Trajno rješenje vodosnabdijevanja Cetinja, Mihailo Burić

Burić: Cetinje može da koristi podzemne vode
ZAVRŠEN OKRUGLI STO O VODOSNABDIJEVANJU PRIJESTONICE

ZAKLJUČCI STRUČNOG SAVJETOVANJA O VODOSNABDIJEVANJU CETINJA

Napomena urednika sajta: Zahvaljujući jednom od učesnika ovog skupa g-dinu Tomu Kusovcu, objavljujemo sljedeće zaključke:
Cetinje, 12.08.2009.

Jednoglasno je usvojeno da strategija modela vovosnabdijevanja Cetinja treba da se sastoji od sljedećih elemenata:
-orjentaciona procjena potrebnih količina vode za Cetinje je 70 do 100 l/s
-subcentri Opštine Cetinje trebaju izgraditi svoja samostalna rješenja vodosnabdijevanja
-nastaviti sa sanacijom gubitaka u vodovodnoj mreži sa unapređenjem nadzora i mjerenja
-definisati vremenski i količinski dijagram voda sa Uganjskih vrela i izučiti potrebu rekaptaže izvora
-racionalno koristiti značajan rezervoarski prostor sa posebnim izučavanjem potreba za treću visinsku zonu
-izvršiti prema prezentiranoj ideji - projektu, istraživački rad zahvatanja podzemnih voda Cetinjskog polja - potonule rijeke Cetine, za vodosnabdijevanje Cetinja, uvažavajući strukturu poroznosti u karstu a primjenom metoda -detaljnih geoloških karata, speleoloških snimanja, geofizičkih ispitivanja, istržnih bušenja i vodozahvatnih bunara sa testovima
-obezbijediti učešće Regionalnog vodovoda u finansiranju projekta korišćenja podzemnih voda iz Cetinjskog polja po osnovu uloženih finansijskih sredstava i izgubljenog vremena kao i neočekivanog odustajanja uključenja vodovoda Cetinje u projekat
-ekonomičnost poslovanja Vodovoda Cetinje toliko je ugrožena da je neophodno odmah pristupiti realizaciji ovih Zaključaka

Nezavisni dnevnik "Vijesti"
27.07.09
Cetinje – Cetinje ima dovoljno vode, ali je osnovna dilema kako je istražiti i zahvatiti, zaključeno je na okruglom stolu koji se bavio problematikom vodosnabdijevanja crnogorske prijestonice, koja već decenijama ima problema sa urednim snabdijevanjem građana vodom.
Okrugli sto koji se bavio stručnim savjetovanjem na temu vodosnabdijevanja Cetinja, organizovali su Opština Cetinje, JP Vodovod i kanalizacija Cetinje i Savjet za vode Crne Gore. Odgovorni medijator savjetovanja Mihailo Burić, istakao je da, kako bi se riješio ovaj krucijalni problem grada, prvo treba nastaviti sa saniranjem gubitaka vode, što prema njegovom mišljenju lokalni vodovod za sada dobro radi.
– Drugi korak bio bi da se subcentri snabdijevaju iz sopstvenih izvora, dok bi treći bio pronalaženje potonule cetinjske rijeke. Kada je riječ o korišćenju vode iz cetinjske pećine, ta ideja se zasniva na speleološkim istraživanjima, a pećina je karakteristična sa aspekta hidrološke evolucije kraškog terena, pa u njoj postoje značajne količine podzemnih voda koje se mogu eksploatisati – tvrdi Burić.
On je dodao da nema dileme da „potonula cetinjska rijeka postoji“. On smatra da je snabdijevanje vodom Cetinja, infrastukturalno, ekonomsko, tehničko, ali i civilizacijsko i razvojno pitanje.
– Više je uzroka tih problema u ovom gradu, počev od udaljenosti, posebno visinske, izvorišta, preko utroška električne energije, pa sve do gubitaka u ostarjeloj vodovodnoj mreži. Zbog toga bi najbolje rješenje bilo da se voda obezbijedi na samom mjestu potrošnje, odnosno potonuloj rijeci, a na taj način bi se visina dizanja vode smanjila šest do osam puta, ili sa sadašnjih 800 metara spustila na 100-150 metara - kaže Burić.
Kao potvrdu svojoj tvrdnji o cetinjskoj rijeci i pećini, Burić navodi podatke da je prilikom poplave 1986. godine, iz pećine izviralo preko 20 hiljada litara vode u sekundi.
Osnovna koncepcija Burićeve ideje bazira se na poduhvatu, koji bi podrazumijevao da se prođe kroz prirodne kanale pećine, direktno do najnižeg nivoa podzemnih voda, odakle bi se izvelo probno-eksploataciono crpljenje vode. Kao alternativno rješenje Burić predlaže korišćenje postojećeg sistema na Podgoru.
Direkotor JP Vodovod i kanalizacija Milorad-Musa Mrđenović izrazio je zadovoljstvo što će konačno sa ovim problemom prijestonice biti upoznata šira crnogorska javnost.
– Detekacija gubitaka vode u gradu dosta je uspješno završena, a sanacija podrazumijeva jako složen pristup. Do danas smo odradili dva programa vezana za taj problem. Po završetku prvog dobijeno je 30-35 litara vode u sekundi, a nakon drugog dobili smo dodatnih 20 litara, što je za Cetinje, da nema dobro poznatih problema oko potrošnje, sasvim dovoljno – kaže Mrđenović.
On je dodao da očekuje podršku lokalne samouprave kako bi se ovaj problem što prije riješio. Organizovano savjetovanje podrazumijevalo je izlaganje stručnih referata, koji su sadržali potrebne činjenice za sagledavanje projekta, raspravu i prijedloge optimalnog modela snabdijevanja.
U organizacionom odboru savjetovanja pored Mrđenovića i Burića, nalaze se i potpredsjednik Opštine Cetinje Rade Adžić, predstavnik Udruženja vodovoda Crne Gore Tomo Kusovac, pomoćnik ministra za vodoprivredu Velizar Vojinović, predstavnik Državnog savjeta za vode Nikola Spahić, direktor Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore Luka Mitrović i član Organizacionog odbora Ivana Bajković.
D.J.

PROF. DR MIHAILO BURIĆ PREDLAŽE TRAJNO RJEŠENjE VODOSNABDIJEVANjA CETINjA

Potonula Cetinjska rijeka gasiće žeđ Prijestonici
Dileme nema - potonula Cetinjska rijeka postoji. Na nama je samo da nađemo rješenje - kako da vodu zahvatimo i tako riješimo vodosnabdijevanja Cetinja

Nedostatak vode u Prijestonici tema je o kojoj se posljednjih dana puno govori. A činjenica da se u rješavanje problema uključila i naučna javnost nagovještava skoro i kvalitetno rješenje. Naš poznati hidrolog prof. dr Mihailo Burić, predlaže da Cetinje vodu obezbijedi iz potonule Cetinjske rijeke. Riječ je zapravo o njegovoj autorizovanoj ideji koju je iznio još 1976. godine u radu "Značaj speleoloških istraživanja za vodosnabdijevanje naselja" i naučnom skupu "Poplave i odvodnjavanje Cetinjskog polja" 1986. godine. Na nedavnom naučnom skupu "Razvoj Cetinja" poklonio je ovu ideju Prijestonici.

- Cetinje je državno obilježje Crne Gore i njeno istorijsko i kulturno ogledalo. Svaki grad, a posebno Prijestonica, radi obavljanja svojih funkcija, prije svega, mora imati kvalitetno vodosanabdijevanje. Više je razloga zbog kojih ova opština nema dovoljne količine vode. Vodosnabdijevanje opterećuju: udaljenost, posebno visinska, izvorišta od mjesta potrošnje, veliki utrošak električne energije kao posljedica velikog dizanja vode i ogromni gubici u ostarjeloj vodovodnoj mreži. Zato je najbolje rješenje koje sam ponudio u projektu- da se voda obezbijedi na samom mjestu potrošnje, odnosno Cetinjskom polju iz potonule Cetinjske rijeke, kaže profesor Burić i dodaje da će se na taj način visina dizanja vode smanjiti šest do osam puta ili sa sadašnjih oko 800 na 100 do 150 metara.

Svoj projekat profesor Burić kaže zasniva na naučnim činjenicama.

- Cetinjska rijeka je prema istorijskim zapisima i ostacima vodnih objekata postojala prije više stotina godina. Inače, u našoj struci fenomen spuštanja izvora u karstu i dublje djelove terena je dokazan i naučno - teorijski i praktično. Dalje, Cetinjska pećina je tokom katastrofalne poplave Cetinjskog polja označila svoju funkciju estavele, nekada izvora. Osim toga geološka struktura terena tačno se poklapa sa postavkom moje projektne hipoteze da se pozemne vode ispod Cetinja ne mogu spustiti dublje od 180 metara. U paleoreljefu Cetinjskog polja jasno je rekonstruisano staro korito Cetinjske rijeke a ispod Cetinjkog polja postoji akumulacija podzemnih voda što je nedvosmisleno dokazano bušenjem, pojašnjava naš sagovornik.

Argument više dalo je snimanje kanala Cetinjske pećine- oni jasno odaju simptome oscilacija vode u njoj i pokazuju nam smjer gdje da tražimo staru Cetinjsku rijeku.

- Poplave Cetinjskog polja, dok je tekla Cetinjska rijeka, nijesu zabilježene. Zabelježena je velika poplava 1910. godine i najnovija, vjerovatno najveća, iz 1986. godine, pošto se takva koincidencija padavina, prema analizama, javlja jedan put u 150 godina. Direktni sam organizaor zajedno sa gradom Cetinjem, naučnog savjetovanja i javnog oglasa za izbor tehničkih rješenja odvodnjavanja Cetinjskog polja i o tome sam napisao dosta obimne radove. Ali ova je poplava značajna zbog toga što je potvrđena moja ideja o Cetinjkoj pećini kao estaveli i starom izvoru Cetinjske rijeke, koji je sada spušten na dubini vjerovatno najviše do 100 metara. Prilikom poplave 1986. godine iz Cetinjske pećine je izviralo 20.000 l/s.

To istovremeno označava oscilacije podzemnih voda u hidrološkom sistemu Cetinjske pećine, koje su potvrđene i osmatranjem slovenačkih speloeloga u njenim dubljim djelovima. Prosto rečeno voda se u kanalima Cetinjske pećine izdiže i spušta, kao u svakom hidrološkom sistemu, ističe prof. Burić.

On naglašava dvije istraživačke činjenice: slovenački speleolozi istraživanjima nijesu mogli nastaviti dublje od 74 m od prirodnog ulaza zbog zatrpanosti kanala i da se na dubini od 42 m nalazi sifon sa vodom koji nije ispitan. Osnovna koncepcija poduhvata je proći kroz prirodne kanale Cetinjske pećine direktno do najnižeg nivoa podzemnih voda, odakle bi se izvelo probno-eksploataciono crpljenje vode( ili bunarima velikog prečnika).

Dosadašnja istraživanja Cetinjskog polja bušenjem, iako detaljna nijesu uvažila strukturu poroznosti krasa na koju ukazuje prof. Burić.

- Ipak, dobili smo značajne podatke za naš projekat. Bušotine su registrovale podzemnu vodu na 55 do 98 m dubine. Oscilacije podzemne vode su registrovane na nivou promjena od oko 30 m, ali je sigurno da treba računati i na oko 100 metara prema simptomima poplava. Prirodni otvor Cetinjske pećine je na koti 673,2 mnm, a tunel za ulaz u nju je na 646,13 mnm, što znači da je nivo isticanja vode tunelom spušten za 29 metara. Bušotina C-4, između Novog naselja i Delje, je pokazala vodonepropusne stijene, što znači da je to najveća dubina do koje može sići erozija, odnosno ispod te dubine ne može teći podzemna voda - nekadašnja Cetinjska rijeka. Sliv rijeke Crnojevića, kome pripada Cetinsko polje, je ocijenjen na oko 120 km/2. Sliv Cetinjskog polja je ocijenjen na oko 46 km 2. To znači da sliv Cetinjskog polja obuhvata oko trećinu sliva Rijeke Crnojevića. Pošto je minimalna izdašnost Rijeke Crnojevića oko 300 litara vode u sekundi to se grubo može očekivati da je minimalni proticaj potonule Cetinjske rijeke oko 100 litara vode u sekundi, pogotovo što je to dio sliva sa visokim padavinama, a što je naša ciljana količina, pojašnjava on.

Iz podataka se vidi, kaže prof. Burić, da je definisao za radnu hipotezu, potrebne količine vode, hidrauliku hidrološkog sistema, geometriju hidrološkog sistema (u maksimalnim vrijednostima dubine do vode su manje od 100 m a njeno dno do 185 metara) i načina istraživanja.

Ono što slijedi da bi projekat bio dokazan su spelološka istraživanja ( uz proširenje vodnih kraških kanala tamo gdje je to potrebno (radi dolaska do nivoa podzemnih voda koncentrisanog toka) bušenje bunara i probno eksploataciono crpljenje vode.

- Bunare treba izbušiti, tako da presijeku kraške kanale kojima teku podzemne vode, odnosno nekadašnja Cetinjska rijeka. Činjenice su stručne i jasne, a detalje ću izložiti na stručnom savjetovanju posvećenom vodosnabdijevanju Cetinja, koje će se u Prijestonici održati početkom naredne godine, najavljuje prof. Burić, i dodaje da su troškovi ispitivanja i samog projekta zanemarljivi u odnosu na efekte koji će uslijediti njegovom realizacijom.

Posebna rješenja za subcentre

Prema Burićevim proračunima iz potonule Cetinjske rijeke (potonulog izvora) Cetinje bi dobijalo oko 100 litara vode u sekundi.

Subcentri razvoja mogu da imaju i posebna rješenja: Njeguši (sezonsko korišćenje vode iz prirodnog bunara jame Duboki do), Čevo (rezervoarskim izravnjanjem izvora Orlujina), Ugnji (izravnjanjem proticaja izvora Uganjska vrela), Župa dobrska (dubokim bušenim bunarima), Rijeka Crnojevića (okolni izvori) ili bunari...

D.Šaković, "Pobjeda" 03.12.08