ŽIČARA: BUDVA-CETINJE-LOVĆEN-KOTOR
"Pobjeda"24.12.2006
Inicijative
ŽIČAROM OD BUDVE DO MAUZOLEJA NA LOVĆENU, ZAŠTO DA NE
Takvog užitka nigdje nema
Nevladina organizacija "Cetinje je Evropa" oživjela je ovih dana staru ideju o izgradnji žičare kojom bi se iz Budve stizalo do Cetinja, Lovćena i Kotora. Zamisao je razrađena još ljeta 1980. godine kada je za Montenegroturist - "Grand hotel" Cetinje švajcarska firma Maschinenfabrik Habegger AG iz Tuna uradila studiju izgradnje sistema žičara. Stručnjake ove nevladine organizacije na oživljavanje ranije ideje potakao je dogovor sa Austrijom o izgradnji žičare od Kotora do Ivanovih korita, koji inače podržavaju, ali nude i svoju jer, kako kažu, žele da se uz Budvu razvija i cetinjski turizam.
Prije više od dvadest godina delegacija je posjetila švajcarsku fabriku koja proizvodi žičare. Dogovoreno je da njihovi predstavnici posjete Cetinje, Lovćen i crnogorsku obalu od Kotora do Budve. Stigli su 1980. godine i detaljnog obišli teren, ratmotrili geografske karate i meteorološke podatake kao i planove za razvoj turizma u ovom kraju. Prema podacima o broju gostiju od 1975. do 1979. godine sačinili su projekciju i prezentirali je. Nakon rasprave sačinili su studiju i projekat sistema žičara od Kotora, Budve i Cetinja do Ivanovih korita, odatle do Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. To je trebalo da bude jedinstvena turistička ponuda na Sredozemlju. Švajcarci su nudili i kredit na 15 godina sa grejs periodom od tri godine sa pet odsto kamate. Nuđena je pozajmica od 45 miliona franaka. Toliko je ,naime, procijenjeno da bi koštao sistem žičara sa parkinzima, objektima, restoran! ima i drugim sadržajima. Sve to dešavalo se nakon zemljotresa, a tada je bilo i drugih poslova i na žalost drugih gledanja. Ali, došlo je, evo, vrijeme kada su žičare ponovo aktuelne.
- Sistem žičara od Budve do Cetinja, Lovćena i Kotora ima ekonomsko opravdanje ako se posmatra kao cjelina sa parkinzima, restoranima, prodavnicama, poštama, servisima i raznim drugim uslugama posjetiocima koji bi plaćali prevoz žičarom. Vjerujemo da bi turistima mogla biti privlačna ponuda da iz Budve primjera radi, na ručak odu do Podkrsta i vrate se u Budvu ili produže za Kotor, Cetinje ili Dolove iznad Kotora. Mislim da bi švajcarska studija mogla da posluži da se uz druge predloge nađe najbolje rješenje za ovu ideju, kaže Rade Džaković, predsjednik NVO "Cetinje je Evropa", bivši direktor cetinjskog "Grand hotela". On je i ranije podržavao ideju gradnje žičara a i sada se živo zalaže za oživljavanje ove inicijative.
Studija o kojoj je riječ sadrži sve potrebne tehničke podatke. Zasnovana je na ozbiljnom pristupu obrade tog pitanja. Za ovaj ozbiljan posao zaslužan je Dušan Gruden, dipl. ing. mašinstva, autor studije, koji je 15 dana boravio u Budvi i na Cetinju. Pješke je obišao teren kuda bi bila postavljena žičara.
- Studija je ustvari idejno rješenje sistema žičara, a urađena je na osnovu vrlo dobro sagledanih prostornih, ekonomskih i sigurnostnih parametara, značajnih za izbor optimalnih rješenja sistema. Predviđeno je da se od Budve i Kotora do Ivanovih korita svaki sat vremena preveze od 550 do 600 putnika. Samo na sekcijama Podkrst-Cetinje i Ivanova korita-Lovćen predviđeni kapacitet je oko hiljadu putnika na sat u jednom pravcu, a to znači dva puta više jer se na tim relacijama sabiru putnici koji dolaze iz dva pravca (iz Budve i Kotora), kaže Jovo Vujošević, diplomirani inžinjer mašinstva iz Budve.
Predloženi sistem žičara ima osam sekcija od kojih su pet predviđene sa njihalno-dvoužetnim žičarama, a tri su kružno-jednoužetnim žičarama. Ta kombinovana varijanta predstavlja optimalno tehničko i ekonomsko rješenje s obzirom na uslove koje nudi prostor. Kod određivanja trasa žičara, kako naglašava Vujošević, vođeno je računa da se podstanice smjeste u pristupačna mjesta koja su i optimalna sa stanovišta funkcionisanja čitavog sistema, u komercijalnom tehničkom i sigurnosnom pogledu. Podstanica Podhum je, na primjer, na lokaciji koja odgovara planiranom turističko-rekreativnom području. Ivanova korita takođe kao i Krstac na razmeđu između Lovćena i Njeguša. Lociranjem podstanice na pristupačnom terenu u Podkrstu zaobiđeni su veoma visoki predjeli, Rujiski i Treštenski vrh visoki 1.400 i 1.460 metara,! a istovremeno je ostvareno racionanije rješenje za vezu čitavog sistema sa Cetinjem. Umjesto četiri sekcije koje bi išle preko nepristupačnih terena u slučaju drugačijih veza Podhum-Ivanova korita i Cetinje - Ivanova korita ponuđeno rješenje ima samo tri sekcije. Zato se i predlaže izgradnja sistema žičara jer bi bilo iluzorno predlagati žičaru Budva-Ivanova korita "u prvoj liniji". Ovako data pojedinačna rješenja pružaju šansu da turisti dopune svoj vizuelni doživljaj "silazeći" do Cetinja i njegovih znamenitosti.
Aktivisti NVO "Cetinje je Evropa" nude švajcarsku studiju prije svega lokalnim vlastima u Budvi i Cetinju, ali i zainteresovanim turističkim poslenicima. Ako se ima u vidu zagušenost saobraćaja u turističkoj sezoni onda bi sistem žičara omogućio brži protok turista. Uz to sistem žičara uticao bi da se u podlovćenskom kraju, uz tzv. podstanice grade ugostiteljski i drugi objekti, kao što se to radi u svijetu. Tako bi se bolje dolazilo i do značajnog spomenika crnogorske kulture Njegoševog mauzoleja. Projekat bi zahtijevao velika finansijska sredstva, ali to ne znači da investitora nema. Ako su Austrijanci zainteresovani za za žičaru Kotor-Lovćen, valjda bi neko drugi podržao i ideju cetinjske NVO. Šansa je i u privatnoj inicijativi i koncesijama, ako treba. Treba pokušati.
Žica duga 26 kilometara
Ukupna dužina sistema žičara je 26.774 metra. Kružna Cetinje-Podkrst ima 4.197 metara, Krstac-Bostur 2.889, Bostur-Ivanova korita 2.584, Budva-Podhum 3.928, Podhum-Podkrst 4.348, Podkrst-Ivanova korita 4.333 i Ivanova korita-Lovćen 1.878 metara.
Takav raspored omogućava investitorima da osmisle prostor za razne sadržaje, da ponude sve ono što će donositi dohodak. Prilika je to za netaknute krajeve cetinjske opštine, ali i turističke radnicike. Svoj itneres imaju, naravno, opština Budva i prijestonica Cetinje.
Posla još dosta
Studija o izgradnji sistema žičara treba tek da prođe raspravu, treba, kao što su uradili švajcarski stručnjaci, proći teren predlaženom trasom, snimiti kote... Naravno, valja riješiti i imovinsko-pravne odnose koji ne bi trebalo da budu problem mada "rusko-engleski" namijenjen nekretninama u Crnoj Gori ozbiljno konkuriše. Nakon svega treba sve savjesno sagledati, imenovati investitora...
Postojeća studija koju nudi nevladina organizacija može dobro doći ako ni zbog čega, a ono zbog izrade Prostornog plana Crne Gore.
Đ. Mirković
--------------------------------------------------------------------------------
www.pobjeda.cg.yu
Inicijative
ŽIČAROM OD BUDVE DO MAUZOLEJA NA LOVĆENU, ZAŠTO DA NE
Takvog užitka nigdje nema
Nevladina organizacija "Cetinje je Evropa" oživjela je ovih dana staru ideju o izgradnji žičare kojom bi se iz Budve stizalo do Cetinja, Lovćena i Kotora. Zamisao je razrađena još ljeta 1980. godine kada je za Montenegroturist - "Grand hotel" Cetinje švajcarska firma Maschinenfabrik Habegger AG iz Tuna uradila studiju izgradnje sistema žičara. Stručnjake ove nevladine organizacije na oživljavanje ranije ideje potakao je dogovor sa Austrijom o izgradnji žičare od Kotora do Ivanovih korita, koji inače podržavaju, ali nude i svoju jer, kako kažu, žele da se uz Budvu razvija i cetinjski turizam.
Prije više od dvadest godina delegacija je posjetila švajcarsku fabriku koja proizvodi žičare. Dogovoreno je da njihovi predstavnici posjete Cetinje, Lovćen i crnogorsku obalu od Kotora do Budve. Stigli su 1980. godine i detaljnog obišli teren, ratmotrili geografske karate i meteorološke podatake kao i planove za razvoj turizma u ovom kraju. Prema podacima o broju gostiju od 1975. do 1979. godine sačinili su projekciju i prezentirali je. Nakon rasprave sačinili su studiju i projekat sistema žičara od Kotora, Budve i Cetinja do Ivanovih korita, odatle do Njegoševog mauzoleja na Lovćenu. To je trebalo da bude jedinstvena turistička ponuda na Sredozemlju. Švajcarci su nudili i kredit na 15 godina sa grejs periodom od tri godine sa pet odsto kamate. Nuđena je pozajmica od 45 miliona franaka. Toliko je ,naime, procijenjeno da bi koštao sistem žičara sa parkinzima, objektima, restoran! ima i drugim sadržajima. Sve to dešavalo se nakon zemljotresa, a tada je bilo i drugih poslova i na žalost drugih gledanja. Ali, došlo je, evo, vrijeme kada su žičare ponovo aktuelne.
- Sistem žičara od Budve do Cetinja, Lovćena i Kotora ima ekonomsko opravdanje ako se posmatra kao cjelina sa parkinzima, restoranima, prodavnicama, poštama, servisima i raznim drugim uslugama posjetiocima koji bi plaćali prevoz žičarom. Vjerujemo da bi turistima mogla biti privlačna ponuda da iz Budve primjera radi, na ručak odu do Podkrsta i vrate se u Budvu ili produže za Kotor, Cetinje ili Dolove iznad Kotora. Mislim da bi švajcarska studija mogla da posluži da se uz druge predloge nađe najbolje rješenje za ovu ideju, kaže Rade Džaković, predsjednik NVO "Cetinje je Evropa", bivši direktor cetinjskog "Grand hotela". On je i ranije podržavao ideju gradnje žičara a i sada se živo zalaže za oživljavanje ove inicijative.
Studija o kojoj je riječ sadrži sve potrebne tehničke podatke. Zasnovana je na ozbiljnom pristupu obrade tog pitanja. Za ovaj ozbiljan posao zaslužan je Dušan Gruden, dipl. ing. mašinstva, autor studije, koji je 15 dana boravio u Budvi i na Cetinju. Pješke je obišao teren kuda bi bila postavljena žičara.
- Studija je ustvari idejno rješenje sistema žičara, a urađena je na osnovu vrlo dobro sagledanih prostornih, ekonomskih i sigurnostnih parametara, značajnih za izbor optimalnih rješenja sistema. Predviđeno je da se od Budve i Kotora do Ivanovih korita svaki sat vremena preveze od 550 do 600 putnika. Samo na sekcijama Podkrst-Cetinje i Ivanova korita-Lovćen predviđeni kapacitet je oko hiljadu putnika na sat u jednom pravcu, a to znači dva puta više jer se na tim relacijama sabiru putnici koji dolaze iz dva pravca (iz Budve i Kotora), kaže Jovo Vujošević, diplomirani inžinjer mašinstva iz Budve.
Predloženi sistem žičara ima osam sekcija od kojih su pet predviđene sa njihalno-dvoužetnim žičarama, a tri su kružno-jednoužetnim žičarama. Ta kombinovana varijanta predstavlja optimalno tehničko i ekonomsko rješenje s obzirom na uslove koje nudi prostor. Kod određivanja trasa žičara, kako naglašava Vujošević, vođeno je računa da se podstanice smjeste u pristupačna mjesta koja su i optimalna sa stanovišta funkcionisanja čitavog sistema, u komercijalnom tehničkom i sigurnosnom pogledu. Podstanica Podhum je, na primjer, na lokaciji koja odgovara planiranom turističko-rekreativnom području. Ivanova korita takođe kao i Krstac na razmeđu između Lovćena i Njeguša. Lociranjem podstanice na pristupačnom terenu u Podkrstu zaobiđeni su veoma visoki predjeli, Rujiski i Treštenski vrh visoki 1.400 i 1.460 metara,! a istovremeno je ostvareno racionanije rješenje za vezu čitavog sistema sa Cetinjem. Umjesto četiri sekcije koje bi išle preko nepristupačnih terena u slučaju drugačijih veza Podhum-Ivanova korita i Cetinje - Ivanova korita ponuđeno rješenje ima samo tri sekcije. Zato se i predlaže izgradnja sistema žičara jer bi bilo iluzorno predlagati žičaru Budva-Ivanova korita "u prvoj liniji". Ovako data pojedinačna rješenja pružaju šansu da turisti dopune svoj vizuelni doživljaj "silazeći" do Cetinja i njegovih znamenitosti.
Aktivisti NVO "Cetinje je Evropa" nude švajcarsku studiju prije svega lokalnim vlastima u Budvi i Cetinju, ali i zainteresovanim turističkim poslenicima. Ako se ima u vidu zagušenost saobraćaja u turističkoj sezoni onda bi sistem žičara omogućio brži protok turista. Uz to sistem žičara uticao bi da se u podlovćenskom kraju, uz tzv. podstanice grade ugostiteljski i drugi objekti, kao što se to radi u svijetu. Tako bi se bolje dolazilo i do značajnog spomenika crnogorske kulture Njegoševog mauzoleja. Projekat bi zahtijevao velika finansijska sredstva, ali to ne znači da investitora nema. Ako su Austrijanci zainteresovani za za žičaru Kotor-Lovćen, valjda bi neko drugi podržao i ideju cetinjske NVO. Šansa je i u privatnoj inicijativi i koncesijama, ako treba. Treba pokušati.
Žica duga 26 kilometara
Ukupna dužina sistema žičara je 26.774 metra. Kružna Cetinje-Podkrst ima 4.197 metara, Krstac-Bostur 2.889, Bostur-Ivanova korita 2.584, Budva-Podhum 3.928, Podhum-Podkrst 4.348, Podkrst-Ivanova korita 4.333 i Ivanova korita-Lovćen 1.878 metara.
Takav raspored omogućava investitorima da osmisle prostor za razne sadržaje, da ponude sve ono što će donositi dohodak. Prilika je to za netaknute krajeve cetinjske opštine, ali i turističke radnicike. Svoj itneres imaju, naravno, opština Budva i prijestonica Cetinje.
Posla još dosta
Studija o izgradnji sistema žičara treba tek da prođe raspravu, treba, kao što su uradili švajcarski stručnjaci, proći teren predlaženom trasom, snimiti kote... Naravno, valja riješiti i imovinsko-pravne odnose koji ne bi trebalo da budu problem mada "rusko-engleski" namijenjen nekretninama u Crnoj Gori ozbiljno konkuriše. Nakon svega treba sve savjesno sagledati, imenovati investitora...
Postojeća studija koju nudi nevladina organizacija može dobro doći ako ni zbog čega, a ono zbog izrade Prostornog plana Crne Gore.
Đ. Mirković
--------------------------------------------------------------------------------
www.pobjeda.cg.yu
posted by Vesko S. Pejovic | 6:21 PM
0 Comments:
Post a Comment
<< Home