lipe duž nje.

Vesko Pejović, Cetinje 04.10.2006.



IDEJNO RJEŠENJE PODVOŽNJAKA

Vizija humanizacije i kultivisanja narušenog prostora kulturno-istorijskog
kompleksa Cetinja

Stanje prije izgradnje podvožnjaka

Postojeće stanje

Opšta je konstatacija i mišljenje mnogih da je izgradnjom podvožnjaka „razbucano“ istorijsko jezgro Cetinja. Ne postoji dokumentacija koja bi studiozno opravdala jedan ovakav neodgovoran poduhvat od prije 18 godina. Sadašnje stanje je potpuno neprihvatljivo kako estetski tako i funkcionalno. Po mojem mišljenju postoje dva pristupa za rješavanje ovog problema. Prvi je, da se naknadno napravi studija i dokaže opravdanost postojanja podvožnjaka, odnosno njegovog uklanjanja, a drugi je, da se postojeće stanje poboljša, dopunskim intervencijama na podvožnjaku i okolnom prostoru. Pošto prvi pristup zahtijeva dosta pripremnih radnji, idejnih rješenja kao i analizu čitave saobraćajne infrastrukture grada, ja sam moju ideju usmjerio na poboljšanje sadašnjeg stanja kroz humanizaciju i kultivisanje narušenog prostora istorijskog jezgra Cetinja.

NEDOSTACI POSTOJEĆEG STANJA:

- Pokriveni dio podvožnjaka je svega 64 metra, pa je skoro polovina podvožnjaka ostala otvorena,
- Ovako, kako sad izgleda ovaj objekat, može se sa pravom konstatovati da je „razbucao“ istorijsko jezgro Cetinja,
- Posebno iritiraju, „kanjon“ prema Ćipuru kao i glomazne žardinjere,
- Narušena je ravnoteža ovog prostora,
- Puno je ljudi koji su ogorčeni postojećim stanjem ovog objekta,
- Stanovnicima Grude otežan je pješački saobraćaj jer sada moraju ići pored hotela ili kroz park,
- Postoji velika bojazan da se neko povrijedi,
- Zbog izgradnje podvožnjaka nivo Dvorskog trga je podignut za oko 90 cm pa su
„potonule“ cokle mnogih kuća i samog Dvora Kralja Nikole,



-2-

EFEKTI NOVOG RJEŠENJA

Plavo = pokriveni dio podvožnjaka
Crveno = novo pokriveni dio podvožnjaka

- Produžavanjem površine kojom je podvožnjak pokriven, prema Ćipuru za blizu 40 m i prema Arhivu CG za 16 m, neutralisao bi se negativan efekat postojećeg stanja podvožnjaka na istorijski kompleks Cetinja,
- Predloženim rješenjem podvožnjak bi bio pokriven od Arhiva do Ćipura 120 m, pa bi se vidio samo u direktnom susretu sa otvorima za ulaz u podvožnjak,
- Završetak ploče od Dvorske biblioteke prema Ćipuru i od Arhiva CG prema Biljardi bio bi izveden sa blagim radijusom,
- Uklonile bi se glomazne žardinjere koje opterećuju i Biljardu i cio taj prostor,
- Na krajevima ploče postavila bi se kovana ograda, koja se praktično ne bi primjećivala a služila bi namjeni,
- Prostor od ploče do nultog nivoa popunio bi se zemljom, tako da bi se dobila, za ovaj prostor veoma značajna zelena površina,

-3-

- Povećala bi se značajno bezbjednost pješaka na ovom prostoru,
- Zadržava se visina od 4,5 m kroz podvožnjak,
- Površine za ulaz u podvožnjak bile bi obložene kamenom,
- Ćipur i kompleks oko njega ne bi se „uznemirio“ novo-predloženim rješenjem,
no bi i dalje ostao kao malo ostrvo,
- Na potezu od blizu gornje kule Biljarde prema Vladinom domu, neposredno uz
trotoar treba posaditi drveće čije bi krošnje, vremenom, djelimično „zaklonile“ otvor podvožnjaka kod Arhiva CG,
- Izgradnjom blagog stepeništa sa podestima“preko puta“ Ćipura pješački saobraćaj
Na relaciji centar grada-Gruda i obratno, dobio bi novu, možda i „pravu“ varijantu,
- Konflikt koji je nastao na ovom prostoru izgradnjom podvožnjaka, novim rešenjem bi bio prevaziđen.
NA KRAJU
Ideja za ovu „intervenciju“ na podvožnjaku, stara je barem deset godina. U međuvremenu sam konsultovao dosta građana za koje sam procijenio da mogu pravilno sagledati ovu zamisao, i pošto sam od svih dobio punu podršku, riješio sam da to detaljnije obradim, kako bi se ova ideja mogla razmotriti. Zajedno sa gosp. Zoranom Martinovićem, dipl.ing koji se 2000 godine, kao Potpredsjednik SO Cetinje, puno angažovao da se ovaj problem počne rješavati, bio sam kod Prof.dr Mladena Ulićevića u Podgoricu na Građevinski fakultet da nam on kaže što misli o ovom idejnom rešenju.
On je u potpunosti podržao iznijete ocjene i predloženo rješenje stim da je smatrao da je ovo veoma kompleksan problem ...
Skoro sam razgovarao sa Prof.dr Mladenom Ulićevićem na ovu temu. On je i dalje voljan da pomogne Cetinju kako bi se ovaj problem prevazišao.

Vesko Pejović,
Cetinje, 04. 11.2006.

Poštovani Vesko,
otvorio is prave teme koje muče cetinjane, stoga ti dajem podršku i svoj skromni komentar !!!

PJEŠAČKA STAZA U BULEVARU – PRAVO RJEŠENJE

Kao neko ko je rođen prije pola vijeka u ovom gradu, kao neko ko je rastao sa njim, u njemu i iz njega se školovao, zatim zaposlio i zasnovao porodicu u njemu i imam namjeru u njega ostariti, moram dati svoj komentar na idejno rješenje Veska Pejovića koje se odnosi na, po mojem mišljenju, najveći infrastrukturni problem Cetinja, a to je saobraćaj.
Kako često sa suprugom i đetetom volim izaći da prošetam gradom to se na prvom koraku susrijećem sa problemom, koju maršrutu izabrati. A koju god izaberemo isto nas čeka.
Neujednačeni i nezavršeni trotoari, uzurpirani od kafanskih stolova, polica pojedinih privatnih trgovinskih objekata, parkiranih automobila, čine da je pješaku gotovo nemoguće da bezbjedno prošeta gradom. Naravno, to isto čeka svakoga ko želi prošetati Cetinjem, i turiste naravno, kojih treba iz dana u dan da bude sve više i više jer se sve više okrećemo turizmu.
Razmišljajući o tom problemu, došao sam na ideju, da bi dobro bilo da se napravi jedna pješačka staza sredinom travnjaka Bulevarom, između drvoreda lipa, od gornjeg do donjeg „Oboda“, odnosno do ulaska u Njegoševu ulicu, koja mora biti zabranjena za saobraćaj sve do hotela „Grand“. Tako bi se stvorila jedna duga, korisna i nadasve bezbjedna pješačka staza, čini mi se nephodna za sve one koji nemaju automobile, a i one koji žele ponekad izaći iz tih automobila i udahnuti malo čistog cetinjskoga vazduha, u junu i julu pomiješanog sa neodoljivim mirisom cetinjskih lipa koji bi se osjećao duž cijele ove staze. Naravno i mini trgovi duž staze sa po nekoliko klupa za odmor, pepeljara, mini kanti za smeće, travom, cvijećem, zelenim rastinjem sa obadvije strane staze itd, dali bi još veću draž ovoj stazi. Naravno staza bi trebalo da bude napravljena od betonskih elemenata tako da se u slučaju potrebe lako može intervenisati.
Slično ovom predlogu, vidio sam rješenje pješačke staze u Beču, jednom od najlepših gradova u Evropi pa rekoh, onako u sebi, umijemo i mi Bečki razmišljati. Kada sam se vratio iz Beča na Cetinje, jedva sam čekao da to nekome ispričam. Rekoše mi da ta ideja već postoji, da je detaljno obrađena i da je njen autor, naš sugrađanin Vesko Pejović, inače moj veliki prijatelj, i da on ima sajt na kojemu se to može vidjeti. I tako dođem do adrese sajta „Cetinje okrenuto budućnosti“, pogledam i pročitam interesantne predloge za budućnost ovog „Svetog grada“ i poželim da čestitam ljudima koji žele i nastoje da daju doprinos njegovoj bržoj i ljepšoj revitalizaciji, i da im se pridružim sa ovim mojim skromnim razmišljanjem.
Za ovu ideju, za ovu izvanrednu zamisao, treba odati priznanje Vesku Pejoviću, podržati je i pomoći da se realizuje. Ne zbog Veska i ne zbog mene, nego zbog svih onih koji bi ovom stazom, mirno i bezbjedno šetali.
Kad pročitate ovo, prošetajte gradom i pokušajte osjetiti efekte ovog prijedloga ili i sami doći do nekog rješenja ovog problema, možda i boljeg.
Znam samo: OVAKO KAKO JE SADA – NE VALJA!





NEOPHODNO JE INTERVENISATI NA POSTOJEĆE STANJE PODVOŽNJAKA

Na istom sajtu našao sam i Veskovo idejno rješenje za neutralisanje negativnog efekta,jednog unakaženog dijela istorijskog jezgra Cetinja, odnosno Podvožnjaka, koji je to uradio Biljardi, Muzeju Kralja Nikole, Arhivu CG, Vladinom domu, i svemu što se oko njega nalazi.
Analizirajući Veskovo idejno rešenje ovog problema, zaključio sam da je njegova ideja izvanredna i potpuno je podržavam stim što bih predložio još nešto:
U oblasti građevinarstva imamo odličnog i dokazanog stručnjaka, našeg sugrađanina i mojeg školskog druga a sada Prof. dr Mladena Ulićevića koji radi i živi u Podgorici. Imamo studente iz Cetinja na Građevinskom fakultetu u Podgorici, kojima je Mladen profesor, pa bi mogli da da napravimo jedan, zajednički napor, da oni uz pomoć profesora Ulićevića, dobiju za diplomski rad temu kako da se prevaziđe ili trajno riješi negativni efekat postojećeg stanja podvožnjaka na istorijsko jezgro Cetinja i uz njegovu podršku, konsultacije i pomoć, dođemo do dobrog i jeftinog projekta za rješenje ovog problema. Vjerujem da bi se uvaženi Prof. Mladen Ulićević, jedan divni i „pravi“ Cetinjanin, sa zadovoljstvom prihvatio jednog ovakvog posla da pomogne svojem rodnom gradu – našem Cetinju.
Volio bih, da mogu i ja više pomoći od ovog mojeg skromnog cetinjskog razmišljanja.
Pozdrav i podrška za svaku dobru ideju - za bolju i ljepšu budućnost Cetinja.
Savo Veljkov Mrvaljević, dipl. pravnik
Cetinje 14.05.2007