MUZEJ BANKARSTVA CRNE GORE NA CETINJU, Luka Lagator

MUZEJ BANKARSTVA CRNE GORE NA CETINJU

Dr.Dušan J. Martinović, u knjizi "CETINJE (postanak, razvoj i turističke mogućnosti) u izdanju "Obod-a" iz l977.godine, piše:" Prvi novčani zavod u Crnoj Gori osnovan je na Cetinju 1906.godine. To je bila Crnogorska banka. Na zboru gradjana, koji je održan 19. jula 1905. na Cetinju, donijeta je odluka da se osnuje Crnogorska banka sa sjedištem na Cetinju, kao centralna novčana ustanova u Crnoj Gori ...

"U knjizi"CETINJE-SPOMENICI KULTURE", takodje u izdanju "Obod-a" iz 1980, isti autor piše: "Od samog početka rada Crnogorska banka je imala ozbiljnih teškoća u pogledu poslovnog prostora. Bila je smještena u privatnoj kući Miloša Lepetića (Njegoševa 106). Iako jedna od najljepših privatnih kuća na Cetinju toga vremena, bila je prilično tjeskobna za potrebe banke. Stoga je Banka više puta pokretala pitanje svoga smještaja i izgradnje novog objekta. Tako je, na primjer, na Skupštini akcionara, održanoj 21. februara 1910. godine. Uprava ovog novčanog zavoda ovlašćena da kupi od Cetinjskog manastira odgovarajući plac "do Doma Knjaževske Vlade " za gradnju "bančine kuće". Od takve ideje se, medjutim, brzo odustalo, pošto je godinu dana docnije ista Skupština donijela odluku da se za potrebe Centralne Crnogorske banke na Cetinju kupi i adaptira privatna zgrada u kojoj je ona dotle bila smještena. Kuća je kupljena za 32 hiljade perpera. Zgrada je potom radikalno preuredjena i podignuta za jedan sprat. Fasadi restauriranog objekta je poklonjena posebna pažnja. Enterijer joj je utilitarno koncipiran za poslove administracije. Crnogorska banka ju je koristila kao svoj poslovni prostor sve do kraja svog postojanja - do Drugog svjetskog rata..."

Kako je ova zgrada nakon toga korišćena, jedno dosta dugo vrijeme, malo je vrijedno pomena, tek došla su vremena da ona ponovo bude u vlasništvu banke - Centralne banke Crne Gore.

Nakon ukudanja, jednog njenog dijela - platnog prometa, zgrada nije bila u funkciji, pa sam bio došao na ideju da se ovo zdanje koje ima kulturno-istorijski značaj za Crnu Goru, temeljno sanira a njena unutrašnjost rekonstruiše i prilagodi jednoj novoj namjeni, tj.da bude Muzej bankarstva Crne Gore. Pošto je ovaj objekat isuviše veliki da bi u njemu bio smješten samo muzej, koncipirani su i drugi sadržaji u skladu sa osnovnom funkcijom. Uradio sam idejno rješenje koje sam ponudio Centralnoj banci Crne Gore. Moj koncept je prihvaćen, pa je odmah zatim izrada glavnog projekta povjerena cetinjskom arhitekti Predragu Spasiću. Centralna banka je raspisala konkurs i odabrala izvodjača radova, Gradjevinsko preduzeće"Gradjevinar " iz Podgorice.
Ukratko, u prizemlju zgrade,kome je samo donekle vraćen neki prvobitni izgled, i na prvom spratu, biće smješten MUZEJ BANKARSTVA CRNE GORE. U prizemlju će na odgovarajući način biti izložen "grubi" bankarski materijal, kao što su bankarske kase iz raznih perioda, trezorska vrata, računske i druge bankarske mašine (kalkulatori, brojačice novca, mašine za pakovanje i vezivanje novca, za otkrivanje falsifikata...), razni pečati i žigovi, ključevi, vreće za transport novca, plombe, stare pisaće mašine, sredstva zaštite... Tu će biti i originalna mašina, velikog gabarita, na kojoj je "štancovan" perper, a koju smo dobili na poklon iz Beča. Ta mašina je i sada ispravna, pa će se,na licu mjesta, moći otkovati perper, kao jedna posebna i zanimljiva atrakcija za sve posjetioce muzeja.
Na prvom spratu će biti smještena kompletna numizmatika na području Crne Gore, od praistorije do danas. Radi se o veoma bogatom nasljedju, tako da imamo što izložiti. Pored toga tu će biti izložene razne hartije od vrijednosti, instrumenti plaćanja kroz vremena, mjenice, čekovi, obveznice, razne štedne knjižice i drugi bankarski zapisi. Zatim,bankarska pisana i štampana korespodencija, od samih početaka do danas, zapisi i dopisi sa bankama u Beču, Veneciji, Trstu, Budimpešti, Carigradu ... Biće izložene i razne prigodne fotografije i druga bankarska dokumentacije do koje se bude moglo doći u ovom trenutku.

Na drugom spratu uredjena je univerzalna sala u kojoj bi se mogli potpisivati razni medjunarodni i drugi ugovori finansijske prirode koji su od značaja za Crnu Goru. Tu će se održavati razni stručni bankarski skupovi, održavati seminari i drugi sastanci vezani za bankarsko poslovanje i potrebe Ministarstva finansija.

U potkrovlju su na odgovarajući način uradjeni prostori koji mogu služiti kao depoi, kancelarije ili prostor za istraživački rad u oblasti bankarstva i finansija.
Do sada su uradjeni gotovo svi gradjevinski radovi, pri čemu se strogo vodilo računa da se zgrada očuva spolja kao što je bila, a da se unutrašnjost privede projektovanoj namjeni bez bitnije izmjene ranijeg rasporeda, čime je očuvano staro - kome je data nova svrsishodnija funkcija.

Ostaje sada da se pravilnim izborom elemenata za uredjenje enterijera i adekvatnim opremanjem prostora, projekat dovede do kraja u funkciji osnovne ideje i realne potrebe.
Tako će Cetinje, nadam se, uskoro, dobiti još jedan muzej - Muzej bankarstva Crne Gore.

Luka Lagator, dipl. ecc, Cetinje 22.04.08