Cetinje Okrenuto Buducnosti

Dobrodosli na sajt posvecen Cetinju! Ovo je mjesto gdje mozete prezentovati vase ideje i sugestije kako da zajednicki doprinesemo boljoj i ljepsoj buducnosti Cetinja.

Thursday, July 12, 2007

Razvoj Cetinja-Kako dalje




RAZVOJ CETINJA – KAKO DALJE

PREDLOZI ZA PROJEKAT „CETINJE OKRENUTO BUDUĆNOSTI“

Radivoje Vujović

Poštovani prijatelji,
U želji da podržim vaše napore za okupljanje ljudi i ideja kako bi svi zajedno pomogli našem gradu da se „ukrca“ na pravi kolosjek za budućnost, prilažem nekoliko konkretnih prijedloga:
1. Treba dovesti vodu sa Karuča na Cetinje a vodu sa izvorišta Podgor, odakle se sada snabdijeva Cetinje, usmjeriti svu ka Budvi kako bi i Budva i Cetinje imali dovoljno vode.
Ne bi se smjela zahvatati veća količina vode sa Karuča dok se ne postave filteri na cetinjskim ponorima jer bi u suprotnom, moglo doći do ekološke katastrofe u akvatoriju od Vranjine do Karuča.
2. Mislim da je moguća izgradnja hidrocentrale u zaleđu Rijeke Crnojevića, sa jezerom kapaciteta 30 – 40 miliona kubika vode što bi vjerovatno bilo dovoljno za snabdijevanje cetinjske opštine električnom energijom.
3. Do svakog naselja na obali jezera treba prokopati kanal širine 10 – 12 metara i dubine koja je potrebna za mala pristaništa, a na Rijeci Crnojevića – Lipoviku, obalu dužine 100 – 150 metara i urediti obalu odnosno prostor za vezivanje čamaca – čunova, duž čitave obale u naselju Rijeka Crnojevića. Naravno, trebalo bi za realizaciju ovih poslova imati ploveći Bager – Baržu na kojoj bi se izvađeni humus prerađivao i pakovao za dalju prodaju i mogući izvoz. Količine su ogromne a naravno i zarada.
4. Na Rijeci Crnojevića izgraditi radionicu za izradu čunova koji bi se uz manje modifikacije i dobar kvalitet sigurno mogao izvoziti.



5. Uz ovako uređena pristaništa moglo bi da pristane i veže se na stotine čamaca – čunova za koje bi se, naravno, naplaćivale takse. Mnogi građani Podgorice i Cetinja željeli bi na taj način da imaju svoje plovilo na jezeru što bi uz izgradnju autentičnih seoskih kuća za odmor dovelo do toga da se ovdje razvije turizam.
6. U cetinjskoj opštini ima nekoliko lokaliteta sa kamenom izuzetnog kvaliteta kao naprimjer: Zavala, Obzovica, Ugnji, Trnjine, Simunja...
Kamen sa Zavale, odnošen je za oblaganje hrama u Podgorici i ima izuzetnu otpornost na temperaturne promjene, može se rezati i brusiti za različite namjene i ima izuzetno lijepu nijansu sive boje pa kada se obrusi – djeluje kao mermer.
Kamen sa Obzovice i Uganja ima crvenu boju i veoma lijepo djeluje kad se obradi...
Kamene ploče iz sela Trnjine se obrađuje u privatnoj firmi u Nikšiću i dobija se proizvod proizvod izvanrednog izgleda i kvaliteta – primjer: novi motel na Ivanovim koritima.
Mogu se izvršiti ispitivanja na svim navedenim lokalitetima i krenuti u realizaciju a kao proizvodni prostor mogle bi se koristiti neke od Obodovih hala na gornjem kompleksu.
7. Cetinjske planine: Stavor, Čelinac, Debeljak i Košarica imaju ogromne količine ogrijevnog drveta i treba naći način da se eksploatišu jer zbog starenja gnjiju i propadaju, a znamo - kakva je cijena električne energije.
8. Nijesu dovoljno istražena rudna bogarstva u našoj opštini i ne koristimo postojeća.
Primjer: Glina u manjim količinama se nalazi između Njegoševog parka i velikog parkinga a mogla bi poslužiti studentima Likovne akademije.
Za kraj mojeg prvog javljanja, daću ideju čija bi realizacija bila od kapitalnog značaja za Crnu Goru a Cetinju bi vratila život, a to je:
9. Probijanje i izgradnja tunela Cetinje – Bajička Dubrava – Grbalj ( iznad kamenoloma Račice ), dužine oko 7 km.


Ovim tunelom, razdaljina od Cetinja do Kotora i Tivta bila bi svega 15 km, a od Podgorice do Kotora i Tivta 45 km. Ili 35 minuta vožnje. Ako bi se izgradio put Nikšić – Cetinje, od Nikšića do Kotora, razdaljina bi bila 60 km, a i od Cetinja do Budve bi se ovim putem prije dolazilo... Da ne govorim o značaju približavanja aerodromu Tivat i brojnim turistima iz Dubrovnika koji bi u većem broju dolazili do Cetinja.
Realizacija ovog projekta od Cetinja bi napravila turistički i trgovački centar Crne Gore.
Obzirom na broj autombila i stanovnika u Boki, Podgorici , Nikšiću i Cetinju kao i na broj turista koji bi bili zainteresovani da putuju ovom trasom, ovim tunelom bi dnevno prolazilo više vozila nego kroz tunel Sozinu pa vjerujem da bi se ekonomski brzo isplatio, odnosno da bi se lako našao investitor.
Ovaj tunel bi, pored navedenog, spasio Budvu od saobraćajnog kolapsa.

Za sve navedene prijedloge, potrebna je detaljnija analiza, elaboracija itd. kako bi se donijela prava ocjena ovih ideja.
Kada sam, prije nekoliko godina, vodio mojeg gosta, profesora Univerziteta u Francuskoj, prvo do Reljefa Crne Gore a potom, pješice, od Cetinja preko Ivanovih korita do Dolova i mjesta sa kojeg se vidi čitava Boka, on se oduševio i kao čovjek iz te struke rekao da je ova ideja dobra i izvodljiva.
Lično sam vozio auto kroz tunel San Gotvard u Švajcarskoj čija je dužina 28 km. i ubijeđen sam da je, probijanje i izgradnja tunela od Cetinja do Grblja bio pravi potez i velika šansa za bolju budućnost Cetinja.
Napomena:
- Za posljednjih 17 godina na Cetinju nije urađen nijedan projekat koji bi donio prihod – zaradu.
- Za vrijeme Austrije, za četiri godine, napravljen je Reljf Crne Gore, Žičara, vodovod na Njegušima, 100 km seoskih puteva, katastarske knjige, ...

Pođimo u susret budućnosti jer „samo ako pođete u susret možete nekoga sresti“.
Srdačno,
Radivoje Vujović, Cetinje

0 Comments:

Post a Comment

<< Home