Budućnost Cetinja - Perspektive razvoja
POŠTOVANA GOSPODO, POŠTOVANI CETINJANI
Cetinje – grad prejakih kontrasta
Pozicioniranje
Urbana geneza
Od svog nastanka prvo Vlaške crkve od pruća 1450 god, pa sa Ivanom Crnojevićem, periodom do Petrovića, pa do Berlinskog kongresa 1878 god, države kraljevine, pa republike socijalističkog ustrojstva, zaključno danas sa opet nezavisnom državom, Cetinje je uvjek bilo u prejakom kontrastu.
U surovoj okolini kamenih brda, na Cetinju je uvjek prisutno vrijeme prošlo i buduće. Kruna tih suprotnosti je 1910 god, kada je Cetinje bilo, može se reći, jedini pravi grad, u Kraljevini Crnoj Gori.
Cetinje nadahnjuje sve nas velikim emocijama, prevashodno što je istorijska tvorevina, što je izvorište crnogorske države što je čitavi grad jedna kreativna tvorevina, orginalni osmišljena i uređena, dakle jedan orginalni urbani subjekat.
Cetinje je od onih gradova za koje se smatra da su civilizacijska i humana obitavališta kao Troja, Atina, Vavilon, Luksor, u našim Balkanskim uslovima.
Ukidanjem, dekretom ovakvog grada poslijeratnih godina nestajanje tog istorijskog urbanog subjekta traje do danas.
Danas Cetinje živi možda u najjačim kontrastima svog petovjekovnog trajanja.Šta su to današnji kontrasti? Danas su njegovi prejaki kontrasti Podgorica i Budva.
Ako za 1 m2 stana u Budvi možete kupiti 5 m2 na Cetinju sa tim Vam je sve rečeno.
No, nema ljutnje.
Cetinjani između ovih kontrasta imaju svoju veliku šansu.
Stara je definicija da grad ne čini njegovo materijalno okruženje, već skup događaja uslovljenih ponašanjem i načinom života u gradu. E, u tom je šansa Cetinja, jer današnji čovjek, u govoru vjekova i civilizacija traži i oslonac u iskustvima i vrijednostima na osnovu kojih ćemo sa više vjere prihvatiti sadašnjost. Ovaj preduslov, danas, imaju samo Kotor i Cetinje.
POZICIONIRANJE
Transverzala kontrasta Podgorica, Cetinje, Budva, treba da postane okvir gradskih diferencijalizacija ova tri grada. Pobočne osovine: Njeguši, Kotor, Skadarsko jezero je dovoljno resursa i šansi za jedan multidisciplinarni i bogati projekat razvoja.
Svjetski globalisti i planeri su se uplašili sami svojih globalističkih ideja, i upravo poslednju deceniju favorizuju regionalno povezivanje i lokalne karakteristike svake ljudske zajednice
Na Cetinju i njegovoj okolini je to sve postavljeno, samo ga treba razgrnuti modernim alatima. Radi se o kulturnom kodu autentične crnogorske kulture, koju Cetinje posjeduje od postanka.
Zbog kratkoće izlaganja, neću danas o kulturi, obzirom da je to očigledan resurs Cetinja. On u materijalnom smislu može da ponese 25% grada, ali šta je sve ono drugo što grad mora dovesti do mjere održivog razvoja?
Koji su razvojni činioci? kakve su cijene nekretnina? kakva je struktura zaposlenih, a kakva nezaposlenih? koja je struktura intelektualnog kapitala? šta znači izvjesno vraćanje državnog aparata koje je svojevremeno otišlo sa Cetinja. Takođe, diplomatska tradicija Cetinja šta donosi Cetinju? a šta Cetinje mora da mu da? Univrzitetski razvoj te sve ukupni društveni standard, je sigurno prednost Cetinja, ali se mora jasno balansirati između Nikšića, Podgorice i Kotora, te pojava u Budvi i Baru.
Cetinje mora da nađe svoju Segerevu formulu - formulu optimuma.
Ono što mora svaki grad da ima je najvitalnija i najneophodnija stuktura malih i srednjih preduzeća, a pogotovo preduzeća umjetničkog zanatstva tj. primijenjenih umjetnosti.
Stimulaciju ovakvih preduzeća rade agencije za edukaciju, tržišno i međuopštinsko povezivanje, naravno banke sa grejs periodima i stimulacija iz državnih resora.
No, što je to što je dominantno tj. što vuče 35% razvoja, a što nije ni "Obod" ni bilo šta što je industrija, koja nema šansu sa tehnološkim razvijenijom konkurencijom?
Da li je možda odgovor u Irskom modelu, gdje je koncentracija informatičke djelatnosti rapidno i dinamički pokrenula čitavu državu?
Za ovakav projekat, naravno, neizbježno i jedino moguće, je opredeljenje Vlade i međunarodna pomoć.
Cetinje ne smije dugo da čeka. Mora se razgraničiti šta možemo i moramo sami, a šta zavisi od pomoći van Cetinja. Partnerstvo sa Budvom i Podgoricom je prvi korak.Prisjetimo se kreativne energije Nagiba Sinanovića.
- Prostorne integracije.
- Privatni i javni interes.
- Cjelokupni prostor je tržište.
- Državno učešće.
- Poslovna i pravna etika.
U ovim odrednicama, ekspertski timovi svuda u svijetu nalaze rješenja.
arh.Slobodan Mitrović
Cetinje, 31. 08. 2006 god. 12:01 PM
Cetinje – grad prejakih kontrasta
Pozicioniranje
Urbana geneza
Od svog nastanka prvo Vlaške crkve od pruća 1450 god, pa sa Ivanom Crnojevićem, periodom do Petrovića, pa do Berlinskog kongresa 1878 god, države kraljevine, pa republike socijalističkog ustrojstva, zaključno danas sa opet nezavisnom državom, Cetinje je uvjek bilo u prejakom kontrastu.
U surovoj okolini kamenih brda, na Cetinju je uvjek prisutno vrijeme prošlo i buduće. Kruna tih suprotnosti je 1910 god, kada je Cetinje bilo, može se reći, jedini pravi grad, u Kraljevini Crnoj Gori.
Cetinje nadahnjuje sve nas velikim emocijama, prevashodno što je istorijska tvorevina, što je izvorište crnogorske države što je čitavi grad jedna kreativna tvorevina, orginalni osmišljena i uređena, dakle jedan orginalni urbani subjekat.
Cetinje je od onih gradova za koje se smatra da su civilizacijska i humana obitavališta kao Troja, Atina, Vavilon, Luksor, u našim Balkanskim uslovima.
Ukidanjem, dekretom ovakvog grada poslijeratnih godina nestajanje tog istorijskog urbanog subjekta traje do danas.
Danas Cetinje živi možda u najjačim kontrastima svog petovjekovnog trajanja.Šta su to današnji kontrasti? Danas su njegovi prejaki kontrasti Podgorica i Budva.
Ako za 1 m2 stana u Budvi možete kupiti 5 m2 na Cetinju sa tim Vam je sve rečeno.
No, nema ljutnje.
Cetinjani između ovih kontrasta imaju svoju veliku šansu.
Stara je definicija da grad ne čini njegovo materijalno okruženje, već skup događaja uslovljenih ponašanjem i načinom života u gradu. E, u tom je šansa Cetinja, jer današnji čovjek, u govoru vjekova i civilizacija traži i oslonac u iskustvima i vrijednostima na osnovu kojih ćemo sa više vjere prihvatiti sadašnjost. Ovaj preduslov, danas, imaju samo Kotor i Cetinje.
POZICIONIRANJE
Transverzala kontrasta Podgorica, Cetinje, Budva, treba da postane okvir gradskih diferencijalizacija ova tri grada. Pobočne osovine: Njeguši, Kotor, Skadarsko jezero je dovoljno resursa i šansi za jedan multidisciplinarni i bogati projekat razvoja.
Svjetski globalisti i planeri su se uplašili sami svojih globalističkih ideja, i upravo poslednju deceniju favorizuju regionalno povezivanje i lokalne karakteristike svake ljudske zajednice
Na Cetinju i njegovoj okolini je to sve postavljeno, samo ga treba razgrnuti modernim alatima. Radi se o kulturnom kodu autentične crnogorske kulture, koju Cetinje posjeduje od postanka.
Zbog kratkoće izlaganja, neću danas o kulturi, obzirom da je to očigledan resurs Cetinja. On u materijalnom smislu može da ponese 25% grada, ali šta je sve ono drugo što grad mora dovesti do mjere održivog razvoja?
Koji su razvojni činioci? kakve su cijene nekretnina? kakva je struktura zaposlenih, a kakva nezaposlenih? koja je struktura intelektualnog kapitala? šta znači izvjesno vraćanje državnog aparata koje je svojevremeno otišlo sa Cetinja. Takođe, diplomatska tradicija Cetinja šta donosi Cetinju? a šta Cetinje mora da mu da? Univrzitetski razvoj te sve ukupni društveni standard, je sigurno prednost Cetinja, ali se mora jasno balansirati između Nikšića, Podgorice i Kotora, te pojava u Budvi i Baru.
Cetinje mora da nađe svoju Segerevu formulu - formulu optimuma.
Ono što mora svaki grad da ima je najvitalnija i najneophodnija stuktura malih i srednjih preduzeća, a pogotovo preduzeća umjetničkog zanatstva tj. primijenjenih umjetnosti.
Stimulaciju ovakvih preduzeća rade agencije za edukaciju, tržišno i međuopštinsko povezivanje, naravno banke sa grejs periodima i stimulacija iz državnih resora.
No, što je to što je dominantno tj. što vuče 35% razvoja, a što nije ni "Obod" ni bilo šta što je industrija, koja nema šansu sa tehnološkim razvijenijom konkurencijom?
Da li je možda odgovor u Irskom modelu, gdje je koncentracija informatičke djelatnosti rapidno i dinamički pokrenula čitavu državu?
Za ovakav projekat, naravno, neizbježno i jedino moguće, je opredeljenje Vlade i međunarodna pomoć.
Cetinje ne smije dugo da čeka. Mora se razgraničiti šta možemo i moramo sami, a šta zavisi od pomoći van Cetinja. Partnerstvo sa Budvom i Podgoricom je prvi korak.Prisjetimo se kreativne energije Nagiba Sinanovića.
- Prostorne integracije.
- Privatni i javni interes.
- Cjelokupni prostor je tržište.
- Državno učešće.
- Poslovna i pravna etika.
U ovim odrednicama, ekspertski timovi svuda u svijetu nalaze rješenja.
arh.Slobodan Mitrović
Cetinje, 31. 08. 2006 god. 12:01 PM
posted by Vesko S. Pejovic | 11:52 PM
0 Comments:
Post a Comment
<< Home