Cetinje Okrenuto Buducnosti

NOVI SAJT POSVEĆEN CETINJU

2009-12-14T13:57:00.002+01:00

Poštovani čitaoci,
želim vas obavijestiti da je otvoren novi sajt posvećen Cetinju čija je adresa: www.cetinje-mojgrad.org
Ovo je praktično samo "novo ruho" sajta cetinje_okrenuto_budućnosti
Nadam se da će vam se dopasti i koncepcija i dizajn i sadržaj novog sajta i da ćemo nastaviti druženje koje može da pomogne našem Cetinju.
Srdačno vaš,
Vesko S. Pejović
Cetinje, 14.12.2009.

CETINJE DANAS, Novembar 2009, Vesko Pejović

2009-11-29T20:49:00.010+01:00

Poštovani posjetioci sajta, ukratko ću vas upoznati sa realizovanim projektima u periodu od mojeg posljednjeg javljanja na ovu temu,
25. aprila 2008. godine (tekst „CETINJE UOČI VASKRSA“) kao i o planovima Lokalne uprave za naredni period, kako biste mogli što bolje da dajete sugestije i ideje da Cetinje što prije postane moderna evropska prijestonica i da ljudi u njemu što kvalitetnije žive.

-Privodi se kraju realizacija projekta izgradnje 52 stambene jedinice za socijalno ugrožene građane Cetinja.

-Završena je rekonstrukcija ulice Sava Burića te ulica Sime Matavulja, Bore Stankovića, nastavak ulice Pavla Rovinskoga kao i sanacija nekoliko gradskih i seoskih saobraćajnica.
-Realizovan je projekat rekonstrukcije saobraćajnice u naselju „Švedske kućice“.
-Realizovan je projekat uređenja zelenih površina u Bulevaru crnogorskih junaka.

-Realizovan je projekat rekonstrukcije platoa ispred Sportskog centra.

-Realizovan je projekat izgradnje pomoćnog fudbalskog terena sa vještačkom podlogom.
-Realizovani su i projekti izgradnje malih sportskih poligona na gradskom i dijelu seoskog područja.
-Realizovani su projekti sanacije lokalnih puteva i prigradskih saobraćajnica u 2008. godini 2.874 metara (Pod granicom, pod Đinovim brdom, Humci, lokalni put u Bokovu, i u 2009. godini 14.480 metara (Bogišin krš, Donje polje-Pod granicom, Donji kraj, Očinići-Poljane, Ugnji-Vrela, Predgrađe, Gornič, Ceklin, Njeguši, Meterizi-Dobrska župa, Mikulići i Čevo).
-Završena je prva faza rekonstrukcija vodovodnog sistema, odnosno detekcije i sanacije svih mjesta u gradskoj mreži gdje je curela voda, što je rezultiralo značajnim napretkom u snabdijevanju grada vodom.
-Pripremljena je projektna dokumentacija za sanaciju primarnog cjevovoda od Podgora do Višnjice.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovoda u selu Drušići.
-Realizovana je opravka vodovoda u selu Njeguši.
-Realizovani su projekti obnove vodovodne mreže u Rijeci Crnojevića.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovoda u selu Trešnjevo.
-Realizovan je projekat sanacije vodovoda u selu Čevo.
-Realizovan je projekat vodosnabdijevanja sela Dubova.
-Realizovan je projekat izgradnje vodovodnog rezervoara u selu Ržani do.
-Otvorena je Klinika za vantjelesnu oplodnju koja je u prvoj godini svoga rada postigla zavidne rezultate.
Rekonstruisan je Dom zdravlja i nabavljena brojna oprema za kvalitetniji rad svih službi Doma zdravlja kao i za odjeljenja Opšte bolnice Danilo I.
-Napravljen je idejni projekat za rekonstrukciju zgrade nekadašnje dječije bolnice.
-Pružena je maximalna podrška izradi projekta uspinjače Kotor-Ivanova korita-Cetinje čija realizacija treba da se završi u toku 2010. godine.
-Urbanizovan je plac „Stari Obod“ kako bi se na njemu mogli izgraditi objekti za smještaj akademija umjetnosti sa svim pratećim sadržajima.

-Realizovan je projekat rekonstrukcije motela „Zicer“ (koji se nalazi u objektu Sportskog centra) koji je transformisan u svojevrsni hotelski objekat značajnih kapaciteta i nivoa ponude.

-Angažovanjem J.U. Lovćen-Bečići realizovan je projekat rekonstrukcije objekta „Palac“ na Ivanovim koritima.
-Izgrađen je i stavljen u funkciju Centar za posjetioce Nacionalnog parka Lovćen na Ivanovim koritima, kao i odgovarajući Centar za posjetioce Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
-U saradnji sa inostranim partnerom realizovana je izgradnja Avanturističkog parka na Ivanovim Koritima, prvog te vrste u regionu.
-Realizovani su projekti obilježavanja lokaliteta, markiranja pješačkih i biciklističkih staza na područjima Nacionalnog parka Lovćen i Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
Realizovani su projekti izrade brošura, letaka, publikacija, kao i brojni multimedijalni projekti koji su imali za cilj prezentaciju turističke ponude Cetinja i Crne Gore.
-Obnovljena je prestižna likovna manifestacija „Trinaestonovembarski likovni salon“.
-Izvršena je sanacija fasade objekta Gradske biblioteke i čitaonice „Njegoš“.
-Sanirana je fontana kod Plavog dvorca.

-Ofarbana je fasada na Dvoru kralja Nikole.
-U značajnoj mjeri je završena sanacija objekata Centralne narodne biblioteke „Đurđr Crnojević“.
-Renovirane su prostorije ŠK“Cetinje“.
-Manifestacija „Cetinjsko kulturno ljeto“ je i ove godine skrenula pažnju bogatim programom.
-Izrađen je „Menadžment plan“ istorijskog jezgra Cetinja koji na cjelovit i kvalitetan način daje smjernice budućeg razvoja istorijskog jezgra grada sa ciljem da Cetinje bude stavljeno na listu zaštićene kulturne baštine UNESKO-a.
-U toku je realizacija opremanja sale Skupštine Prijestonice Cetinje svim neophodnim sredstvima potrebnim za nesmetano održavanje javnih događaja.
-Urađene su internet prezentacije Cetinja i Turističke organizacije prijestonice Cetinje.
-Realizovan je projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Rijeci Crnojevića.
-Realizovan je projekat izrade Studije izvodljivosti za tretman otpadnih voda sa područja Cetinja,
-Realizovan je projekat izgradnje kapaciteta za odvod otpadnih voda u ulici Mirka Petrovića.
-Realizovan je projekat rekonstrukcije kanalizacione mreže u naselju Đuro Petrović.
Realizovan je projekat izgradnje kapaciteta za odvod atmosferskih voda na Kružnom putu u dužini od 1810 metara.
-Realizovana je izgradnja visokonaponske i niskonaponske mreže na području Rijeke Crnojevića.
-Puštena je u rad trafostanica 36/6 KV u Podgoru.
-Završena je prva i druga faza rekonstrukcije niskonaponske mreže na Njegušima.
-Završena je ulična rasvjeta u Njegušima.
-Urađen je priključni dalekovod DV 10 kv i puštena u rad stubna trafostanica u Dobrskom selu.
-Realizovana je izgradnja nove javne rasvjete u brojnim gradskim naseljima i na seoskom području (Bajice-Pozduje, Humci, Crna greda, Omladinska ulica, Švedsko naselje, Medovina, Dubovik, Očinići, Obzovica, Bajice-Viganj-Brajanov kraj-Pištet, Donje polje-Pod granicom, Donji kraj, Kruševo ždrijelo, Crveni krst, Prekornica, Riječki grad, Rijeka Crnojevića do hidrocentrale, Kružni put).
-Realizovani su radovi na priključnom dalekovodu DV 10 KV i stubnoj trafostanici u Dobrskoj župi.
-Realizovana je izgradnja STS 10/0,4 KV u Rvašima i rekonstruisan značajan dio niskonaponske mreže.
Izvršena je zamjena dotrajalih stubova i djelova vodova na dijelu seoskog područja.
-U okviru programa podrške licima sa hendikepom, obezbijeđen je prostor za rad Udruženju roditelja djece sa posebnim potrebama „Razvitak“ i Udruženja paraplegičara Cetinja a pružena im je pomoć i u dijelu nabavke medicinskih pomagala značajnih za svakodnevne aktivnosti potrebne ovim licima.
-Pružena je podrška i romskoj populaciji Na Cetinju u okviru koje se u kontinuitetu obezbjeđivani školski pribor, odjeća, obuća, prevoz do obrazovnih institucija i razni drugi vidovi podrške.

PRIORITETI U RAZVOJU CETINJA

Donošenjem Zakona o prijestonici jasno su definisani odnos i obaveze države prema Cetinju a formiranje Senata prijestonice treba da ubrza realizaciju projekata od interesa za brži razvoj Cetinja. U toku naredne tri godine država planira realizovati projekat „CETINJE GRAD KULTURE“ kojim je predviđena realizacija brojnih aktivnosti značajne za kulturni i državni identitet Crne Gore, razvoj potencijala i međunarodnu afirmaciju crnogorske prijestonice a za koji je planirala 10 miliona eura.

Evo koji se projekti planiraju realizovati u narednom periodu sa državnog i lokalnog nivoa:
-Preseljenje Ustavnog suda Crne Gore.
-Preseljenje Ministarstva kulture, sporta i medija Crne Gore.

-Realizovaće se projekat potpune rekonstrukcije Mauzoleja Vladike Danila na Orlovom kršu.
-Završiće se potpuna rekonstrukcija i sanacija objekata Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“ koja podrazumijeva i sanaciju glavnog depoa ove institucije.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije objekta Vladinog doma.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije objekta Dvora kralja Nikole.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije kompleksa Mauzolej Petra II Petrovića Njegoša na Lovćenu.
-Formiraće se Centar za kulturu – Cetinje.
-Realizovaće se projekat izgradnje kapaciteta za smještaj Centra za kulturu sa odgovarajućom multimedijalnom dvoranom.
Biće urađen elaborat opravdanosti osnivanja Regionalnog centra za podsticanje međunarodnog povezivanja menadžmenta u oblasti kulture u državama jugoistočne Evrope.
-Biće urađen elaborat i studije izvodljivosti transformacije objekata bivših poslanstava na Cetinju u kulturno-informativne centre, kao i transformacija postojećih i izrada novih ustanova u oblasti kulture.
-Biće urađen projekat nove umjetničke galerije.
-Realizovaće se projekat sanacije Biljarde.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije unutrašnjosti Kraljevskog pozorišta Zetski dom u skladu sa potrebama adekvatnog odvijanja pozorišne djelatnosti.
-Realizovaće se projekat proširenja kapaciteta Državnog arhiva Crne Gore, čime će biti unaprijeđeni uslovi za rad ove institucije.

-Biće realizovana sanacija brojnih nepokretnih spomenika kulture na gradskom i seoskom području.
-Realizovaće se program promovisanja Cetinja u međunarodnu prijestonicu kulture.
-Biće izgrađen reprezentativni umjetnički paviljon sa stalnom postavkom likovnih
umjetnika, Cetinjana, sa svjetskom reputacijom u oblasti likovne umjetnosti.
-Realizacija projekta uspinjače Kotor-Ivanova korita-Cetinje, kojim će se Kotor, Cetinje i Nacionalni park Lovćen, povezati na atraktivan i turističko visoko produktivan način.
-Realizacija izgradnje objekata za smještaj akademija umjetnosti sa svim pratećim sadržajima na lokalitetu „Stari Obod“.
-Rekonstrukcija Dvorskog trga.

-Realizovaće se druga faza projekta uređenja platoa između Cetinjskog manastira, Biljarde, Vladinog doma i Državnog arhiva.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije Njegoševe ulice.
-Izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda.
-Izgradnja novog, modernog Vatrogasnog doma i izgradnja nove saobraćajnice zbog njegovih potreba (od Bulevara crnogorskih junaka do naselja Humci).
-Sa privatnim partnerom realizovaće se izgradnja moderne Autobuske stanice sa pratećim sadržajima.
-Realizovaće se projekti izgradnje info punktova u mjestu Krstac i na Rijeci Crnojevića.
-Realizovaće se projekti elektronskih info punktova u užem jezgru Cetinja.
-Realizovaće se projekat turističke valorizacije Lipske pećine.
-Realizovaće se projekti izgradnje sportsko-turističkih objekata na Ivanovim koritima koji će upotpuniti aktuelnu ponudu J.U. Lovćen-Bečići.
-Biće realizovane brojne promotivne turističke kampanje sa ciljem kvalitetnije prezentacije lokalne ponude.

-Detaljnom razradom prostorno planske dokumentacije koja se odnosi na Nacionalni park Lovćen, biće stvoreni uslovi za punu turističku valorizaciju ovog prostora.
-Formiraće se Univerzitet umjetnosti kao zasebna obrazovna institucija koja će okupljati akademije umjetnosti smještene na Cetinju.
-Realizovaće se projekat izgradnje sportske sale za potrebe OŠ "Lovćenski partizanski odred" i druge zainteresovane subjekte u skladu sa standardima za potrebe svih dvoranskih sportova i uz odgovarajuće kapacitete za smještaj gledalaca i odigravanje utakmica.
-Realizovaće se rekonstrukcija objekta Srednje stručne škole-Cetinje.
-Realizovaće se rekonstrukcija sportske sale u J.U. Gimnazija- Cetinje.
-Realizovaće se projekat rekonstrukcije ulice X crnogorske brigade.
-Realizovaće se rekonstrukcija Bajove ulice.
-Realizovaće se projekat izgradnje sanitarne deponije u skladu sa propisanim standardima EU.

-U cilju stvaranja pretpostavki za ubrzani razvoj realizovaće se i izrada odgovarajućih prostorno-planskih dokumenata: izmjena i dopuna GUP-a Cetinje za

prostor DUP-a „Gruda-Donje polje“, izrada DUP-a „Gruda-Donje polje“, izmjena i dopuna GUP-a Cetinje za prostor DUP-a „Donji kraj“, izrada DUP-a „Donji kraj“, izrada Lokalne studije lokacije „Rvaši“, izrada Lokalne studije lokacije „Poda“, izrada DUP-a „Više palaca“ u Rijeci Crnojevića, izrada DUP-a „Zagrablje-industrijsko-servisna zona“, izrada DUP-a „Humci“, izrada prostorno urbanističkog plana kojom će se stvoriti uslovi za izradu novih detaljnih urbanističkih planova.
-Završiće se izrada Glavnog projekta rekonstrukcije zgrade nekadašnje dječije bolnice koja će biti transformisana u objekat za potrebe dijagnostike, bolničkih ambulanti, i Fonda zdravstva.
-U toku je nabavka najsavremenijeg aparata za endoskopiju.
-Biće stvoreni uslovi za rekonstrukciju zgrade stare bolnice i njenu punu valorizaciju.
-Biće otvoren Centar za fizikalnu terapiju u okviru objekta Doma zdravlja na Cetinju.
-Završiće se realizacija projekta izgradnje vodovoda Prekornica-Kokorinj-Ljubotinj.
-Završiće se realizacija projekta izgradnje vodovoda u selu Dubovik.
Završiće se realizacija projekta vodosnabdijevanja Rijeke Crnojevića sa vodoizvorišta Karakov do u Drušićima.
-Realizovaće se projekat sanacije i rekonstrukcije primarnog cjevovoda Podgor-Višnjica.
-Realizovaće se izgradnja paralelnog primarnog cjevovoda od tzv. Francuske krivine do Cetinja.
-Realizovaće se projekti istraživanja i izgradnje na području Lovćena, Štitara, Kosijera, Bokova, Ćukovca, Dobrske župe, Dodoša, i drugih sela sa ciljem rješavanja problema vodosnabdijevanja na čitavom seoskom području.
-Trajno će biti riješen problem vodosnabdijevanja Cetinja i obezbijeđeno stalno i kvalitetno vovosnabdijevanje svih potrošača.
-Realizovaće se izgradnja dalekovoda 35 KV Cetinje-Rijeka Crnojevića-Podgor koji je od izuzetnog značaja za stanovništvo i postrojenje za vodosnabdijevanje Cetinja.
-Stekli su se uslovi za izvođenje radova na izgradnji nove trafostanice 35/10 KV „Humci“ na daljinsko upravljanje sa kabliranjem svih priključnih 35 KV dalekovoda.
-Realizovaće se projekat izgradnje nove trafostanice 35/10 KV „Donje polje“.Biće realizovani projekti zamjene stubova na seoskom području.
-Razvijaće se projekti izgradnje ulične rasvjete u naseljima i selima u kojima do sada nije izgrađena.
-Razvijaće se projekti sanacije i izgradnje trafostanica i dalekovoda na gradskom i seoskom području.
-Razvijaće se projekti sanacije i izgradnje visokonaponske i niskonaponske mreže na seoskom i gradskom području što će imati za cilj stalno podizanje nivoa kvaliteta snabdijevanja električnom energijom.

"CETINJE - GRAD KULTURE 2010-2013"

2009-11-08T12:17:00.004+01:00

MINISTAR KULTURE, SPORTA I MEDIJA BRANISLAV MIĆUNOVIĆ NA LjUBLjANSKOJ KONFERENCIJI

CETINJE KANDIDOVANO ZA REGIONALNI CENTAR

Ljubljana - Ministar kulture, sporta i medija Crne Gore, prof. Branislav Mićunović, tokom drugog dana Ljubljanske konferencije, predstavio je program „Cetinje - grad kulture 2010-2013“.

Ministar Mićunović je predstavio Menadžment plan istorijskog jezgra Cetinja, kao osnovu za sve dalje aktivnosti u Prijestonici. Istakao je značaj ovog dokumenta koji predstavlja konsenzus svih zainteresovanih strana u državi o petnaestogodišnjoj strategiji razvoja Cetinja kao kulturne prijestonice Crne Gore.
On je na sastanku, kojem su prisustvovali ministri kulture regiona Jugoistočne Evrope, izrazio nastojanja Crne Gore da Cetinje, zbog njegovih univerzalnih vrijednosti, dobije i regionalnu dimenziju i postane regionalni centar kulturne saradnje. Predstavljene su i druge aktivnosti koje će početi od naredne godine, poput rehabilitacije spomenika kulture, održavanje manifestacija, obilježavanje značajnih datuma crnogorske istorije, formiranje novih institucija.
Održan je i neformalni susret Savjeta ministara kulture Jugoistočne Evrope, kojim je predsjedavao ministar Mićunović. Bilo je riječi o unapređenju regionalne politike na planu kulturne baštine. Ističući važnost regionalne saradnje, zaključeno je da glavni prioritet u bliskoj budućnosti treba da bude razvoj strategija o pravilnom menadžmentu kulturnom baštinom, koje bi pomogle da se prevaziđu izazovi sa kojima se baština u modernom dobu susrijeće. Usvojene su i preporuke za sastanak nacionalnih koordinatora Savjeta, koji će biti održan krajem novembra u Podgorici.
U Ljubljani su usvojena tri dokumenta koja će biti stimulans daljoj saradnji u oblasti baštine - Ljubljanska deklaracija, Zajednička ministarska izjava ministara JIE i Zajednička ministarska izjava ministara Kijevske inicijative, saopšteno je iz Ministarstva kulture.
“Pobjeda” - Nedjelja, 08. novembar 2009. godine
P.N.

NEZNANJE TRUJE DRUŠTVENI PROSTOR

2009-11-08T06:59:00.003+01:00

SEKRETAR MATICE CRNOGORSKE MARKO ŠPADIJER

Došlo je vrijeme kad je škola jedan od faktora kulturnog obrazovanja i neophodno je da to obrazovanje modernizuje i demokratizuje
Proučavanje crnogorskog jezika kao lingvističkog i kulturološkog fenomena jedna je od obaveza obrazovnog sistema i univerezitetskih jedinica, ocijenio je u razgovoru za „POBJEDU” sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer. Izučavanje crnogorskog duhovnog nasljeđa, graditeljstva, umjetnosti, pjesništva, morala, vjerovanja, načina života, prema njegovim riječima, mora naći mjesto u srednjoškolskim i univerzitetskim programima.
„Neznanje, površno znanje i stereotipi dovode do nepoštovanja sopstvene kulture. Ta se bolest nedostatka samopoštovanja iz obrazovnog sistema seli u medije i truje društveni prostor”, kazao je Špadijer, najavljujući da će institucija čiji je on jedan od osnivača pomoći revalorizaciju i popularisanje crnogorskog kulturnog nasljeđa.
*U savremenim društvima kultura ima centralnu ulogu, jer pokreće kreativne akcije čiji se uticaj osjeća i u svim ostalim oblastima. Kolika je i kakva uloga kulture kod nas?
- Kultura je najsuštastveniji dio nacionalnog života i svaki građanin na nju polaže intimno pravo i očekuje od vlasti na svim nivoima da pomaže njen razvoj. Vlast svuda deklarativno uzdiže kulturu kao najvišu vrijednost, ali nigdje to ne potvrđuje buyetom. Ne vjerujem da će se ostvariti Lenjinova prognoza da će svi pisati pjesme, ali sam siguran da je došlo vrijeme kad je škola jedna od faktora kulturnog obrazovanja i da je neophodno da to obrazovanje modernizuje i demokratizuje. Civilizacija na ovom stepenu zahtijeva ne samo informisanje, već i učešće građana u kulturi. Bez temeljitog kulturnog obrazovanja nema napretka kulture, niti društva u cjelini.
* Savremeni svijet okrenut je više brzom protoku informacija u odnosu na temeljna studiozna istraživanja koja zahtijevaju mnogo vremena. Na šta mislite kad kažete temeljno kulturno obrazovanje?
- Tradicionalna edukacija iz domaće i svjetske kulture ne pokazuje se efikasnom. Uporna i masovna produkcija i dominacija stereotipa, mita i pop-kulture svjedoči da obrazovni sistem nije uspio da približi kulturne vrijednosti, vaspita ukus i izgradi svijest. Kultura zahtijeva stalno reinterpretiranje nasljeđa. U našem slučaju, obrazovni sistem ima obavezu da polaznike svih nivoa obogati činjenicama o nacionalnoj kulturi, koje su do sada izostale ili naopako interpretirane… Korišćenje interneta za
informisanje o umjetničkim sadržajima sigurno je poraslo i
internacionalizovalo kontekst, ali to bi se moglo nazvati alternativnom kulturnom edukacijom. Postoji opasnost da se u jurnjavi za savremenošću i modom zapostave sopstveni kulturni temelji. Čuvanju svih tokova crnogorske kulture kako u jeziku, tako u drugim oblicima je bitka za raznovrsnost i bogatstvo.
*Ranije ste tvrdili da dominantna proevropska i demokratska svijest u Crnoj Gori iziskuje novu obrazovnu strategiju, da nove generacije treba vaspitavati i osposobiti za ekonomsku inicijativu. Na šta ste konkretno mislili?
- Svijet je u posljednjih četvrt vijeka postao drugačiji i kompleksniji. Obrazovni sistem, kao priprema za budućnost, mora naći način da se adaptira na novu realnost. Reforma obrazovnog sistema je delikatan zadatak koji zahtijeva ne samo osavremenjivanje i promjenu programa, već i edukaciju edukatora. Obrazovanje za kulturu u dosadašnjem sistemu je bilo odraz jedne stroge društvene podjele rada, gdje je obazovni sistem slijedio logiku zatvorene institucije, a kultura svoju autonomiju. Mislim da bi naš vaspitno-obrazovni sistem, od predškolskog do univerzitetskog, trebalo da svoje polaznike pridruži crnogorskoj kulturi.
* Mislite da se treba otvoriti ka dugo zanemarivanoj prošlosti?
- U težnji ka ravnoteži, kultura je u stalnom nemiru. Ona je pješački most između prošlosti i budućnosti. Njega čine stalno nestabilnim vjetrovi savremenosti. Da bi taj prelaz izazivao što manje frustracija i da bi se učinio bezbjednim moraju postojati pravila ponašanja na mostu. Po njemu se mora hodati uravnoteženo, obazrivo, bez jurnjave, vratolomija i bezobzirnog narušavanja jedne ili druge obale. Držeći se te matafore, možemo reći da saobraćaj na polju kulture zahtijeva jednu vrstu društvenog treninga, traži odgovorno i temeljno obrazovanje.
*Kako mislite da to treba izvesti?
- Obrazovni sistem treba da pripremi dobre profesionalce, one koji će biti učesnici kulturnog života i obrazovanu publiku. Za to je potrebna obuka i upotreba novih metoda. To bi dovelo do smanjivanja jaza između umjetnika i publike, pojačane potrebe za korišćenjem biblioteka, veće posjete galerijama, muzejima... i uopšte plemenitijeg i bogatijeg duhovnog života, boljeg međusobnog razumijevanja i poštovanja svoje i drugih kultura. Pojedinačnih primjera povezivanja škola i kulturnih stvaralaca ima, kao što su posjete pisaca školama, kolektivni odlasci na kulturne priredbe, posjete muzejima, galerijama, arheološkim spomenicima... ali to nije postao sistem, niti se organizovano njeguje prisnost stvaralaca umjetnosti i kulture s obrazovnim ustanovama.
* Da se vratimo kulturi u njenom najizvornijem smislu. Može li ona biti frekventna, odnosno da li i u kojoj mjeri može vezati različite sredine, i od koga to u prvom redu zavisi?
- Kultura je vitalnija ako živi na više adresa. Crna Gora može predstavljati nekom iz daleka jedinstvenu kulturnu adresu. Međutim, za nas ovdje su jasno izdiferencirani lokalni i centralni kulturni nivoi. Centralni nivo predstavlja i kontroliše u prvom redu Ministarstvo kulture… Trebalo bi da već imamo nacionalnu strategiju kulturnog razvoja. Zasada imamo samo set zakona o raznim oblastima kulture i menayment planove. Ti su zakoni važni dio procesa uspostavljavanja evropskih stručnih standarda,
ali ne mogu zamijeniti jedinstvenu, jasnu, javnu i na vizionarstvu
zasnovanu strategiju koja definiše prioritete, pravce razvoja, i stimuliše sinergiju svih faktora kulturne politike na postizanju unaprijed definisanih društvenih ciljeva. Kultura upravo treba da podstakne održavanje specifičnog duha i osvježava jedinstvenu atmosferu svake lokalne sredine. To se ne može postići „odozgo“. To mogu samo ljudi od duha koji su emotivno vezani za neko mjesto. Vječna borba između starog i novog ne smije u organizovanim društvima poprimiti, kako se kod nas u mnogim sredinama desilo, elemente nasilja novca i profita nad prirodom i duhom. Čak i luksuzna gradnja modernih zdanja, koja su promijenila izgled naselja, bez kritičkih primjedaba i uvažavanja toga duha vodi u obezličenje.
* Prednost dajete decentralizaciji kulture?
- Lokalna inicijativa je nezamjenjiva. Ljudi koji se ne mire sa stanjem i spremni su da se volonterski angažuju na poboljšanju kulturne klime svoje sredine su dragocjeni. Matica crnogorska ih namjerava stimulisati u svim crnogorskim sredinama i svuda u svijetu gdje žive ljudi iz naše zemlje… Može se s državnog nivoa sarađivati, pomagati, gostovati, ali to tek treba da nađe odjeka, a ne da ostane kulisa za jednokratnu upotrebu. Menayeri su važni, ali i volonterstvo i entuzijazam nijesu istjerani iz kulture. Kulturni život svake sredine zavisi od lokalnog kadra. Od spremnosti sredine da podrži ljude od inicijative, od njihove spretnosti i nivoa, zavisi hoće li jedan grad biti zabit ili kulturni milje. U malim sredinama najlakše se zapada u provincijalizam, letargiju i bezvoljnost za akciju. Očekivanje da država rješava i finansira sva pitanja kulturnog života, često utiče na pasivizaciju, a u nekim slučajevima na odbijanje tih zajednica da pripadaju crnogorskoj kulturnoj zajednici. Matica crnogorska narastanjem mreže namjerava dugoročno raditi na stvaranju bolje kulturne klime u svim crnogorskim opštinama. Cilj te akcije je da u svim sredinama ovladaju svjetski kulturni kriterijumi, da se posvećuje pažnja sopstvenoj kulturi i njeguje uvažavanje i saradnja s drugim, što je suština kulture i demokratije.
Crnu Goru predstaviti Evropi
*Matica crnogorska zakonski je ustanovljena kao institucija koja se bavi krupnim i dugoročnim poslovima u oblasti kulture i identiteta. Jeste li zadovoljni njenim radom?
- Matica crnogorska se konsoliduje kao organizacija koja se bavi crnogorskim kulturnim identitetom. Sada za to ima zakonske i materijalne uslove i izgrađenu organizaciju koja se pokazala vitalnom u teškim vremenima borbe za crnogorsku samosvijest. Njena odgovornost u suverenoj Crnoj Gori je višestruko porasla i upravo se priprema novi Program Matice koji će fiksirati osnovne ideje za njen evropski put. Komplesno pitanje mjesta kulture malih zemalja u globalnom svijetu, multikultura i mnoštvo identiteta stavlja našu organizaciju, a i cijelo društvo, pred mnoge izazove.
*Šta su prioriteti?
- Ne radi se samo o tome da se prilagodimo Evropi, već i da Crnu Goru predstavimo Evropi kao višenacionalnu i višekonfesionalnu državu koja je uspjela da harmonizuje te zajednice i omogući njihov slobodni kulturni razvoj. Time bi demonstrirali ne samo naše specifične kulturne simbioze, već i ojačali fundamentalnu evropsku ideju o njegovanju i poštovanju svih kultura… Ovdje ću samo napomenuti da je Matica pokrenula akciju da u svakoj crnogorskoj opštini ima svoj ogranak. To bi bila ona adresa na kojoj se objedinjava kulturni potencijal, podstiče stvaralačka inicijativa ljudi iz te sredine da zajedno s institucijama kulture, lokalnom samoupravom i građanima razmatraju inicijative koje održavaju duh mjesta i kao cjelinu dobijemo crnogorsku mrežu za kulturne akcije. U saradnji sa školama nalazili bi se načini kako da se najbolje njeguje nasljeđe, oživljava folklor, koriste moderni metodi prezentacije vrijednosti svakog područja, ustanovljavaju simboli karakteristčni za svoje mjesto i na mnoge načine kultiviše lokalpatriotizam.
Kultura i turizam
*Mislite li da turizam, na kome, između ostalog, počiva ekonomija Crne Gore, može pomoći razvoju kulture?
- Turizam je svakako šansa za vitalnost kulture u raznim sredinama. Ne samo što stimuliše veću brigu o spomenicima kulture i prirode, obogaćenju muzeja i galerija, već daje podstrek za razvoj kulturnog amaterizma i folklorne kulture. Kultura stiče jednog pouzdanog partnera, koji će shvatiti da ulaganje u kulturu donosi bolju turističku ponudu, a time i profit. Oko profita će naći interes i privatni sektor, tako da će vremenom to postati jedan preduzetnički savez, koji može da funkcioniše i internacionalizuje kulturne vrijednosti naših sredina.
Ne vjerujem da će se ostvariti Lenjinova prognoza da će svi pisati pjesme, ali sam siguran da je došlo vrijeme kad je škola jedna od faktora kulturnog obrazovanja i da je neophodno da se to obrazovanje modernizuje i demokratizuje. Civilizacija na ovom stepenu zahtijeva ne samo informisanje, već i učešće građana u kulturi. Bez temeljitog kulturnog obrazovanja nema napretka kulture, niti društva u cjelini

“Pobjeda” - Subota, 07. novembar 2009. godine

Vera Gavrilović

NEĆU PODRŽAVATI NERAD

2009-11-05T13:00:00.002+01:00

Pavle Pejović, direktor Narodnog muzeja Crne Gore

MONITOR, PETAK, 30 OKTOBAR 2009 INTERVJU - BROJ 993

MONITOR: Kada očekujete da dobijete oko 2,5 miliona eura koje je Vlada namijenila Narodnom muzeju u okviru obilježavanja i značajnih datuma narednih godina i za što će taj novac biti utrošen?
PEJOVIĆ: Detalji vladinih planova su mi nepoznati, ali mi smo smo sačinili elaborat kojim su obuhvaćeni svi neophodni radovi u muzeju i oni su planirani na nivou od oko 2.080.000 hiljada eura. Napravljena je lista prioriteta, i prvo što bi trebalo realizovati će biti u Vladinom domu gdje su smješteni Istorijski i Umjetnički muzej i centralni depo Narodnog muzeja, zatim Reljef Crne Gore i Biljarda, a onda Dvor kralja Nikole i Etnografski muzej. Mnogo toga će zavisiti od stanja ekonomije u državi, ali ja sam lično optimista.

MONITOR: Šta ste uradili otkako ste imenovani na funkciju direktora muzeja, kako je novac kojim ste raspolagali utrošen?
PEJOVIĆ: Ja sam u muzeju oko deset mjeseci i vjerujte mi da mi ovdje nije nimalo lako. Latio sam se posla, i uz dosta podozrenja i opstrukcije krenuo u sređivanje stanja u muzeju. Prosto je neshvatljivo što sam sve zatekao u pojedinim prostorima, posebno u Vladinom domu. Izbacivali smo godinama nataloženo smeće i čistili ono što godinama niko nije održavao. Krenuo sam od onoga što na prvi pogled daje sliku o muzeju, od infrastrukture koja treba da obezbijedi minimum komfora i za zaposlene i za posjetioce kojih na godišnjem nivou imamo između 100 i 150 hiljada. U Vladinom domu sam to priveo kraju, dođite i uvjerite se na licu mjesta što je sve urađeno. Sala Ivan Crnojević je sada reprezentativni prostor, generalno sređen i sa novim pravilnikom o načinu korišćenja. Ona je po mom mišljenju jedan od brendova Crne Gore i neće kao do sada biti korišćena za sve i svašta. Sređena je fasada Dvora i Arhivsko-bibliotečkog odjeljenja, sređujemo i privodimo kraju radove na ulaznom pultu u Biljardi, završićemo i kompletirati video nadzor i na taj način obezbijediti bolji uvid u rad zaposlenih i u održavanje i čuvanje objekata. Odštampane su nove turističke ulaznice, nabavljene su i registar kase, čime će se obezbijediti značajno bolja kontrola rada turističke službe.Kada su u pitanju projekti , izdvojio bih da su u produkciji Ateljea Dado urađene četiri velike studijske retrospektivne izložbe, produkcija Venecijanskog bijenala za Crnu Goru, izložbe u Austriji i Hrvatskoj...

MONITOR: Sa koliko eksponata raspolaže Narodni muzej? Da li ulažete u održavanje depoa, da li planirate da depo bude izmješten?
PEJOVIĆ: Pravi broj eksponata u Narodnom muzeju je nepoznat, a evidentiran je broj od 12463.
Ja sam inicirao unošenje novih podataka i rad revizorskih komisija. Revizorska komisija je završila svoj rad u Njegoševom muzeju, a sada planiramo revidiranje Umjetničkog muzeja. Moram reći da u Arhivsko-bibliotečkom odjeljenju ima veliki broj neunesenih podataka o pojedinim dokumentima, kojih ima blizu 700 hiljada. To je ogromni posao i mi na njemu permanentno radimo. Što se tiče depoa, on je koncipiran u startu neuslovno, ali teško da se u dogledno vrijeme može izmiještati. Tamo treba obezbijediti adekvatnu klimatizaciju i u njemu će stanje biti podnošljivo. Na putu smo da i ovaj problem razriješimo. Činjenica je da u zadnjih 30 godina nije bilo valjanih primopredaja, a ja sam iskoristio priliku da se penzionisanjem nekih rukovodećih kadrova naprave valjane komisijske primopredaje u Istorijskom muzeju i Arhivsko-bibliotečkom odjeljenju, gdje se pokazalo da je stanje u redu.

MONITOR: Ima li viška zaposlenih u Narodnom muzeju?
PEJOVIĆ: Narodni muzej je veoma kompleksna institucija sa puno izvanrednih mogućnosti, sjajnih pojedinaca, ali i sa veoma puno unutrašnjih problema. Muzej je dugo godina bio, zbog poznatih okolnosti u prošlosti, doveden do ivice opstanka. U Cetinju, gdje je privreda potpuno zamrla, muzej je bio zadnja šansa za zaposlenje, tako da se pretvorio u socijalnu ustanovu u kojoj je struktura zaposlenih veoma nepovoljna. Ljudi su dolazili sa navikama koje nijesu odgovarale instituciji kakva je NM. Značajan broj zaposlenih nema pravu predstavu o tome gdje radi i šta radi. Ovdje je bilo normalno da se godinama ne dolazi na posao, a ima više primjera da je to trajalo i po deset godina, pa i više. Uz to, ovdje je veoma izražen nepotizam, tako da imamo slučajeva da čitave familije ovdje imaju uhlebljenje. Pokrenuti ljude u takvoj atmosferi nije nimalo lako, ali uz pomoć onog dijela posvećenih profesionalaca, zamajac se ipak pokrenuo. Ono što je sigurno, ja neću biti onaj koji će podržavati nerad, tražim i tražiću red i disciplinu, a neradnici će morati naći drugo mjesto za nečinjenje. Nalazom Državne revizorske komisije evidentiran je broj ljudi koji su višak, i ja ću se kao rukovodilac ove kuće zalagati da se korektnim i kvalitetnim socijalnim programom oslobodimo ovih ljudi. Nama predstoji podmlađivanje mladim stručnim kadrom, jer se moramo pripremati za predstojeću smjenu generacija.

MONITOR: Koliko je eksponata dato Mitropoliji, koji su najznačajniji, da li ćete pokrenuti proceduru za povraćaj i kada?
PEJOVIĆ: Nedavno smo realizovali povodom 140 godina Bogoslovsko učiteljske škole i Djevojačkog instituta izložbu u Biljardi koja je na jedan studiozan način obilježila rad ove dvije izuzetno značajne škole. Desilo se da je zbog nesuglasica između Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske i Crnogorske pravoslavne crkve Mitropolija povukla 10 predmeta koji su bili posuđeni za ovu izložbu. To je bio povod da ja od saradnika potražim reverse za predmete koji su ustupljeni Mitropoliji crnogorsko-primorskoj na čuvanje, ili pozajmljeni i vjerujte mi taj je broj veoma veliki. Među ovim predmetima posebno mjesto zauzima Povelja Ivana Crnojevića koja je pozajmljena i zašta imamo revers Mitropoliji za otvaranje postavke u Manastirskom muzeju 1987. godine, a koja do današnjeg dana nije vraćena. Na ovom spisku su i panagije za koje smo saznali prije 20 i više godina da su ukradene, a što najbolje govori o tome kako su čuvane. Ja sam sačinio precizan spisak ovih muzealija i poslaću ga na adekvatne adrese. Ovo je po mom ličnom sudu ozbiljno državno pitanje.
MONITOR: Gdje ste Vi stalno zaposleni a gdje radite honorarno?
PEJOVIĆ: Ja sam umjetnik, vajar koji permanentno stvara, i to je moje primarno zanimanje. Uz to sam i redovni profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti, na predmetu Vajanje, gdje od početka, već 21 godinu, vodim klasu, i sa ove institucije imam namjeru da kroz pet-šest godina idem u penziju. U muzeju sam, odlukom Vlade Crne Gore imenovan za direktora, i shodno zakonu ostvarujem pedeset odsto ličnog dohotka, ali sa punom odgovornošću. Pokušaću da nešto uradim da se ova značajna kuća bolje organizuje i da bolje funkcioniše. Sredstva koja zarađujem u muzeju, u iznosu od 436 eura, nijesu sigurno bila razlog mog dolaska u Narodni muzej, nego ono što muzej, kao kuća dugog pamćenja i duša naroda Crne Gore može da ponudi za njenu prezentaciju u svijetu, ali i u samoj Crnoj Gori.

MONITOR: Kako ocjenjujete stanje u kulturi ?
PEJOVIĆ: Kultura dijeli sudbinu ostalih oblasti u državi, tako da ima mnogo razloga da se bude nezadovoljno ali isto tako moramo priznati da je urađeno puno na stvaranju infrastrukture koja obezbjeđuje bolju budućnost za ovaj veoma važan segment djelovanja. Bojim se da se još nedovoljno ozbiljno shvaća u pojedinim polugama vlasti, koje je doživljavaju kao elementarnu nepogodu, ne shvatajući da je kultura glavna poluga očuvanja identiteta i bitna platforma koja podrazumijeva profilisanje građanina koji će kao kulturan i obrazovan pojedinac biti spreman za normalnu komunikaciju sa svijetom, svjesnog i sebe i svoje države kao polazišta za uzajamni identitet. U tom kontekstu uloga Narodnog muzeja je veoma značajna, jer je baza koja itekako može pomoći na putu ovakvih spoznaja.
Vesna RAJKOVIĆ

JOŠ JEDNOM O ŽIČARI, Blažo Sredanović

2009-11-02T06:55:00.002+01:00

KONSTITUISAN SENAT PRIJESTONICE

2009-09-17T15:34:00.010+02:00

KONSTITUTIVNA SJEDNICA SENATA PRIJESTONICE

Predsjednik Branko Vujović
Cetinje 16. septembra- Ministar ekonomije Branko Vujović, jednoglasno je izabran za predsjednika Senata Prijestonice na današnjoj konstitutivnoj sjednici tog savjetodavnog tijela Prijestonice. Skupština Prijestonice je donijela odluku o formiranju Senata, na osnovu Zakona i Statuta Prijestonice. Precizirano je da Senat ima 13 članova, a mandat članovima Senata je četiri godine. U ovom, prvom sazivu Senata su:

predsjednik Prijestonice Milovan Janković,

predsjednica Skupštine Prijestonice Njegosava Vujanović,

gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša,

izaslanik predsjednika Crne Gore Aleksandar Bogdanović,

u ime skupštine Crne Gore članovi Senata su: Borislav Banović i

Predrag Popović,
a u ime Vlade Crne Gore Branko Vujović i

Branislav Mićunović.

Predstavnik CANU je Mijat Šuković,

a u ime Univerziteta Crne Gore Milorad Jovović.

Tarzan Milošević je u Senatu Prijestonice kao predstavnik Zajednice opština Crne Gore,

Sreten Zeković kao predstavnik NVO,

dok je Rajko Mijušković predstavnik građana Prijestonice u Senatu. Sredstva za rad Senata biće obezbijeđena iz Budžeta Crne Gore.

Prisutne je na konstitutivnoj sjednici pozdravio predsjednik opštine Cetinje Milovan Janković, a nakon toga im se obratila predsjednica Skupštine Njegosava Vujanović, oboje naglašavajući da je velika čast i obaveza da se bude član Savjeta Prijestonice.
Janković je rekao da očekuje podršku države predlozima Senata.
-Očekujem da ćemo u povjerenom mandatu afirmisati državne , istorijske, kulturne i duhovne vrijednosti Cetinja i na taj način učiniti kvalitetnijim i sadržajnijim život u prijestonom gradu-kazala je Vujanović.

Gradonačelnik glavnog grada Miomir Mugoša takođe je naglasio da mu je izuzetna čast biti u Senatu prijestonice i naglasio da će se truditi da doprinese razvoju Cetinja kao crnogorske prijestonice.

Izaslanik predsjednika Crne Gore u Senatu, Aleksandar Bogdanović, kazao je da će Senat dati podršku Prijestonici, naročito u dijelu što efikasnije realizacije projekata koje je država već uputila prema Cetinju, ali će dati i nove zdrave inicijative u cilju boljeg i kvalitetnijeg života u Prijestonici.

Branko Vujović, kao prvi predsjednik senata Prijestonice zahvalio se na ukazanoj časti, naglašavajući da će i kao Cetinjanin i kao član Vlade dati puni doprinos razvoju Prijestonice.

Gradonačelnik glavnog grada Miomir Mugoša na današnjoj konstitutivnoj sjednici Senata Prijestonice odrekao se novčane nadoknade koja mu sleduje za rad u Senatu, u čemu mu se pridružio i gradonačelnik Prijestonice Milovan Janković. Mugoša je takođe najavio da će glavni grad donirati namještaj i tehničku opremu za buduću kancelariju sekretara Senata, koju će obezbijediti Prijestonica. On je već sad stavio na raspolaganje automobil za potrebe službe sekretara Senata, koji će biti izabran na prvoj sljedećoj sjednici.

Dnevni list "Pobjeda",17.09.2009
J.Đukanović

BIOGRAFIJA PRVOG PREDSJEDNIKA SENATA PRIJESTONICE

Branko Vujović je rodjen na Cetinju 26.09.1951. godine. Završio je Mašinski fakultet u Podgorici. Oženjen je, ima dvoje djece, živi na Cetinju.
Zaposlio se 1977. godine u "Obodu"-u Cetinje i radio do 1997. godine. U tom periodu obavljao je poslove inženjera konstruktora i tehnologa; vodio projekat izgradnje fabrike korpi i rešetki u Plavu; bio direktor fabrike Horizontalnih zamrzivača i direktor Alatnice, član poslovodnog odbora i generalni direktor Holding Kompanije "Obod".

Izabran je 1997. godine za člana Vlade Republike Crne Gore, na mjesto ministra trgovine.
Od februara 1998. godine obavljao poslove direktora Agencije Crne Gore za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja.

Član je Savjeta za privatizaciju Vlade RCG i predsjednik je Tenderske komisije.
Od juna 2009. godine ministar ekonomije.

ULOGA SENATA PRIJESTONICE

Prijestonica ima Senat, kao savjetodavno tijelo, koje se konstituiše aktom Skupštine Prijestonice na period od 4 godine. Njegova uloga je da zauzima stavove, daje prijedloge i mišljenja državnim organima i organima Prijestonice o pitanjima značajnim za ekonomski, kulturni, istorijski, ekološki, turistički, demokratski i razvoj Prijestonice u drugim oblastima.
Rad Senata se finansira iz budžeta Crne Gore.

STONA VODA IZ BOROVIKA - Veljko Strugar

2009-08-20T13:20:00.008+02:00

Dragi posjetioci sajta, naš sugrađanin g-din Veljko Strugar koji već nekolike decenije živi i radi u inostranstvu, u želji da pomogne svome gradu kako da nadomjesti nedostatak vode, predlaže jedno veoma interesantno, moguće a čini mi se i višestruko isplativo rješenje:

PRIMJER BOROVIK

Danas se malo ko sjeća pjesmice iz poslijeratnih godina, koja je glasila:
„Najljepša je plaža,
Simonova jaža… "

U stvari, ovdje se radi o maloj akumulaciji koja je sakupljala vodu jesenjih i proljetnih kiša, koje je bilo dovoljno da se pokrene mlin Muhadinovića…

Borovik se nalazi u jugozapadnom dijelu Cetinjskog Polja, iza Grude i zahvata otprilike 10 hektara zemljišta obraslog borovima i to ekološki prilično čistog jer ničeg nema što bi ga moglo zagaditi.
Akumulaciju omogućava lučna brana zidana u kamenu, visine oko 3metra a postoji mogućnost da se bez velike teškoće podigne najmanje za metar čime bi se njen kapacitet povećao barem za tri puta, jer bi se u funkciju uveo i prostor u dubini.

Najprostija računica pri uobičajenim godišnjim padavinama od 3000 mm godišnje, daje idealnu količinu od 300.000 m³ od koje bi se moglo upotrijebiti barem 60%, što iznosi cca. 180.000 m³ a ukolko se ova količina pomnoži sa cijenom struje po kubnome metru od skoro jednoga eura, koliko je potrebno za kubik vode iz Podgora, ne računajući gubitke u vodovodnoj mreži, voda Borovika bi bila sasvim isplativa. U stvari, akumulacija Borovik, kao privatna investicija a s obzirom na sredstva koja bi bila uložena, sa svojim obrtom preko 200.000 eura godišnje, eventualnom investitoru ili akcionarskom društvu bi omogućila solidan profit a građanima Cetinja vodu posebnog kvaliteta…

U Njemačkoj, već duže vremena postoji takozvana – stona voda – koja se, za razliku od prirodne mineralne pravi tako što se obična voda iz vodovoda prečisti skoro do statusa destilovane a onda dodaju mineralni sastojci koji joj daju takav ukus da je postala više tražena od prirodne… Voda iz akumulacije Borovik jeste u stvari kišnica, dakle voda bez ikakvih sastojaka i time veoma pogodna u pogledu pomenute tehnologije pravljenja pomenute « stolne vode » čija je isplativost – višestruka… Pa ko voli, nek izvoli!

Veljko Strugar, hidrotehničar, Cetinje, 20.08.09

PRIJEDLOG BOLJEG ELEKTRO NAPAJANJA OPSTINE CETINJE-Borislav Boro Pravilovic

2009-07-28T11:27:00.004+02:00

ELEKTROENERGETSKI SISTEM CETINJA

Cetinje se električnom energijom napaja preko dva DV 110 kV i to DV 110 kV „Budva – Cetnje“ i DV 110 kV „Podgorica – Cetinje“.
Glavno čvorište na 110 kV napona je TS 110/35 kV „Cetinje“ snage (20+31,5) MVA.
U gradu postoje tri TS 35/10 kV i to:

- TS 35/10 kV (2x8MVA) „Novi Obod“ (Cetinje III)
- TS 35/10 kV (2x4MVA) „Stari Obod“ (Cetinje II)
- TS 35/10 kV (2x4MVA) „Humci“ (Cetinje I)

Sve tri trafostanice su vazdušno što kablovski povezane na TS 110/35 kV „Cetinje“.
Vazdušna veza tj. veza preko DV 35 kV postoji između TS 35/10 kV „Stari Obod“ (Cetinje II) i TS 35/10 kV „Humci“ (Cetinje I).

Iz TS 35/10 kV „Cetinje I“ (Humci) se napajaju 24 gradske i seoske trafostanice TS 10/0,4 kV različitog tipa kao i snage povezane što standardnim kablovskim 10 kV vezama što dalekovodima 10 kV.

Iz TS 35/10 kV „Cetinje II“ (Stari Obod) se napajaju 42 trafostanice (gradske i seoske) prenosnog odnosa 10/0,4 kV različitog tipa kao i snage povezane što standardnim kablovskim 10 kV vezama što dalekovodima 10 kV.

Iz TS 35/10 kV „Cetinje III“ (Novi Obod) se napajaju 20 trafostanica (gradskih i seoskih) prenosnog odnosa 10,04 kV različitog tipa i snage povezane što standardnim 10 kV kablovskim vezama što dalekovodima 10 kV.

Na seoskom području postoje dvanaest 35 kV trafostanica različitog prenosnog odnosa i snage, i to:

o TS 35/10 kV (1,6MVA) „Rijeka Crnojevića“ povezana sa DV 35 kV (Cetinje – R.Crnojevića) iz koje se napajaju 42 trafostanice različitog tipa prenosnog odnosa 10/0,4kV povezane međusobno standardnim 10kV kablovima i 10kV dalekovodima.
Iz nje se napajaju potrošači Rijeke Crnojevića i skoro cio dio Riječke nahije.

o TS 35/6kV (4MVA) „Podgor“ koja je povezana sa DV 35kV (Rijeka Crnojevića – Podgor) i Virpazar – Podgor iz koje se napajaju 7 trafostanica različitog tipa i prenosnog odnosa povezane međusobno standardnim 10kV kablovima kao i 35 kV dalekovodima. Iz nje se napajaju dva najznačajnija objekta: crpno postrojenje Vodovoda Cetinje i Vodovoda Budva i TS 35/0,4kV „Ljubotinj“ koja se nalazi na DV 35kV (R.Crnojevića – Podgor) kao i TS 35/0,4kV „Utrg I i II“.

o TS 35/10 kV (1MVA) „Čevo“ koja je povezana sa 35 kV dalekovodom (Cetinje – Čevo – Glava zete). Iz nje se napajaju 35 trafostanica različitog tipa i prenosnog odnosa 10/0,4 kV koje su međusobno povezane 10 kV dalekovodima.

• Na DV 35 kV Cetinje – Čevo – Glava Zete spojene su i TS 35/0,4kV „Ćeklići“, TS 35/0,4kV „Resna“ i TS 35/0,4 kV „lastva Čevska“.

• Sa dalekovoda 35kV (Cetinje – Kotor) napajaju se tri trafostanice prenosnog odnosa 35/0,4kV različite snage i različitog tipa, i to:

- BTS 35/0,4kV „Njeguši I“, ZKTS 35/0,4kV „Njeguši II“ i BTS 35/0,4kV „Žanjev do“.

- Iz TS 35/10kV „Virpazar“ napajaju se dvije TS 10/0,4 kV međusobno povezane dalekovodima 10 kV.

- Iz TS 110/35/10 kV „Vilusi“ napajaju se 4 trafostanice različitog tipa prenosnog odnosa 10/0,4 međusobno povezane dalekovodima 10 kV.

U CILJU POBOLJŠANJA ELEKTRONERGETSKOG SISTEMA OPŠTINE CETINJE
POTREBNO JE URADITI, IZMEĐU OSTALOG, SLJEDEĆE:

Na gradskom području, na lokaciji parkinga bivšeg preduzeća ATP „Bojana“ potrebno je uraditi novu TS 35/10kV (2x4MVA) „Bojana“. Ova trafostanica bi bila povezana na novi DV 35kV direktno povezana sa TS 110/35kV „Cetinje“ a iz nje bi produživao DV 35kV prema TS 35/10kV „R.Crnojevića“. Na nju bi bile povezane postojeće trafostanice industrijske zone prema Obzovici kao i nove trafostanice prenosnog odnosa 10/0.4 područje Grude i Donjeg polja zbog razvoja tog dijela grada.

Vremenom ova 35kV trafostanica bi bila povezana sa ostalim gradskim 35kV trafostanicama u prstenu zbog sigurnosti napajanja grada.

Na gradskom području potrebno je uraditi veliki broj TS 10/0,4kV gdje bi iste zamijenile stare, dotrajale i ugraditi nove u cilju rješavanja slabih naponskih prilika pojedinih djelova grada, i to:

- Na području Donjeg kraja trafostanice TS 10/0,4kV „Donji kraj II“, TS 10/0.4kV „Donji kraj IV“.

- Uraditi TS 10/0,4kV „Humci“ iza starta trke Cetinje – Lovćen,

- Uraditi TS 10/0,4kV „Prisoje“ u Bajicama i povezati je na BTS 10/0,4kV „Bajice – Škola“

- Uraditi TS 10/0,4kV „Rasadnik“ i riješiti loše naponske prilike u Lovćenskoj ulici i to kablovski do svakog potrošača,

- Uraditi zaštitno rasklopništvo u Bajicama gdje bi se eliminisali udari koji dolaze sa DV 10kV prema Duboviku na gradsku mrežu.

- Zamijeniti TS 10/0,4 kV „Termoelektrana“ sa novom u krugu El.distribucije kao i izmijeniti TS 10/0,4kV „Banski stanovi“ sa novom

- Povezati kablovski MBTS 10/0,4kV „Nova škola“ sa BTS 10/0,4kV „Rezidencija“ i koristiti po potrebi dva 35kV traforeona trafostanice TS 35/10kV „Stari Obod“ i TS 35/10kV „Humci“,

- Uraditi dvije nove TS 10/0,4kV „Mala pjaca“ i TS 10/0,4kV „Predgrađe“ za eliminisanje loših naponskih prilika u tom dijelu grada i rasteretiti okolne trafostanice,

- Uraditi novu TS 10/0,4kV „Bajova II“ snage 630kVA, gdje bi kablovski povezao na nju dio Bajove ulice, Hercegovačku ulicu i ulicu prema naselju „Luke Ivaniševića“,

- Uraditi novu TS 10/0,4kV „Crna Greda II“, povezati je kablovski na BTS 10/0,4kV „Bolnica“ i BTS 10/0,4kV „Crna Greda II“.

U cilju boljeg snabdijevanja el.energijom seoskog područja, potrebno je uraditi sljedeće:

- Uraditi novi DV 35kV Cetinje – Rijeka Crnojevića – Podgor.

- Na području pojedinih sela Riječke nahije uraditi nove STS 10/0,4kV, 50kVA kao i rekonstrukcije 10kV i nn mreže,

- Na području Njeguša uraditi novu BTS 35/o,4kV „Krstac“, a u skorijoj budućnosti raditi na izgradnji TS 35/10kV „Njeguši“ kao i izgradnji TS 10/0,4kV, za svako selo Njeguša,

- Područje Katunske nahije, naročito Ćeklića, posebno razmotriti i energetski riješiti.

Borislav Pravilović, dipl.el.ing.

Cetinje, 24.07.2009.godine

GODINA KULTURE NA CETINJU -Branislav Micunovic

2009-07-25T16:46:00.002+02:00

Ministar kulture, sporta i medija Branislav Mićunović:

GODINA KULTURE NA CETINJU

Prezentacija istorijskog jezgra prijestonice

Programom je predviđeno da se narednih godina pokrenu i realizuju brojne aktivnosti značajne za kulturni i državni identitet Crne Gore, i razvoj potencijala Cetinja, kao i osvjetljavanja uloge i funkcije prijestonice i njenoj međunarodnoj afirmaciji
Vlada Crne Gore je usvojila Predlog programa aktivnosti - Godine kulture na Cetinju, koji podrazumijeva realizaciju niza aktivnosti tokom naredne tri godine, vrijednih preko deset miliona eura.
- Odluka se odnosi na isplanirani višegodišnji proces revitalizacije Cetinja, koji treba da ima poseban intezitet u 2010. godini koja je jubilarna godina od proglašenja kraljevine Crne Gore i u godinama koje slijede sve do 2013. kao godine narednog velikog jubileja a to je 200 godina od rođenja pjesnika, vladike i državnika Petra Drugog Petrovića Njegoša. Program Cetinje grad kulture godine podrazumijeva da se organizuju aktivnosti primjerene značenju predstojećih jubileje za kulturni i državni identitet Crne Gore, razvojnim potencijalima Cetinja, oživljavanju uloge i funkcije prijestonice i njenoj međunarodnoj afirmaciji, saopštio je prof. Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija nakon sjednice Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen Predlog programa aktivnosti - Godine kulture na Cetinju.
- Naredne godine predviđena je sanacija i obnova nepokretnih spomenika kulture – mauzoleja Vladike Danila na Orlovom kršu, završetak rekonstrukcije zgrade bivšeg italijanskog poslanstva u kojoj je smještena Centralna biblioteka Đurđe Crnojević, sanacija glavnog depoa Centralne narodne biblioteke, rekonstrukcija Vladinog doma, Dvora Kralja Nikole, sanacija spomen kompleksa Mauzolej Petar Drugi Petrović Njegoš na Lovćenu.Planirana je i izrada projekta rekonstrukcije hotela Lokanda i definisanje koncepta obilježavanje 100 godina od proglašenja kraljevine Crne Gore koje treba da obuhvati kulturne i umjetničke manifestacije i svečanosti, saopštio je prof. Branislav Mićunović.
Nominovanje istorijskog jezgra Cetinja na listu svjetske baštine UNESKO-a podrazumijeva upis na jedan je od glavnih ciljeva za opštu valorizaciju i prezentaciju istorijskog jezgra Cetinja.
- Dostavljanje novinskih dosijea planirano u januaru 2011. godine, što podrazumijeva imenovanje urbanističkih planskh dokumenta i preuzimanje niza aktivnosti na revalorizaciji spomenika kulture u istorijskom jezgru. Te aktivnosti će sprovoditi Ministarstvo, prijestonica i Republički zavod za zaštitu spomenika. Program predviđa i promovisanje Cetinja u međunarodno kulturnu prijestonicu, izradu elaborata optravdanosti osnivanja regionalnog centra za podsticanje međunarodnog povezivanja menaymenta u oblasti kulture u državama Jugoistočne Evrope. Tu je i izrada elaborata i studije izvodljivosti objekata bivših poslanstava na Cetinju u kulturno-informativne centre , transformacija postojećih i izrada novih ustanova u oblasti kulture, kao i izrada projekta umjetničke galerije. Planirano je i preseljenje Ministarstva kulture, sporta i medije i ostalih organa na Cetinje , istakao je prof Branislav Mićunović.
On je kazao da su sanacija Biljarde , unutrašnjeg dijela Zetskog doma i brojne aktivnosti, planirane za 2011. godinu. Godine 2012. predviđena je sanacija nepokretnih spomenika kulture i rekonstrukcija više objekata, a 2013. obilježavanje 200 godina od rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša.
- Tokom naredne godine planirano je da se za programe izdvoji oko šest miliona eura, 2011. preko tri miliona, 2012. više od milion i 2013. određena suma za proslavu jubileja - 200 godina od rođenja Petra Drugog Petrovića. Obim i intezitet planiranih aktivnosti u tom periodu zavisiće od finansijskih mogućnosti. Vlada je, bez ostatka, pokazala spremnost da u najvišem stepenu taj posao bude realizovan, naglasio je Branislav Mićunović, ministar kulture sporta i medija Vlade Crne Gore.
Proglašenje kraljevine Crne Gore
Planirana je sanacija i obnova nepokretnih spomenika kulture, obilježavanje 100. godišnjice proglašenje kraljevine Crne Gore, nominovanje istorijskog jezgra Cetinja za upis na listu svjetske baštine UNESKO-a , promovisanje Cetinja u međunarodnu kulturnu prijestonicu, transformaciju postojećih i osnivanje novih institucija kulture, preseljenje Ministarstva kulture, sporta i medija i drugih organa na Cetinje, obilježavanje 200 godina od rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša.

Dnevni list "Pobjeda" 25.07.09
V.S.

EKO PATROLE OS "LPO" - Petar Spadijer

2009-06-23T13:21:00.005+02:00

U Cetinjskoj osnovnoj školi „Lovćenski partizanski odred“ ekološke patrole funkcionišu vec treću godinu. Patrole su sastavljene od učenika sedmog razreda, koji u svom planu nastave biologije veći dio školske godine posvećuju ekologiji i zaštiti životne sredine. Zadatak ovih patrola je monitoring stanje u gradu i saradnja sa nadležnim službama. Ove godine mladi ekolozi su se odlučili da zajednici skrenu pažnju na napuštene i urušene gradjevine, kojih u gradu ima i previše.Ovi objekti, što je nedopustivo, nalaze se ili u samom centru grada ili kraj dionica preko kojih vode turistički putevi za N.P. Lovćen. Pretstavljaju i ekološku i sanitarnu crnu tačku grada, a pored toga, i veliku opasnost zbog mogućeg urušavanja.

Rusevina zatvora Bogdanov kraj

Zatvor Bogdanov kraj-UNUTRAŠNJOST

Napustena kuća kraj puta za Lovćen

Napustena kuća u neposrednoj blizini škole

„Pogled kroz prozor“

U sledećoj etapi obići ćemo slične građevine u strogom centru grada, nedaleko od cetinjskih muzeja ili pozorišta.Kišni dani su nas omeli da to uradimo i ranije.

Crveni kartoni biće uručeni gradskim službama.

Eko-patrole OŠ „L.P.O.“ –Cetinje (2008./09.)

Petar Špadijer, profesor biologije

OBJEKAT BIVŠEG FRANCUSKOG POSLANSTVA NA CETINJU JE NAJVREDNIJE PARČE ARHITEKTURE U CRNOJ GORI - Dragoslav Caro Mijušković

2009-05-19T21:11:00.004+02:00

S' obzirom da sam dugo vremena bio profesionalno zaokupljen objektom bivše Francuske ambasade na Cetinju, želim da posjetioce sajta „Cetinje okrenuto budućnosti“ upoznam sa ovim izuzetno vrijednim objektom.
Objekat bivšeg francuskog poslanstva na Cetinju po mom mišljenju je najvrednije parče arhitekture u Crnoj Gori. Na blagoj impresiji, pravilno postavljeno i prilagođeno terenu, ovo zdanje je bljesnulo modernim stilom, u Francuskoj nastalim i poznatim kao Art nouveau („Nova umjetnost“), koji je od 1895. godine zaživio preko konkretnog pariškog objekta (neke vrste prodajne galerije) koja je produkovala, sabirala i distribuirala eksponate moderne umjetnosti koji ne imitiraju istorijske stilove. Art nouveau je vrlo brzo prihvaćen pod raznim nazivima u svim evropskim zemljama: U Španiji „moderna“ (modernista) u Austriji Secesija u Italiji Cvijetna umjetnost u Njemačkoj Jungendstil - široko prihvaćenom i u Sjedinjenim američkim državama gdje se u tom stilu posebno iskazivao najviše slavljeni američki arhitekta Frank Lojd Rajt (po nekima i najveći arhitekta svih vremena) popularan i kao Rajst Secesionista. (Za nas je interesantno da je Rajtova supruga bila Olga Lazović, unuka Marka Miljanova, rođena na Cetinju, koja je bila obrazovana žena – sa završenim Djevojačkim institutom u Rusiji – i da je čak veoma pozitivno, i značajno uticala na svog supruga).

Gradnja tako modernog i arhitektonski vrijednog objekta govori o interesovanju Francuske za Crnu Goru.
Francuska je među prvim evropskim zemljama uspostavila diplomatske odnose sa Crnom Gorom, i već krajem 1878. godine akreditovan je Le Roa francuski konzul u Skadru, koji je povremeno dolazio na Cetinje … uzimajući privatne kuće “pod ofit”, navode autori Marko Špadijer i Stanko Roganović u knjizi Diplomatska poslanstva u kraljevini Crnoj Gori. Glas Crnogorca iz 1908. piše, potencirajući naročito graditeljski poduhvat Velike Republike na Cetinju: “Na najljepšem mjestu na Cetinju, u sredini prijestonice, u blizini Centralne pošte i Crnogorske banke, podiže se nova zgrada francuskog poslanstva … Sudeći po velikijem pripremama i veličini sume novca , određene od francuske vlade za tu zgradu, moglo bi se unaprijed reći da će po ljepoti, veličini izrade nova zgrada francuskog poslanstva biti dostojna bogastva prosvijećene Republike, ukusa njenih inženjera i zauzimljivosti za taj rad od strane francuskog poslanika pri našem Dvoru g.grofa Serseja. Zgrada će na svaki način biti ukras naše prijestonice”. Zgrada ambasade je uspješno završena 1910. godine, i u toj jubilarnoj godini se pominje kao “ukras prijestonice”!

Na stranicam naše “vrle” nauke – kad se govori o objektu bivše Francuske ambasade na Cetinju često su dominantna najprizemnija naklapanja o slučajnoj “zamjeni projekta” u odgovarajućem francuskom ministarstvu, pa je na Cetinju sagrađen objekat namijenjen francuskoj ambasadi u Egiptu!
Evo što, između ostalog, o tome piše u knjizi “Cetinje spomenici arhitekture” autora Dušana i Uroša Martinovića za koje je ovaj objekat sagrađen u kitnjastom I raskošnom stilu”:
“Nastanak ove, u pogledu stila za cetinjske prilike neobične zgrade, objašnjava se jednom slučajnošću. O tome je sačuvana sljedeća legenda: Projektant ovog objekta istovremeno je projektovao i zgradu francuskog diplomatskog predstavništva u Kairu, pa je prilikom poštanskog odašiljanja planova ovih dviju zgrada došlo do njihove zamjene; greškom je tobože poslat na Cetinje plan zgrade projektovane za Kairo (i obratno), pa se tako orjentalna ljepotica našla u staroj crnogorskoj prijestonici, a zgrada nalik na crnogorsku kuću od kamena u dolini Nila …”

Da objekat bivše Francuske ambasade na Cetinje nije dolutao, može se provjeriti preko Internet informacije o arhitekti Polu Godeu . Ukratko: Zahvaljujući angažovanju poznate francuske firme Pere (Perret Freres – nastao je objekat za Francusku ambasadu na Cetinju (1907-1910). I samo angažovanje već proslavljenog arhitekte Ogista Perea govori o tadašnjem interesovanju Francuske za Crnu Goru…

Ogista Perea smatraju ocem moderne francuske arhitekture. Rođen je u Briselu 1874. godine.
Arhitekturu je učio u školi lijepih umjetnosti u Parizu (“Ecole des Beauh Arts”) ali nikada nije stekao formalno zvanje – što mu nije smetalo da sa šesnaest godina projektuje i gradi
prvi objekat. Radio je sa ocem i dvojicom braće u već pomenutoj porodičnoj firmi, od početka se koncentrišući na armirani beton – smatrajući da je to moderni i najpouzdaniji građevinski material. U knjizi Ko je ko u arhitekturi od 1400. do danas autora J.M.Richards,
Ogist Pere je uvršten među 198 arhitekata, koji reprezentuju svjetsku arhitekturu.
Godine 1903. Ogist Pere je realizovao izvanredno djelo u stilu Nove umjetnosti, tj Secesije-projekat stambenog bloka u Parizu u Franklinovoj ulici 25 B, blizu Trokadera. Naravno i na tom objektu dominira mnogo dekorativne keramike na fasadi, a građevina je posebno važna zbog gradnje armiranim betonom – čime je Ogist Pere prvi u svijetu demonstrirao armirano betonsku ramovsku konstrukciju.

Pored velike sličnosti – u arhitektonskom izrazu – sa proslavljenim objektom u Franklinovoj ulici br. 25 B u Parizu, i objekat Francuska ambasada na Cetinju je takođe građen u armiranom betonu, što predstavlja prvu upotrebu armiranog betona na Balkanu! A kako je to urađeno, lijepo dizajnirano, i danas se lako osvjedočiti (i pored primjetne zapuštenosti objekta) – uvidom u armirano betonske ramove, armirano betonske kasetirane tavanice, zatim armirano betonske kose krovne ploče, i poluzavojno armirano betonsko stepenište.
Sličnost sa proslavljenim objektom u Franklinovoj ulici 25 B u Parizu je tolika da slobodno mogu reći da se razlikuje samo toliko koliko je bilo neophodno da se izbjegne rizik ponavljanje.

Stručnjaci koji tumače ovu materiju morali bi imati malo više opšte i nešto više graditeljske kilture, a ne da razmišljaju paušalno i da se “kitnjasto” i jalovo razmeću legendama.

Iako se za Cetinje, krunsko čak i kultno mjesto crnogorskog postojanja i trajanja kaže da je veoma istraženo ono je ipak nedovoljno i neadekvatno izučeno a gotovo svi, veoma vrijedni, kulturno istorijski objekti i spomenici kulture su zapušteni.
Svojoj formalnoj prijestonici, vlast daje značaj koliko joj, i kad joj treba, a Cetinje čami, nemajući snage ni vizije razvoja…

Dragoslav Mijušković, dipl. arh.

PERSPEKTIVE CETINJA, Dragoslav Caro Mijuskovic

2009-05-18T21:58:00.005+02:00

PERSPEKTIVE CETINJA

U svojoj skoro 520 godina staroj istoriji Cetinje se razvijalo neujednačenim tempom. I kada se, poslije Drugog svejtskog rata, predpostavljalo da grad treba konzervirati desilo se suprotno. Nagli razvoj industrije proizveo je i takav razvoj grada, u većini slučajaeva praćen neodgovornim ponašanjem prema vrlo limitiranom prostoru. Prema Generalnom urbanističkom planu Cetinje ima samo 650 hektara gradskog gradjevinskog zemljišta za planiranih 19.000 stanovnika. Nesrećno locirani objekti: Stadion, Obod, Košuta, Magacini Trgoprometa i neplanska individualna stambena gradanja, su stvorili urbane probleme. U isto vrijeme nije sagradjen ni jedan arhitektonski vrijedan objekat koji bi se mogao uporediti sa recimo

zgradom bivšeg Francuskog poslanstva, po mom mišljenju najvrednijim arhitektonskim objektom u Crnoj Gori a za koji vlada pogrešna tvrdnja da je zalutala arapska arhitektura. Naprotiv Francusko poslanstvo na Cetinju je gradjeno u tada modernom stilu, u Francuskoj poznatom kao Art Nouveau (Nova umjetnost) u Austriji Secesija u Italiji Cvijetna umjetnost u Njemačkoj Jugendstil - široko prihvaćenom i u Sjedinjenim američkim državama. Gradnja tako modernog i arhitektonski vrijednog objekta govori o interesovanju Francuske za Crnu Goru.
Ne samo ovaj objekat već skoro svi važni objekti: ostale ambasade, objekti dinastije Petrović i drugi istorijski objekti se ne tretiraju sa premanentnom, stručnom i dovoljnom pažnjom.
Redom prioriteta urbanog razvoja Cetinja predložio bih: prvo izradnju tunela prema Dobrskom selu pa zatim, izmještanje stadiona i vojnih objekata sa Obilića Poljane a takodje i objekata starog Oboda.
Izgradnjom tunela riješio bi se problem odvoda atmosverskih i prečišćenih otpadnih voda, stvorila mogućnost nastavljanja grada prema gravitacionom centru i u klimatski povoljnijem području, i obezbijedila: bolja veza sa Rijekom Crnojevića i Skadarkim jezerom, bolja provjetrenost naselja Donje polje i Gruda, i prodor blage klime u veći dio grada.
Izmještanjem stadiona sa Obilića Poljane, na plato zvani Škrke, tj, na blagu impresiju, kotu 700 do 720 m n.m., na relativno miran teren, udaljen 500 metara od centra, odnosno, od početka Bulevara a površinom mogućeg zahvata deset puta većom od površine koju danas zauzimaju stadion sa pomoćnim igralištem i vojni objekti. Znači, to je površina na kojoj bi se ''dostojno i udobno'' smjestili stadion i ostala igrališta na otvorenom sa svim pratećim sardžajima i rekreativnim pješačkim stazama do Orlova Krša i Borovika.
U Obodu već poodavno razmišljaju o preseljenju sadržaja iz starog u njihov novi kompleks.
Za vojne objekte sigurno će se, na periferiji grada, naći bolja lokacija od ove koju danas posjeduju.
Izmještanjem stadiona, vojnih objekata i objekata starog Oboda, omogućila bi se bolja saobraćajna povezanost gornjerg i donjeg dijela grada, i što je najvažnije - oslobodio bi se prostor, vrlo podoban i neophodan, za centralne gradske sadržaje, državnog značaja, i lokaciju obrazovnih objekata, tj. univerzitetskih jedinica. Gradnjom novih objekata, državnog značaja, upravnog i obrazovnog karaktera i ustupanjem ambasada državama čije su, Cetinju bi se vratio ugled koji je nakada imalo.

Cetinje, 05.11.2001. Mijušković Dragoslav,dipl.ing.arh

Napomena: Navedeni tekst je javno saopšten preko radio Cetinja 05.11.2001. godine a
pošto je i danas aktuelan u saglasnosti sa autorom ja ga objavljujem.

IZMJESTITI STADION IZ STAROG JEZGRA CETINJA, Tomo Kusovac

2009-05-13T12:27:00.006+02:00

Staro jezgro Cetinja ugrožava fudbalski stadion i treba ga izmjestiti. Na ovu ideju došao je, prije deset godina, naš sugrađanin gosp. Dragoslav Caro Mijušković, dipl ing. arh. i obradio je do nivoa idejnog rjesenja, a g-din Vesko Pejović je predstavio na svojoj izložbi "Za ljepše Cetinje" u Plavom dvorcu 2000. godine.
Mišljenja sam da bi se tako dobio ogroman prostor za nove sadržaje a ovom zahtjevu ide u prilog i postojeće stanje stadiona jer ne ispunjava nijedan kriterijum koji sportski objekti ove vrste zahtijevaju.

I glavni i "pomoćni" teren i klupske prostorije i "tribine" i ograda oko stadiona i objekti koji su nekada pripadali vojsci, toliko su zapušteni da je neophodno sve ovo nanovo raditi pa bi bilo najbolje sve to napraviti na drugoj lokaciji ...

Nadam se da će Lokalna uprava razmotriti ovu ideju i angažovati g-dina Dragoslava Cara Mijuškovića da svoj prijedlog razradi do nivoa idejnog projekta kako bi se on mogao preciznije i sveobuhvatnije sagledati ...

Tomislav Tomo Kusovac, Cetinje 12.05.09

ODRAZ UMJETNOSTI U JAVNIM PROSTORIMA CETINJA

2009-05-09T14:29:00.010+02:00

Radovi studenata i saradnika Fakulteta likovnih umjetnosti danas na Cetinju
Odraz umjetnosti u javnim prostorima
Deset radova studenata i saradnika Fakulteta likovnih umjetnosti biće postavljeno danas na javnim prostorima Cetinja.

PROBUDIMO SE!
Postavka će se moći vidjeti do 26. septembra, a realizuje se u okviru projekta "Odraz umjetnosti u javnim prostorima Cetinja".

Riječ je o radovima Maje Vučić, Adina Rastodera, Dubravke Milivojević, Tanje Markuš, Milene Živković, Ivane Pejović, Milijane Istijanović, Nikole Radonjića i Željka Reljića.

Projekat je sproveden sa ciljem da se unaprijede javni prostori na Cetinju novim elementima sa umjetničkim karakterom.

Ciljna grupa u projektu bili su studenti fakulteta umjetnosti, a bio je uključen i nastavni kadar fakulteta umjetnosti, kao i građani predstavnici lokalne samouprave i mediji. U okviru projekta realizovano je nekoliko programa: Radionica za studente fakulteta umjetnosti i zainteresovane građane, 28. aprila 2009. na Fakultetu likovnih umjetnosti; Prezentacija grupa ProstoRoz iz Slovenije i Academica iz Beograda
13. maja 2009. na Fakultetu likovnih umjetnosti; te Izrada Studije o javnim prostorima Cetinja. Nakon rada sa studentima zainteresovanim za projekat, došlo je do ideje o realizaciji aktivnosti kao što su: osmišljavanje, izvođenje i postavljanje radova osam studenata Fakulteta likovnih umjetnosti. Ove skulpture biće postavljene od 16. do 26. septembra, dok će projekcija radova autorke Dubravke Milivojević biti održana 16. septembra u 19 sati na fasadi Ateljea DADO. Izlaganje dvije skulpture koje su rađene u okviru studijskih vježbi, a nalazile su se u dvorištu FLU, biće postavljene do septembra 2010.
Projekat realizuje NVO Edžpeditio iz Kotora, u okviru programa UNDP-a "Projekat podrške prostornom planiranju u Crnoj Gori”. Donator projekta je Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju - SIDA. Projekat je realizovan u saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti
sa Cetinja i uz podršku Prijestonice Cetinje.

Dnevni list "Pobjeda" 16.09.2009
R.M.

PREZENTACIJE GRUPA PROSTOROZ & ACADEMICA, 13. maj 2009. Cetinje

Prezentacije grupa ProstoRoz iz Slovenije i Academica iz Beograda odrzane su 13. maja 2009. u 19.00 na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Prezentacije su organizovane kao dio projekta „Odraz umjetnosti u javnim prostorima Cetinja“ čiji je cilj unaprijeđenje javnih prostora na Cetinju novim elementima sa umjetničkim karakterom.

Na prezentacijama koje su odrzali Masa Cvetko, arhitektica iz grupe "Porstoroz" iz Slovenije (www.prostoroz.org)

i Aleksandar Djeric iz grupe "Academica" iz Srbije (www.academica.org.rs),

bilo je prisutno oko 40 posjetilaca.

Evo nekoliko "akcenata", poruka i fotosa sa ovog veoma interesantnog predavanja.
-Ako grad ulaže energiju u javni prostor stanovnicima postaje bliži.
-Proces osvješćavanja ljudi je dugotrajan pa s toga treba početi sistematski od vrtića. Ovakav program treba da podrži država.
-Arhitektura treba da uđe u vrtiće i osnovne škole.
-Otvorene prostore treba "staviti" u svijest građana. Građani treba da se zapitaju zašto je prostor takav kakav je i kakav bi mogao da bude sa nekom intervencijom na njemu.
Mogu se oplemeniti atrijumi, portuni, zelene površine, trgovi,

parkovi, ulice,

pojedini "prazni" zidovi, dječija igrališta,

ali treba uvijek napraviti test i vidjeti što prostor prihvata a što ne ...
-Treba utvrditi prostore za javnu umjetnost u gradu a kreacije u njima treba da "podrže" neku istorijsku ili umjetničku priču koja će turistima biti interesantna.
Ovako će se promovisati i umjetnost i istorija i ..., kod šire publike a građani će se podstaći na GRAĐANSKU INICIJATIVU. Ovo će doprinijeti afirmaciji gradskih prostora, podizanju kulture kod građanstva kao i izgradnji lokalnog identiteta i obezbjeđenju posla za određeni broj umjetnika...
Treba uputiti javni poziv građanima da se uključe, da daju ideje kako da izgleda javni prostor u njihovom kvartu - gradu.
Naravno sve je ovo uzaludno ako nema razumijevanja od LOKALNE VLASTI!
NA KRAJU
Oduševljena publika je aplauzom nagradila predavače i organizatore a druženje je završeno u 20 čas. i 45 min.

Napomena: Objavljeni fotosi u ovom prilogu su iz albuma NVO "EXPEDITIO" iz Kotora.

IZVJEŠTAJ SA RADIONICE
„Odraz umjetnosti u javnim prostorima Cetinja“

U sklopu projekta „Odraz umjetnosti u javnim prostorima Cetinja“ 28. aprila 2009.

na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju održana je Radionica za studente fakulteta umjetnosti sa Cetinja i zainteresovane gradjane. Organizator ovog dogadjaja bila je NVO EXPEDITIO iz Kotora, a cilj projekta je da se unaprijede javni prostori na Cetinju novim elementima sa umjetničkim karakterom, i to kroz sprovođenje konkretne intervencije za koju su sredstva obezbijeđena projektom.
Projekat je realizovan u okviru programa UNDP-a „Projekat podrške prostornom planiranju u Crnoj Gori”. Donator projekta je Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju – SIDA.

Radionica je trajala od 18:00 –do 20.30h, a prisustvovalo je 14 učesnika/ca.
Diskutovali smo o slijedećim temama:
􀂃Kako dobiti kvalitetnije javne prostore na Cetinju?
􀂃Šta je potrebno studentima akademija umjetnosti u javnim prostorima Cetinja?
􀂃Koji su problemi i konkretni predlozi za aktiviranje javnih prostora ?

PREDLOŽENE IDEJE

1
RECIKLAŽA NAPUŠTENIH I DEVASTIRANIH PROSTORA
(a ima ih veliki broj na Cetinju)
PROBLEM: UMJETNICI SE SUOČAVAJU SA NEDOSTATKOM PROSTORA ZA RAD
Ideja je da se organizuje umjetnička akcija iz dvije etape:
1. FAZA: Proces reanimiranja – umjetnička manifestacija, ulazak umjetnika u te
devastirane napuštene prostore gdje bi oni proveli neko vrijeme i u
njima radili
2. FAZA: Detaljnija popravka tih objekata?! – putem kredita i sl.
Komentari i sugestije:
- Potrebno je provjeriti vlasništvo nad objektima – pravni aspekt (u saradnji sa
Opštinom)
- Mapirati/obilježiti devastirane objekte i skrenuti pažnju na njihov broj
- Preispitati moguće opcije za reanimaciju tj. mogući rad u tim prostorima

2
VRAĆANJE MANIFESTACIJE „CETINJSKO BIJENALE“
PROBLEM: CETINJE SA „BIJENALOM“ JE BILO SASVIM DRUGI GRAD
Ideja je Vraćanje Bijenala sa pratećim manifestacijama:
- Aktivirati ljetnu pozornicu koja nije dovoljno iskorištena ljeti (za koncerte, predstave...)
- Privući mlade ljude iz inostranstva da dodju (primjer EXIT-a)
- Omogućiti smještaj za mlade – kampovi, hoteli...
- U prvoj fazi mogao bi da se organizuje i festival, koji bi kasnije prerastao u bijenale
3
BUDJENJE CETINJA
PROBLEM: POTREBNO JE „BUDJENJE“ GRADJANA , POSEBNO MLADIH LJUDI NA
CETINJU
Ideja je:
- da se po gradu postavi, u vidu bilborda ili murala, poruka " PROBUDITE SE!“
- kao i da se postavi bilbord na ulazu u grad na kome će pisati „Budni smo“
- da se u parku postave ležaljke kako bi se Cetinjani/ke prvo naspavali, koliko hoće, a potom probudili...
Komentar:
- prateći lifleti su poželjni jer je neophodno „veliko budjenje“
4
KONCERTI MLADIH LJUDI KOJI STUDIRAJU NA „MUZIČKOJ AKADEMIJI“
DOBRO JE LOKALNE LJUDE UKLJUČITI U AKTIVNOSTI GRADA
Komentar:
- Očigledna je potreba da se na Cetinju nešto organizovano dešava i da se koriste
lokalni ljudski resursi
5
KLIZALIŠTE NA CETINJU TOKOM ZIME
6
FESTIVAL DRAME NA LJETNJOJ POZORNICI
7
SKULPTURE U JAVNIM PROSTORIMA ( postavljene na neuobičajen način)
- Skulpture postavljene na stubovima od rasvjete (simbolična poruka: gradjani koji se
penju ka „svjetlu“)
Komentar:
- Asocijacija na primjere iz Bratislave – čovjek koji izlazi iz šahta, oslikani prozori
napuštenih kuća...
8
URBANI MOBILIJAR – „KLUPE BEZ NASLONA“
PROBLEM: LJUDI SJEDE NA NASLONU, A NOGE STAVE NA SJEDIŠTA
9
AKTIVIRANJE PROSTORA KATOLIČKE KAPELE (u sklopu kompleksa bivšeg
Austrougarskog poslanstva) ZA KONCERTE
Komentar:
- Nije potrebno veliko ulaganje
10
DUHOVIT TRETMAN STUBIĆA KOJI ODVAJAJU KOLOVOZ OD TROTOARA
PROBLEM: PARKIRANJE PO TROTOARIMA NA CETINJU
Ideja je da se stubići urade kao animacija (poput stripa – niz slika) pa da se u pokretu doživljava kao animirani film.
Komentar:
- Treba voditi raluna o bezbjednosti u saobraćaju
11
RAZLIČITE STVARI OD RECIKLIRANIH MATERIJALA U JAVNOM PROSTORU
- Ekološke poruke
12
CETINJU TREBAJU PRAVI TRGOVI
-Ispred Lokande treba da bude trg, a ne parking
-Ispred Vladinog doma treba da bude trg ako se napravi rekonstrukcija Podvožnjaka pa ulaz u njega bude iza Oboda
-Parkovi nemaju objekte za “osvježenje” posjetilaca a i u njima nema nikakvog kulturnog dešavanja

13
STUDENTSKA GRNČARSKA RADIONICA
PROBLEM: LOŠA PONUDA SUVENIRA NA CETINJU
Ideja:
- Studenti bi mogli da prave suvenire na licu mjesta (na malom dijelu poligona gdje se sada parkiraju autobusi) – Opština bi trebala da im omogući štandove i uslove za prodaju suvenira
- Fakultet posjeduje grnčarsku radionicu koja nije iskorištena
14
DIZAJNIRANE ULIČNE TABLE SA NATPISIMA ULICA
PROBLEM: SKORO NI JEDNA ULICA NA CETINJU NIJE OBILJEŽENA
Studenti bi mogli da dizajniraju table, te da i to bude pečat umjetnika u javnom prostoru Cetinja
15
SKULPTURI PROF. M. BABOVIĆA „SLOVO IZ OKTOIHA“ NAĆI MJESTO U JAVNOM PROSTORU
Komentar:
-Na Cetinju je prije 525. godina štampana prva knjiga ...OKTOIH ...
- Postoji dosta skulptura koje se nalaze u dvorištu FLU, u okviru vajarskog ateljea, koje bi mogle da se „probude“ i postave na javnim prostorima u gradu
16
SKULPTURE IZ DVORIŠTA FLU POSTAVITI U JAVNIM PROSTORIMA CETINJA
-Na taj način bi se dobila neka vrsta "otvorene" galerije ...
17
IZLOŽBA FOTOGARAFIJA „IZ ŽIVOTA GRADA...“
Komentar: Puno studenata i građana Cetinja fotografišu razne "trenutke" života grada ...Trebalo bi te radove pogledati i nagraditi najbolje ...
PROBLEM: GRADJANI SLABO DOLAZE NA IZLOŽBE?!
- Izložbe u javnom prostoru – obezbjediti uslove
18
PANO U JAVNOM PROSTORU NA KOME BI GRAĐANI/KE MOGLI DA ZAPISUJU IDEJE
19
RADIONICA NA OTVORENOM ZA UMJETNIKE – NA BALŠIČA PAZARU
20
KONKURS NA TEMU „BUDJENJE“
Ideja:
- Raspisati konkurs na temu „Budjenje“ i pozvati umjetnike da pošalju radove koji će se kasnije izložiti u javnom prostoru.

Na kraju radionice, složili smo se da ideja br. 20, Raspisivanje konkursa na temu „Budjenje“, ostavlja mogućnost da se studenti angažuju u kreiranju radova koji bi bili postavljeni u javnim prostorima Cetinja. Ovu ideju, EXPEDITIO će razraditi u dogovoru sa donatorima i realizovati do kraja avgusta 2009. godine.

SPISAK UČESNIKA/CA
Ime i prezime Fakulet / organizacija
1. Iva Petković Arhitektonski fakultet
2. Biljana Vujanić Dipl. ekonomista
3. Maja Vučić Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje
4. Tanja Markuš Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje
5. Davor Dragojević Radio Cetinje
6. Lidija Tomašević
7. Vesko Pejović, građanin - vlasnik sajta “Cetinje okrenuto budućnosti”
8. Milena Živković Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje, grafika
9. Radonjić Nikola Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje, vajarstvo
10. Adin Rastoder Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje, vajarstvo
11. Dušan Tomić Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje, grafički dizajn
12. Milivojević Dubravka Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje, slikarstvo
13. Milijana Istijanović Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje, vajarstvo
14.Prof. Lazar Pejović, Fakultet likovnih umjetnosti Cetinje
15. Tatjana Rajić EXPEDITIO
16. Biljana Gligorić EXPEDITIO
17. Aleksandra Kapetanović EXPEDITIO

JEDNA KARTA ZA SVE ZNAMENITOSTI, Danijela Jovicevic

2009-04-26T20:20:00.009+02:00

PRIJESTONICA OVE GODINE SPREMNO DOČEKUJE TURISTE, MITROPOLIJA PREDLAŽE SARADNJU GRADU

Dobra turistička sezona i ekonomska kriza, još kada se radi o globalnoj, nikad i nigdje nijesu išle ruku pod ruku. Neće ni u crnogorskoj prijestonici, bez obzira na sve što grad nudi ili bi mogao ponuditi. Iako su ove godine turistički poslenici na vrijeme krenuli sa “sređivanjem”, očekuje se manji broj turista koji će doći da posjete Cetinje. Ipak, vjera i nada postoje. A posebno tamo gdje su po prirodi stvari i najveće – u vjerskom turizmu.
Cetinje je prošle godine posjetilo nešto više od 90 hiljada turista.

Direktor Turističke organizacije Cetinje (TOPC) Jovan Martinović kaže da ove godine zbog globalne ekonomske krize svakako očekuju smanjenje posjeta, ali ne drastično.
- S obzirom na to da se na Cetinju većinom radi o izletničkim posjetama, a država očekuje 15 do 20 odsto slabiju turističku sezonu, mi se nadamo da će taj procenat biti manji kada su posjete prijestonici u pitanju - kaže Martinović.

U Turističkoj organizaciji Cetinja kažu da je urađena prva faza turističke signalizacije, odnosno postavljanje trodimezionalnih i informacionih tabli. Planirana je nabavka i instalacija digitalnih info-punktova visoke tehnologije u svim gradovima Crne Gore. Ovi punktovi imaće direktnu internet i telefonsku vezu sa Montenegro Call centrom gdje će turistima 24 časa dnevno biti na usluzi operateri na više svjetskih jezika.
Osim izletničkog turizma, na Cetinju je svakako oduvijek bio nezanemarljiv broj onih koji dolaze da vide vjerske objekte i relikvije. U Mitropliji crnogorsko-primorskoj vjeruju da će tako biti i ove godine.
- Broj poklonika, pravoslavnih vjernika, kao i pripadnika drugih vjeroispovjesti, svih onih koji dolaze u pohode svetinjama Cetinjskog manastira, uvjek je više zavisio od stepena duhovne probuđenosti naroda, nego od ekonomske moći i stabilnosti društva. Zato ove godine očekujemo veliki broj poklonika i turista u Cetinjskom manastiru, kao i u obližnjim hramovima na Ćipuru i Vlaškoj crkvi- kaže za “Vijesti” rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović.
Okosnicu cetinjske turističe ponude oduvijek su činili muzeji i Cetinjski manastir.

Tačno je da su država i crkva odvojene, ali ipak, ponekada posjetilac može steći utisak da se pomenute institucije ne nalaze u istom gradu. Perović kaže da je to definitvno jedan od ključnih problema u ponudi grada.
- Na Cetinju je, u vezi sa turističkim posjetama, još nemoguće uspostaviti prirodnu, normalnu i logičnu saradnju između Crkve i opštinskih vlasti. Ne znam zašto. Tako je malo obostranog truda potrebno da se napravi jedan sistem u kome će se posjetilac Cetinja, bilo koji gost sa strane, osjećati kao u jednoj kući, na jednom mjestu, bez obzira da li se on nalazio u Manastiru ili u Kraljevskom dvoru ili na cetinjskoj ulici- kaže Perović. On dodaje da prvenstveno misli na zajedničko informativno štivo, ali i sve ostalo.

– Potrebni su i obučeni ljudi koji neće turistima pričati jednu ideološku i političku priču u muzejima, a drugu u crkvama. Takođe mislim i na jedinstven sistem usluga, u kome bi posjetilac platio jednu kartu za sve ove objekte, svetovne i crkvene - objašnjava Perović.
On dodaje da crkva ne živi od te karte, jer vjernici ostavljaju prilog u hram, kupuju svijeće i druge crkvene stvari.
- Tako ta jedinstvene karta ne bi bila predmet spora, niti bi narušila odvojenost države i crkve, a ostavila bi utisak Cetinja kao jedinstvenog doma, jedne kuće. Mislim da bi tako moglo da se razmišlja i u pravcu ugostiteljske ponude ovog grada- precizan je Perović.
Za sada tog jedinstva nema. Zajednička karta postoji samo za sve institucije Narodnog muzeja Crne Gore. U tom “krugu posjete” crkveni objekti su odvojeni. Slično je i sa informativnim štivom kako ga naziva sveštenik Perović. Crkva ima jednu brošuru, a muzeji drugu. Tako je Turistička organizacija Cetinja za ovu godinu planirala da izradi tri nova info letka, za područje grada, Lovćena i Njeguša i Rijeke Crnojevića i lokaliteta Skadarskog jezera koji pripadaju prijestonici.

- Njima će biti obuhvaćena kompletna turistička ponuda, a štampaće se na crnogorskom i engleskom jeziku - kaže Martinović. On dodaje da će uz postojeće publikovane brošure koje su već uradili na šest svjetskih jezika imati dovoljno promotivnog materijala za ovu sezonu.
Osim brošura, muzejske jedinice i sam grad krenuli su u dodatne pripreme za turističku sezonu. Trenutno je u toku rekonstrukcija fasade Dvorca kralja Nikole. Očekuje se da bi sve moglo biti gotovo do zvaničnog početak sezone - 1. maja. Gradske službe obećale su da će početi sa sređivanjme parkova i drugih javnih površina. Međutim, u gradu u kojem imate šta vidjeti problem i dalje predstavlja odgovarajuća gradska signalizacija.

Tako, ukoliko ne znate da se na Cetinju čuvaju Bogorodica Filermosa ili ruka Jovana Krstitelja, onda ih nećete ni vidjeti, ukoliko ne odlučite da uđete u manastir ili Vladin dom. U gradu nigdje ne postoji jasan pokazatelj da se te relikvije nalaze na teritoriji Cetinja.
- Za sada ne postoji plan o nekoj vizuelnoj signalizaciji ispred manastira, koja bi posjetiocu sugerisala koje se svetinje čuvaju u manastiru i sl, ali svakako bi i to mogao biti dio jednog sveobuhvatnijeg dogovora sa opštinskim vlastima. Naše iskustvo govori da je prisustvo sveštenika u hramu prilikom dolaska poklonika dobra i dovoljna garancija da će svaki posjetilac biti upoznat sa svetinjama koje čuvamo. Ovo svakakao ne znači da bi pomenuta signalizacija bila suvišna ili neprilična - objašnjava Perović.
D.JOVIĆEVIĆ
Dnevni list “Vijesti” 26.04.2009.

KUĆA DJUKANOVIĆA I "ČETIRI GODIŠNJA DOBA", Vesko Pejović

2009-04-19T07:58:00.007+02:00

U Njegoševoj ulici se nalazi jedan od građevinski najljepših objekata na Cetinju, veoma zanimljive arhitekture. Napravljen je 1910. godine.

Zaštićen je zakonom pod imenom „Kuća Đukanovića“.
Ovaj objekat na dva sprata, sa veoma karakterističnom mansardom, istaknutim portalom i balkonima ispred kojega se nalaze, na ulaznoj kapiji dvije figure lava a u produžetku skulpture koje simbolizuju „četiri godišnja doba“, služio je u proteklom periodu raznim namjenama a danas ima stambenu funkciju.
Sa sljedećih fotosa se vidi kako on danas izgleda.

Bez obzira na današnji, potpuno zapušteni izgled, on plijeni pažnju svih turista koji obilaze naš grad.
Smatram, da bi trebalo naći načina da se fasada ovog objekta barem „osvježi“ nekom lijepom bojom a da se skulpture od armiranog betona, uz intervenciju Službe za konzervaciju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore, očiste i zaštite od daljeg propadanja jer je njihovo postojeće stanje „alarmantno“.
Posebana priča su ograda okolo objekta i dvorište ...

Želja mi je da, na ovaj način, istaknem urgentnost rješavanja ovog problema, da podstaknem nadležne službe za izradu projekta na ovu temu kao i da eventualne donatore za uređenje Cetinja zamolim da podrže realizaciju ove ideje.
Vesko Pejović

ŽIČARE NAŠE NASUŠNE, Blažo Sredanović

2009-04-18T21:18:00.006+02:00

Najviše talenta imamo da pravimo štetu sami sebe
ZAŠTO SU PLANERI ODUSTALI OD IDEJE DA LIFT I ŽIČARA KOTOR - LOVĆEN BUDU JEDAN SISTEM
Piše: Blažo Sredanović

U preliminarnoj studiji izvodljivosti Austrijske agencije za razvoj za zičaru Kotor - Lovcen iz 2007. godine polazna stanica bila je predviđena iz Škaljara. Kako UNESKO nije dozvolio da trasa žičare ide uz zidine Kotorske tvrđave, a i zbog potrebe za poslovnim prostorom u Kotoru, polazna stanica je izmještena u Grbalj, istočno od ulaza u tunel Vrmac, na lokaciji Dub. Ovim neracionalnim rješenjem funkcionalnost i rentabilnost projekta žičare značajno je umanjena na štetu i Cetinja i Kotora.

Ako se vec investira deset miliona eura za lift do vrha tvrđave San Đovani u Kotoru, zašto se onda turistima, koji su se već ispeli na toliku visini, ne omogući da nastave dalje? Zašto se ova dva sistema ne spoje u jedan i polazna stanica za žičaru prema Lovćenu izgradi u neposrednoj blizini lifta, iza vrha tvrđave? Time bi se postigla daleko bolja funkcionalnost oba sistema, izbjeglo veliko nepotrbno zaobilaženje i gubljenja vremena, a cijena izgradnje osjetno bi se smanjila. Uostalom, tuda je prolazila trasa nekadasnje austrijske žičare iz 1917. godine.

Ispod vrha Kotorske tvđave prema Lovćenu nalazi se duboka uvala u kojoj se ugnijezdilo sada već napušteno selo Špiljari. Ovaj pogodni reljef terena omogućio bi veliki raspon i provjes čelicnog užeta od uklještenja u brdo ispod tvrđave, preko uvale, do prvog čelicnog stuba na padinama Lovćena. Terminal na visoravni Kuk, ispod Štirovnika, bio bi na približno istoj lokaciji i visinskoj koti, đe bi se nalazio da je polazna stanica iz Škaljara. Ovim bi se dužina žičare skratila gotovo za pola. Platforme za prihvatanje putnika, prateći objekti, sanitarne zgrade, restoran i prodavnice suvenira, kao i napajanje strujom i vodom, bili bi zajednički i na jednom mjestu za oba sistema. Uz značajno pojeftinjenje izgradnje ovo bi smanjilo i broj stručnog osoblja za održavanje.

Naravno, zbog većeg broja turista i frekvencije, kapacitet podzemnog lifta u Kotoru trebalo bi povećati. Završena geološka ispitivanja pokazala su dobar kvalitet stijena u brdu, što dozvoljava šire bušotine za liftove.
Rješenje koje predlažem bilo bi i estetski i ekološki mnogo povoljnije, sa manje stubova, a lokacija bi zadovoljila zahtjeve UNESKO-a, jer ne bi kvarila vizuru tvrđave i zidina, s obzirom da nije vidljiva iz akvatorija Kotora i okoline.
Turisti ne bi imali dilemu da li će žičarom od Duba na Lovćen, ili iz Kotora liftom do vrha tvrđave, već bi imali na raspolaganju i jednu i drugu turisticku atrakciju u kontinuitetu. Na osnovu mojeg iskustva u projektovanju sličnih sistema, uvjeren sam da bi podzemni lift i žičara objedinjeni bolje funkcionisali i bili tako korišćeni punim kapacitetom i, uz sve ostalo što sam naveo, postigli i maksimalnu profitabilnost.

Veoma sličan projekat postoji u Rio de Žaneiru, đe uspinjača od mora stiže do nižeg vrha (Morro de Urca), odakle se vidi dio grada i zaliva, dok druga sekcija uspinjače, udaljena oko 30 metara, nastavlja dalje do vrha poznate “Šećerne glave” (Pao de Acucar), odakle se vidi čitava panorama grada sa okolinom, sve do čuvene plaže Kopokabana. I tamo su, zbog povoljnog terena sa uvalom, spojena ova dva vrha čelicnim užetom velikog raspona i to bez stubova (!), a pojedine gondole nose i do pedeset putnika.

Planirana ciljna grupa za žičaru Kotor-Lovćen-Cetinje su turisti izletnici iz Hrvatske, posebno iz Dubrovnika, koji već stižu sa hidrogliserima, zatim turisti sa brodova “kruzera” i nautički turisti sa jahtama, svake godine sve većim i luksuznijim. To su uglavnom turisti visoke platežne moći, mnogi sa vanregionalnih prostora, čak i sa drugih kontinenata. Za njih je veoma važna udobnost, jer su brojni među njima u poznim godinama, a neki i sa fizičkim hendikepom. Cilj im je da maksimalno iskoriste vrijeme dok se brod zadržava u luci, a to je prosječno 7do 8 sati, i da za to vrijeme što više novog i neobičnog vide i dožive. Poznato je da neki brodovi dovedu i preko hiljadu putnika. Pošto njih treba transportovati kroz tunel Vrmac do polazne stanice Dub, biće potrebno angazovati desetine autobusa, a to su veliki dodatni operativni izdaci. Stvarala bi se gužva na rivi i u polasku i u povratku, što bi sve zajedno rezultiralo gubitkom vremena do blizu dva sata. U mojem konceptu ovog problema nema. Turisti sa broda šetnjom kroz grad stigli bi do podzemnog lifta.

I u povratku turisti imaju isti problem. Umjesto da se spuste liftom u grad, đe mogu čuti brodsku sirenu koja im najavljuje skori polazak i da za preostalo vrijeme mogu napraviti još koji snimak ili kupiti još neku razglednicu ili suvenir, prije nego se puni utisaka oproste od ovog grada izuzetne ljepote, oni će čekati izolovani na Dubu da im stigne autobus, naravno po našoj ukorijenjenoj navici za tačnost. Ovdje se radi o veoma zahtjevnom turizmu visokog intenziteta, đe se procesuira veliki broj ljudi u veoma ograničenom vremenu. Usporavanje tog “protoka” turista na samom početku imalo bi loš kumulativni efekat na sve što slijedi, jer žičara nije sama za sebe turistička ponuda. Važan faktor za rentabilnost projekta je vrijeme kojim turisti raspolažu da bi mogli posjetiti panoramske restorane sa vidikovcima, Nacionalni park Lovcen, mauzolej, cetinjske muzeje, manastire i relikvije. Sve ovo zajedno u ponudi definiše visoki turizam kojem Crna Gora teži.

Ako bi polazna stanica ostala u Dubu, onda turisti koji se opredijele za Lovćen i Cetinje vjerovatno ne bi imali vremena za Kotor, niti bi im bilo interesantno da se penju na tvrđavu, kad su već Zaliv vidjeli sa Lovćena. Ne samo da bi ukupni prihodi obije opštine bili smanjeni, već bi se lift i žičara, kao odvojene turističke atrakcije, gotovo sigurno našle u međusobno nelojalnoj konkurenciji, što nikome ne bi koristilo. Objedinjenjem ova dva projekta, svi turisti bi prošli kroz Kotor, što bi gradu povećalo prihode, ali ne na uštrb Cetinja. Uštedom na vremenu, boljom funkcionalnošću i boljom organizacijom, više bi turista sa brodova stiglo do Lovćena i Cetinja na ovaj način, nego kad bi polazili iz Duba.

Istorija Kotora je unutar zidina, ali njegova duša je na Rivi. Tu se dočekuje i ispraća, veseli i zabavlja, za šta Kotor ima više smisla od bilo kojeg drugog crnogorskog grada. Sa Rive se najbolje vidi i doživi taj dramatični zagrljaj mora, grada, kamena i neba. Stranci osjete i žele da se utope u tu izuzetnu atmosferu jedinstvenog mediteranskog grada. Da prođu kroz kapiju i vide kakvu su istorijsku ljepotu obgrlile i stoljećima čuvale te kamene zidine. A sve to im je uskraćeno, jer ih treba što prije trpati u autobuse, da bi stigli na jednu pogrešno odabranu udaljenu lokaciju.

Za uspjeh ove investicije veoma je važan i dobar, savremen marketing. Mnoge stvari mogu se ponuditi turistima u paketu sa naplatom na jednom mjestu, opet zbog praktičnosti i velike uštede u vremenu. U nekim zemljama čak šalju službena lica kao prethodnice na brod, par sati prije pristajanja u luku, da već na brodu pregledaju pasoše i vize, kako bi se uštedjelo vrijeme. Preduzeće kojem bi se povjerila kontrola i operacija čitavog projekta, uspostavilo bi tijesnu saradnju i kooperaciju sa kompanijom koja pravi aranžmane za dolazak brodova i ugovara vrijeme zadržavanja tih brodova u luci. Samo optimalnim korišćenjem tog raspoloživog vremena može ovaj projekat biti profitabilan. Očito se o tome nije mnogo razmišljalo kod premještanja polazne stanice u Dub. Iz raznih izjava onih koji su zaduženi za ovaj projekat vidi se da očekuju odgovor za sve od austrijskih inženjera. No, inženjeri su visoko stručni za tehnički aspekt projekta, a ne znaju koliko turista posjećuje crnogorsko primorje, otkud i kako dolaze, đe se kreću, koliko se zadržavaju i sve ostalo što je potrebno za racionalno planiranje.

To bi trebalo da znaju crnogorski turistički poslenici, a austrijski stručnjaci samo koriste te podatke. A koliko je planirana lokacija u Dubu loše zamišljena i neracionalna najbolje ilustruje slučaj sa izletnicima iz Podgorice i Cetinja, kad se žičarom upute u Kotor, a njih će biti znatan broj. Umjesto da liftom stignu u sred Starog grada, žičara bi ih odvela na jednu usamljenu, potpuno izolovanu lokaciju, udaljenu oko sest kilometara od mora. A već se godinama priča o “jedinoj žičari u svijetu koja spaja dva grada” i da ce Cetinje postati “grad na moru”! Umjesto da projekat postane jedna živa saobracajna arterija, aktivna gotovo čitave godine, koja bi približila kulturne manifestacije i ostale aktivnosti Kotora i Cetinja, on bi se sveo na “slijepo crijevo”, smješteno na sporednom kolosjeku. Logičnog objašnjenja za to nema, već je u pitanju naša poslovična površnost. Prosto je neshvatljivo koliko imamo talenta da pravimo štetu sami sebe.

Turisti sa kruzera biće glavni klijenti žičare

Pošto sezona za turiste sa brodova traje od aprila do novembra, a često i preko cijele godine, logično je da bi oni trebali da imaju prioritet u svemu. Krstarenje brodovima sve više postaje najpopularniji trend u turizmu, pa se u tu svrhu godišnje u svijetu gradi desetine novih brodova. Mnogi gradovi se takmiče na razne načine kako da privuku što vise tih velikih luksuznih brodova, pa im se često priredjuju posebni dočeci. Kad sam prije dvije godine brodom “Queen Mary 2” pošao na dugo kružno putovanje oko svijeta, u luci Kocin na jugu Indije, među hiljadama gradjana i nekoliko muzičkih i folklornih grupa bilo je i desetak svečano dekorisanih slonova!
Jedan broj kabina na brodovima opremljen je poput modernih stanova, i iznajmljuju se čak na čitavu godinu. Za imućnije penzionere ovo postaje novi način življenja. Imaju svu udobnost, uključujuci i ljekarsku njegu, bogat društveni život i zabavu, odličnu hranu i poslugu, bazene i sportske dvorane, a ne moraju se opterećivati gužvama po autoputevima i aerodromima da bi putovali.

Zato na ovu stabilnu grupu turista treba da se orijentišu i usmjere svoje planove i aktivnosti realizatori ovog projekta, da bi on postao profitabilan i održao visoki kvalitet i popularnost, koja bi bila na nivou sa neuporedivim prirodnim ljepotama Boke i Lovćena. Pored prihoda koje donose, ovi turisti pravili bi najbolju reklamu Crnoj Gori, jer se njihovi utisci brzo prenose širom svijeta.
No, ako se umjesto stilskih panoramskih restorana u kamenu i drvetu, sa tradicionalnom domaćom hranom, na ovim najljepšim vidikovcima pojave improvizovane betonske konstrukcije sa koka-kola suncobranima i gomilama gajbi nikšićkog piva, onda će se i ovaj projekat, kao i mnogi prethodni, degradirati i svesti na jeftinu zabavnu atrakciju tipa “diznilend”.

(Autor je inženjer sa dugogodisnjom praksom u projektovanju i izvođenju industrijskih objekata u inostranstvu)
Dnevni list “Vijesti”, 01.11.2009.

STAV

ZIČARE NAŠE NASUŠNE

Već godinama se raspravlja o žičarama koje bi iz raznih pravaca krstarile priobalnim crnogorskim planinama i brdima. Smatra se ako je Austrija mogla prije gotovo sto godina da izgradi žičaru od Kotora preko Njeguša do Cetinja, možemo i mi danas. Medjutim, to je bila žičara otvorenog tipa, sa pojedinačnim teretom najviše 150 kg. i služila je isključivo za prevoz materijala do austrijskih vojnih postaja. Sem istorijske važnosti, ona danas nema nikakav ekonomski ili tehnički značaj.
Preliminarnom studijom izvodljivosti Austrijske agencije za razvoj uspinjača Kotor Lovćen je predvidjena u tri sekcije, svaka sa posebnim pogonskim mehanizmom: Kotor-Kuk dužina trase oko 3.9 km, Kuk- Ivanova korita oko 2.3 km i treća do restorana ispod mauzoleja, oko 1.8 km.
Na ovu austrijsku studiju navodno je, po inicijativi predsjednika Filipa Vujanovića, dodata i sekcija za Cetinje. Izabran je i Nacionalni tim projekta “Žičara” na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Bogdanovićem, koji je izjavio da će žičara imati 90 gondola za po deset osoba, da će biti transportnog kapaciteta do 1.400 turista na sat, te da će se od Kotora do Cetinja preko Lovćena stizati za 43 minuta.
Medjutim, to nije moguće izvesti u tako kratkom vremenu, jer bi turisti morali da presjedaju dva puta. Čak i pod uslovom da terminali svake sekcije budu veoma blizu jedan drugom, ipak bi za prelaz iz jedne sekcije u drugu bio potreban bar jedan minut po gondoli, kojih ima 90. A gondole se pune i prazne jedna po jedna, a ne kao željeznicka kompozicija, gdje se u sve vagone ulazi istovremeno. Očigledno je da su koncept, vrijeme i brojevi koje navodi predsjednik komisije Bogdanovic, “ofrljizmi” svojstveni našoj poslovičnoj površnosti.

Put od Kotora do Kuka ispod Štirovnika dug je oko 25 kilometra. Za auto posebno za autobus treba najmanje jedan sat. A trasa uspinjače od Kotora do iste kote na Kuku duga je manje od 4km. Turisti bi za nekoliko minuta stizali od mora do jednog od najljepših vidikovaca u svijetu, sto je racionalno i rentabilno rješenje. Medjutim, kod sekcije od Kuka do Ivanovih korita, gdje nema gotovo nikakve visinske razlike, dužina trase za žičaru i postojećeg kolskog puta približno su iste i autobus bi stigao brže od gondole. To potvrđuje opšte poznato pravilo da je horizontalni transport žičarama neracionalan i veoma skup. Trasa sekcije od Ivanovih korita do Cetinja duga je 7.5km, a kolski put 13 km. Svaki cetinjski vozač zna da je to priblizno pola sata vožnje, a kad bi se put malo proširio i ispravio, još i manje. Autobusi, koliko ih god bude potrebno, pune se odjednom, a ne jedan po jedan kao gondole, i bez presjedanja turista stižu na Cetinje. Još ako bi gondole od Kotora do Kuka bile većeg kapaciteta ( gondole na uspinjači u Rio de Ženeiru su kapaciteta do 50 putnika) proces bi se još više ubrzao.
Ciljna grupa za ovaj projekat su uglavnom izletnici iz Dubrovnika i turisti sa prekookenaskih brodova (cruise ships) koji pristaju u Kotor. Njihovo vrijeme dolaska i plan boravka unaprijed su veoma precizno određeni, pa bi se time znao i broj potrebnih autobusa. Što manje vremena turisti provedu u transportu to će više vremena, a logično je očekivati i para, potrošiti na ono što se reklamira u ponudi. A turisti valjda ne dolaze da bi se vozili “najdužom žičarom na svijetu” i da, čekajući u red na gondole, jedu sendviče koje su im pripremili tur-operatori iz Dubrovnika!
Kakva je onda svrha uložiti desetine miliona eura, krčiti koridor za trasu i uništiti hiljade lovćenskih bukava umjesto kojih bi “niknulo” desetine čeličnih nosača za žičaru? Nacionalnim Parkom Lovćen i Cetinjem motalo bi se iznad glava stotine “korpi” sto bi ličilo na dnevni kop nekog rudnika. A poslije ovog “uljepšavanja” prijestonice UNESKO bi, po našem zahtjevu, trebao da je stavi pod svoju zaštitu!

No, biće prije da je predsjednik Vujanovic zapazio da jedan broj Cetinjana suviše emotivno prilazi rješavanju problema svoga grada. Prosto izgoreše za žičarom “ka Vladika za Lesendrom”, pa mu dodje zgodno da se politički zamajava po principu: “Ništa vi ne možete poželjeti, što vam ja ne mogu obećati”!
I dok se vrijeme gubi u raspravama Kotorani će uskoro izgraditi vertikalni podzemni lift od izvora Gurdica do na vrh tvrđave. Zbog brze i lake pristupačnosti za svakoga, taj projekat će se sigurno isplatiti. No, ako se stijene iznad Kotora mogu izbušiti do visine od blizu 300 metara, koji je razlog da se isto ne uradi do mauzoleja na Lovćenu sa malim prilaznim tunelom u podnožju Jezerskog vrha? To bi bila daleko racionalnija investicija od žičare do Ivanovih korita i Cetinja, gdje su autobusi daleko efikasniji i neuporedivo jeftiniji. Imamo mauzolej po mnogo čemu jedinstven u svijetu, a prilazi mu se sa 461 stepenicom što je ravno visini zgrade od 25 spratova. Za prosječnog, malo starijeg posjetioca to je izuzetan napor, a i uzima mnogo vremena. A turisti u ciljnoj grupi su uglavnom starije osobe, koji imaju slabe noge ali moćan džep. Oni će se, kad saznaju sve detalje radije ograničiti na posjetu Kotoru, i tvrdjavi San Djovani. A mi ćemo ih- kako reče jedan Cetinjanin - sa Kuka gledati i to bez durbina kad vade novčanik, ali od toga nikakve vajde za nas! Za ovaj projekat biće potrebna veoma tijesna saradnja izmedju opstina Kotora i Cetinja, inače ce se sve ubrzo pretvori u nezdravu konkurenciju.
Predsjednik Vujanović već godinama izjavljuje da će izgradnjom žicare Cetinje postati ”u suštini, primorski grad”. Izdavanje soba i kreveta turistima, što je podiglo standard stanovništvu u primorju, u Cetinju je neiskorišćeni potencijal za koji nije potrebna zičara, već nekoliko autobusa. Turisti bi spavali na Cetinje, a danju boravili na moru. Isti autobusi, koji bi u jutarnjim i večernjim časovima vozili turiste direktno do plaža i natrag u toku dana bi razvodili turiste sa žičare od Kuka po Nacionalnom parku Lovćen i do Cetinja. Turisti nebi plaćali skupi parking za kola u Budvi, a mjesto gužve, galame i vrućine, spavali bi na divnoj cetinjskoj ariji. Uz to bi domacin mogao da im pripremi domaću hranu za večeru.
Jer, dok stignu ti već davno najavljeni “sigurni investitori” i milionski prihodi od žičare, broj cetinjskih gradjana koji kupuju hljeb na veresiju biće svakim danom sve veći!
Blažo Sredanović

NEOPHODNO JE SANIRATI SPOMENIK "LOVĆENSKA VILA", Vesko Pejovic

2009-04-13T18:27:00.008+02:00

Spomenik „Lovćenska vila“, podignut na inicijativu crnogorskih iseljenika u Americi, potopljenim dobrovoljcima pod Medovom, kao oličenje visokog patriotizma, herojstva, viteštva i požrtvovanja naših iseljenika, koji početkom decembra 1915 godine pohitaše čak iz Amerike, da svoje živote stave na oltar otadžbine Crne Gore (od njih oko 500 preživjelo je njih 164.), otkriven je (na Spasovdan) 06. juna 1940 godine, kada je predsjednik Odbora za podizanje spomenika, potpukovnik Risto Stojanović, predao spomenik na čuvanje ondašnjem gradonačelniku Cetinja, g-dinu Tomu Miloševiću.

Ovaj, po svemu monumentalni spomenik, koji je lociran na platou ispred Vlaške crkve, napravio je poznati crnogorski vajar Risto Stijović. On je znalački ukomponovao u jednu cjelinu tri elementa: postament – oblika stepenaste piramide na koji se nadovezuje visoki pravougaoni stub i figuru Crnogorke - gorde i dostojanstvene žene, okrenute prema Lovćenu – simbolu slobode sa kojeg puca pogled na more u kojem su tragično stradali i Zapadu - odakle su krenuli crnogorski dobrovoljci.

Figura žene, izlivena u bronzi, savršenih je proporcija, veoma elegantna. Heroina u desnoj ruci drži mač, kojim poziva na borbu za Crnu Goru, a u lijevoj lovorov vijenac – vijenac slave, kojim kruniše ove rodoljube i njihov nenadmašni čin. Njena duga haljina slobodno pada niz vitko tijelo u perfektno obrazovanim naborima, skrivajući sve ono što bi produbilo i potenciralo njenu očiglednu ljepotu.
Figura počiva na tri stepenasto razbijene prizme, koje se nadovezuju na mirni četvrtasti stub, koji je ukrašen sa tri reljefa rađena u bronzi na kojima su slikovito prikazana tri glavna detalja iz ove tragične priče:

-na frontalnom reljefu čije su dimenzije 2,1x1,1 (m) - trenutak topljenja broda,

-na desnom reljefu trenutak napuštanja Amerike,

-a na reljefu sa lijeve strane čije su dimenzije 1x1 (m) je "priča" o vječitoj borbi crnogoraca za slobodu.
Sam postament, čija je forma razbijena naizmjenično postavljenim stepenicama u pet redova, simbolično govori o kolektivnoj grobnici oblika piramide, smještenoj na dnu mora.

„Lovćenska vila“ je spomenik nadahnutog dostojanstva, fantastično uklopljen u sredinu kojoj pripada, u Cetinje - kameni presto slobode, u Cetinje - grad heroj, kolijevku Crne Gore, nad kojom stražari naša vječnost.

POSTOJEĆE STANJE
Opšti utisak koji danas ostavlja pogled na spomenik je zapuštenost i dotrajalost:
-usljed visokog procenta pigmentacije postamenta, čiji je uzrok kombinacija materijala (bronza, kamen), postament djeluje zapušteno;

(Bronza kontinuirano korodira, naročito kad je izložena atmosferalijama - u direktnom kontaktu sa kamenom površinom i uzrokuje stvaranje taloga. Interesantno je napomenuti da isto koliko bronza negativno utiče na kamenu površinu, kamena površina negativno djeluje na površinu bronze. Padavine, slivajući se sa kamene površine na bronzu, uzrokuju pojavu kalcifikovanog taloga, koji se i estetski i hemijski negativno odražava na površinu bronze).

-pored ovoga, evidentirana je i tendencija otpadanja pojedinih kamenih ploča sa postamenta, neke ploče su polomljene a izvjestan broj ploča je fragmentovan;

-ozelenjena površina unutar ogradnog zida sa metalnim elementima djeluje pristojno mada bi možda mogla biti i kultivisanija?!

PREDLOG POTREBNIH MJERA U CILJU ZAŠTITE I OČUVANJA OVOG SPOMENIKA
Trebalo bi angažovati Stručnu službu Zavoda za zaštitu spomenika kulture Crne Gore da napravi projekat analize postojećeg stanja sa predlogom mjera za rješavanje evidentnih problema ovog monumentalnog spomenika.

Vjerovatno bi trebalo zamijeniti sav postojeći DANILOVGRADSKI kamen od granita DRAMA, sa pločama ARANĐELOVAČKOG kamena VENČAC (što je 1974. godine predlagao i sam Risto Stijović) istih dimenzija, iste debljine i obrade a u cilju prevazilaženja problema uzrokovanih kombinacijom materijala, bilo bi uputno prethodno izvesti vodoispuste, koji bi bili ukriveni ispod kamene površine i plitke, diskretne odvode od PVC-a, postaviti u podnožju figure i na donjim stranama barreljefa.
Po mojem mišljenju, trebalo bi još:
-prethodno očistiti bronzanu figuru žene kao i pomenute bronzane reljefe;
-sa sjeverne strane ("lica") spomenika, da se ne bi ograda preskakala prilikom polaganja vijenaca, napraviti mogućnost lakog skidanja i postavljanja metalne šipke na tom potezu;
-na adekvatan način riješiti bolje osvjetljenje ovog spomenika;
-po projektu ing. hortikulture, još ljepše urediti zelenu površinu koja čini sastavni dio spomenika;
Navedeni projekat pokazao bi koja su novčana sredstva potrebna da se izvrši kvalitetna i nadam se dugoročna sanacija ovog spomenika.
Ubijeđen sam, da bi inicijativu za jednu ovakvu akciju trebalo da pokrene Udruženje Crnogoraca SAD, a vjerujem da bi sa raznih strana došle i donacije za realizaciju navedenog projekta dok bi, po mojem mišljenju, izradu projekta trebalo da finansira država Crna Gora.

Poštovani posjetioci sajta, dragi Cetinjani, želja mi je bila da vas bliže upoznam sa kompleksnošću navedene problematike a u cilju što skorije zaštite ovog impozantnog spomenika u kojem su sadržane najljepše poruke naših predaka svojim potomcima.
Vesko Pejović

ŽIČARA KOTOR - LOVĆEN - CETINJE, Aleksandar Saša Bogdanović

2009-04-02T15:49:00.009+02:00

Uvodno izlaganje, povodom predstavljanja Idejnog projekta na Cetinju, 31. jula 2009. godine, Aleksandra Saše Bogdanovića,Predsjednika Nacionalnog tima za projekat Uspinjače Kotor-Lovćen-Cetinje i projekat lifta u brdu od Kotora do Kotorske tvrđave

Poštovani prijatelji,
Dame i gospodo,

Koristim priliku da pozdravim predsjednika Prijestonice i grada domaćina dr. Milovana Jankovića, predsjednicu opštine Kotor g-dju Mariju Maju Ćatović, članove Nacionalnog tima za projekta Uspinjače od Kotora do Lovćena i Cetinja i projekta izgradnje lifta u brdu od Kotora do Kotorske tvrđave San Đovani, zatim pozdravljam experte austrijske kompanije FCP, angažovane na izradi projektno tehničke dokumentacije, gospodu Eckerstorfera i Krammera sa saradnicima i sve ostale ljude angažovane na realizaciji ovog značajnog projekta. Posebno želim da pozdravim Ambasadora Republike Austrije u Crnoj Gori, g-dina Rauniga, i da zahvalim na njegovom doprinosu u realizaciji ovih i sličnih projekata koji su od značaja za državu Crnu Goru.

Posebno me raduje što smo danas svi ovdje i moji Cetinjani i Kotorani i svi oni, koji su u prethodnom periodu dali puni doprinos afirmaciji ova dva projekta i njihovoj kvalitetnijoj i efikasnijoj realizaciji. Kada ovo kažem, naravno, cijenim jako važnim da podsjetim da smo na projektima, koje danas predstavljamo javnosti, počeli da radimo novembra 2005. godine. Imali smo jednu sjajnu ideju, projekat koji je zamišljen na način da poveže Cetinje sa Kotorom, čime Cetinje praktično dobija status primorskog grada i da se konačnom realizacijom ovog projekta, valorizuju i afirmišu sve one vrijednosti koje Prijestonica ima, u kulturnom, društvernom i istorijskom smislu. Istovremeno, ovim projektom, stvorili bi se uslovi za dolazak novih posjetilaca na ovom prostoru, koji bi trasirali put ka bogaćenju postojećih sadržaja i stvaranju nove turističke infrastrukture, čime bi se stvorila pretpostavka upotpunjavanja sveukupnog potencijala, bogatstva lokalnog pejzaža, životne sredine i novih kulturnih sadržaja koji bi bili u funkciji ovog projekta.

U septembru 2006. godine, zajedno sa kompanijom OAR iz Austrije, donacijom Vlade Austrije urađene su tri Predfizibiliti studije, koje su bile uslov da se krene u izradu Studija izvodljivosti i Studija procjene uticaja na životnu sredinu. Odmah nakon toga, početkom 2007. godine, krećemo u izradu još šest studija koje su preciznije dale kalkulacije efikasnosti, detaljnu tehničku izvodljivost, kao i odgovore na opravdanost i održivost projekta i nakon njihovog završetka u junu 2008. godine, krećemo u ozbiljniju fazu realizacije ovih projekata raspisivanjem međunarodnih javnih tendera za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Nakon urađenog projektnog zadatka, Direkcija javnih radova 27.01.2009. godine raspisuje tender, a 10. marta donosi odluku o dodjeli ugovora kompaniji FCP iz Beča, koja ima visoko stručno i profesionalno iskustvo u projektovanju ovakvih i sličnih poslova. Ugovor o izradi tehničke dokumentacije izmedju Vlade CG i kompanije FCP potpisan je 30. aprila 2009. godine, pri čemu je definisan rok od 6 mjeseci za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta. Vlada CG je za ovu namjenu opredijelila sredstva u iznosu od 662.000,00 €.

Ista kompanija pobjeđuje i na raspisanom tenderu za projektovanje lifta u brdu od Kotora do Tvrđave San Đovani. Ugovor između opštine Kotor i kompanije FCP potpisan je istog dana, dakle 30. aprila i takođe definisan rok od 6 mjeseci za završetak glavnog projekta. Za projektovanje lifta u Brdu opština Kotor je uzdvojila 501.000,00 €. Ovome je prethodilo sondiranje/bušenje stijena i ispitivanje stijenske mase, za čiju namjenu je opština Kotor izdvojila oko 150.000,00 €. Već je urađen Projekat inženjersko-geoloških istraživanja i ispitivanja. Kako ni lift u brdu, kao ni Uspinjača, ne može postojati bez dodatne turističke ponude, do 15. avgusta ove godine, opština Kotor će raspisati i tender za dodjelu koncesije na objekte i sadržaje tih objekata koji će se naći u budućoj ponudi na tvrđavi San Đovani. Na taj način lokacija se u cjelosti čini pristupačnom svim zainteresovanim turistima, a ponuda komplementarnijom, čime se stvaraju osnovni uslovi za bolje iskorišćenje postojećeg turističkog potencijala.

Realizacija oba projekta, odvija se shodno utvrđenoj dinamici, što potvrđuje i današnja prezentacija idejnog rješenja, nakon čega nastavljamo sa izradom glavnog projekta, čiji završetak očekujemo do kraja novembra o.g. Nakon toga raspisaćemo tender za izgradnju Uspinjače i lifta u brdu, koja će trajati od 6-8 mjeseci.

Projekat Uspinjače predstavlja šansu za povezivanje Cetinja sa Bokom Kotorskom, Nacionalnim parkom Lovćen i Njegoševim mauzolejom, na jedan savremen i turistički bogat, ali istovremeno jako atraktivan način. U pogledu turizma, ova Uspinjača ne samo da će predstavljati centralni projekat za područje Cetinja i Bokokotorskog zaliva, već i za državu Crnu Goru. To će biti jedinstvena turistička ponuda za domaće i strane goste, najduža i najveća žičara na Jadranu, sa nevjerovatnim pogledom na zaleđe crnogorske obale, čime bi Crna Gora potvrdila svoju konkurentsku prednost u oblasti Mediterana.

Uspinjača na trasi Cetinje-Lovćen obezbijediće bolju pristupačnost kulturnoj baštini i Nacionalnom parku, i omogućiće posjetiocima da uživaju u prekrasnom pejzažu I prirodi ovog područja, sa zaštićenim biodiverzitetom. Svakako, nudi i novo iskustvo vožnje uspinjačom, dovodeći turiste direktno sa obale u planinsko područje na visini od 1657 m, korišćenjem bezbjednog sistema atraktivnih, savremenih gondola, koje će se postaviti duž trase od Kotora do Cetinja.

Vizija razvoja turizma u Crnoj Gori shodno Strategiji razvoja turizma do 2020. godine, bazira se na stvaranju održivog kvalitetnog turističkog proizvoda koji je konkurentan u međunarodnim okvirima i strateškom cilju da Crna Gora postane lider na tržištu Mediterana u oblasti turizma zasnovanog na prirodi.

Imaćemo dvije polazne stanice, na Cetinju I Kotoru I dvije međustanice na lokacijama Ivanova korita i Kuk. Kao što sam na prethodnim prezentacijama govorio, uspinjača sama po sebi nije dovoljna. Ovaj projekat će predstavljati značajan doprinos širenju lokalne turističke infrstrukture, obzirom da se turizam smatra ključnom privrednom granom u prihodima koje ostvaruju lokalne zajednice. Izgradiće se dodatni sadržaji na svakoj polaznoj i međustanici, kako bi budući posjetioci imali potpun doživljaj onoga što predstavlja jedna nova ponuda objekata duž čitave trase, koja će im omogućiti da tokom cjelodnevnog boravka uživaju u širokom spektru sadržaja, i budu dio ambijenta koji će predstavljati najposjećeniju turističku destinaciju u Crnoj Gori i šire. Tu svakako mislim na jednu komplementarnu ponudu, koja će podrazumijevati izgradnju restorana, kafeterija, info punktova, izgradiće se i staza za bicikliste i pješake, golf tereni, igrališta, suvenirnice, već sada imamo sjajan avanturistički park na Lovćenu, osmislićemo i neke dodatne kulturne sadržaje, i time omogućiti adekvatan programski sadržaj, koji će u perspektivi bogatiti svoju ponudu.

Dakle, jedan važan projekat koji bi mogao da se završi relativno brzo i koji bi, vjerujem, promijenio ukupnu sliku Cetinja, dajući mu sadržaj turističke destinacije, koja bi, kroz prezenatciju istorijskih vrijednosti i vrijednosti Nacionalnog praka, promijenila imidž i dala novo lice Prijestonice.

I na kraju, koristim priliku da vam se svima još jednom zahvalim na podršci u realizaciji ovog posla, sa željom da već naredne godine osjetimo benefite, koji će proisteći realizacijom ovih Projekata.

Danas su sa nama i predsjednik opštine Čajetina, predsjednik Skupštine opštine Čajetina, kao i potpredsjednik opštine Herceg Novi, koji su željeli, da danas, zajedno sa nama, podijele iskustva vezana za ovaj Projekat. Ja ih ovom prilikom pozdravljam i svima vama zahvaljujem na pažnji, a sada dajem riječ, izvršnom direktoru kompanije FCP iz Beča, gospodinu Christianu Eckerstorferu.

ŽIČARA DO 2011.

PREZENTACIJA DUGO NAJAVLJIVANOG PROJEKTA U CRNOGORSKOJ PRIJESTONICI

Cetinje – Svi ljubitelji dobrog pogleda i uzbudljivijeg vida vožnje, ove dvije stvari moći će uskoro da spoje u jedno. Takvo zadovoljstvo pružaće im vožnja žičarom, dugom 15 kilometara, na relaciji od Cetinja, preko Ivanovih korita, do Kotora, koja će trajati 45 minuta. Riječ je o kružnoj žičari sa jednom trakom i osam gondola. To je rezime jučerašnje prezentacije projekta žičare Cetinje-Kotor, koja je održana u prijestonici.
Prikazan je i projekat lifta u brdu koji vodi od Kotora do tvrđave San Đovani. Vrijeme putovanja liftom, kroz tunel dužine 250 metara, trajaće oko dva minuta.
Za ta dva projekta biće potrebno oko 40 miliona eura. Projektanti predviđaju da će žičara koštati oko 28 milona eura, a lift u brdu između sedam i 10 miliona eura.

Kako je rečeno, oba posla trebalo bi da budu završena do kraja sljedeće godine.
Prezentaciju projekata uradio je njihov rukovodilac iz austrijske firme FCP, Kristijan Kramer, koji je kazao da je ta firma na početku rada angažovala avion, koji je nadlijetao čitav teren, kako bi uradili fotografije trase buduće žičare.
Kramer je pojasnio da je, u stvari, riječ o dvije trase - jedna je relacija Cetinje - Ivanova korita, a druga od Ivanovih korita, preko Kuka, do Duba u Kotoru. Obje trase su praktično iste dužine, veće od sedam kilometara, ali je druga relacija od Duba prema Ivanovim koritima, teža zbog veće razlike u nadmorskim visinama.

Cijela žičara će imati pogon od tri motora, biće smještena na sedamdesetak stubova, koji će biti postavljeni na rastojanju od 200 metara, od čega će najviši biti na 40 metara.
Početna stanica nalazi se pored Ljetnje pozornice na Cetinju i, kako su naveli projektanti, predstavlja najveći izazov u radu.
“Stanica se nalazi u predjelu koji je okviru granica moguće zaštite UNESCO-a. Zbog toga je bilo potrebno uraditi projekat, koji predviđa da ta stanica bude praktično nevidljiva. Posmatrač tako stiče utisak da gondole izlaze iz zemlje i kreću se ka brdu”, rekao je Kramer.
Na Cetinju će biti urađena i posebna garaža, koja će moći da primi oko 100 gondola.

Druga stanica na Ivanovim koritima biće manjeg kapaciteta, jer se nalazi na području Nacionalnog parka “Lovćen”. Ta stanica omogućava korisnicima da posjete Ivanova korita i Mauzolej, kao i da nastave vožnju ili da se vrate na Cetinje.
Treća stanica je, rekao je Kramer, najatraktivnija zbog pogleda koji se pruža sa Kuka na zaliv. Na tom krševitom terenu planirana je gradnja restorana sa, kako kaže projektant, nevjerovatnim pogledom.
Kramer je naveo i da će žičara raditi i noću, tako da će gosti moći da uživaju u pogledu, kad god to požele.
Završna stanica nalazi se u Kotoru, odnosno Dubu. Biće mnogo veća od ostalih, prvenstveno zbog parkinga koji treba da se uradi, a koji će imati kapaciteta za 50 autobusa i 250 automobila.

Kada je riječ o liftu u brdu, osim njegove dužine, jedina karakteristika je ta da se lift neće vidjeti iz Kotora.
Kako je istaknuto, oba objekta biće bezbjedna od gromova.
Predsjednik Nacionalnog tima za projekat “Žičara Cetinje- Lovćen-Kotor” i lifta u brdu, Aleksandar Bogdanović, kazao je da je još ostalo da se raspiše tender za izvođače radova, što se očekuje oko 15. avgusta.
“Rok za završetak radova je od šest do osam mjeseci. Očekujemo da će oba posla biti završena do kraja sljedeće godine”, kazao je Bogdanović.
Planirano je da se, kako je naveo, dužinom skoro cijele žičare, izgrade i prateći objekti, poput restorana, prodavnica, kafeterija, biciklističkih i pješačkih staza, golf-terena, suvenirnica, igrališta...

Karta 25 eura

“Još je rano govoriti o cijeni vožnje žičarom, mada će, najvjerovatnije, iznositi oko 25 eura. Trebalo bi da bude određenih povoljnosti za građane Crne Gore”, kazao je Bogdanović.

"Vijesti", 01.08.09
D.JOVIĆEVIĆ

PREDSTAVLJEN PROJEKAT ŽIČARE KOTOR-LOVĆEN-CETINJE

Juče je u maloj sali Prijestonice Cetinje u prisustvu predstavnika Lokalne uprave, građana i medija, predstavljen projekat Žičara Kotor-Lovćen-Cetinje a sve prisutne je pozdravio i Gradonačelnik Cetinja g-din Milovan Janković.

Koordinator nacionalnog tima koji vodi ovaj projekat a koji je od prvog dana uključen u sve aktivnosti, savjetnik predsjednika Crne Gore,

g-din Aleksandar Saša Bogdanović, upoznao je prisutne, putem elektronske prezentacije, o dosadašnjim i budućim aktivnostima na realizaciji ovoga projekta a o samom projektu, u ime firme FCP iz Beča, govorio je, takođe uz elektronsku prezentaciju, Glavni ing i rukovodilac projekta g-din Kristijan Kramer.

-Ukupna dužina trase žičare Kotor - Lovćen - Cetinje je 15 km.

Od stanice Dub u Kotoru do prve stanice, dužina trase je 4130 m.
Ovdje je uspon 40 stepeni a visina nosećih stubova je 40 metara.
Ovo je i najatraktivniji dio Uspinjače jer se duž ovog dijela, putnicima iz gondola pruža veličanstveni pogled na Boku kotorsku.

Od srednje stanice do Ivanovih korita, dužina trase je 3517 metara.

Od Ivanovih korita do Cetinja dužina trase je 7454 metra.

-Vrijeme potrebno da se pređe trasa KO-CT je oko 45 min.
(Od polazne stanice u Kotoru koja je predviđena da bude na lokalitetu Dub pa do Ivanovih korita, kružnom žičarom sa jednim užetom i sa gondolama za 6-8 osoba (oko 150 gondola) , sa kapacitetom 1000 osoba na sat (kapacitet je moguće povećati), brzinom kretanja 20 km/h ili 6m/sec, za otprilike 23 min dolazi se do Ivanovih korita a nakon presijedanja nastavljate put i za otprilike 22minuta stižete na Cetinje.

-Maximalna potrošnja električne energije je 3000 kwh.

-Cijena ovoga projekta je 28.620.000 eura i to za dio Kotor-Ivanova korita 15.620.000 a za dio Ivanova korita – Cetinje 13.000.000 eura.

-Prosječna cijena karte (u jednom pravcu) iznosiće od 20 – 30 eura po osobi.

-Gondole su pričvršćene na uže /žicu pomoću držača koji se mogu otkačiti radi bezbjednog i lakog ukrcavanja i iskrcavanja, vožnja u njima je veoma udobna a projektovane su sa jakim fokusom na posebne potrebe porodica i starijih lica

-Lokacija polazne stanice iz Cetinja je predviđena da bude u neposrednoj blizini Ljetne pozornice odnosno Velikog parkinga.

-Žičara bi po riječima Bogdanovića mogla biti operativna u drugoj polovini 2010 godine.
-Za izradu glavnoga projekta, čiji je rok 6 mjeseci, Vlada Crne Gore je krajem prošle godine opredijelila 500.000 eura a u tom roku će se izabrati i izvođač radova.

-Kao model vlasničke strukture predviđeno je da 1/3 pripane državi, 1/3 Nacionalnom parku Lovćen a 1/3 da bude privatna.

-Za firmu FCP iz Beča, osnovanu 1972 godine, koja je do sada realizovala oko 2500 projekata širom svijeta, o čemu je govorio njen direktor g-din Ekestorter, ovo je posao koji podrazumijeva jednostavnu tehničku izvodljivost, mali broj dodatnih infrastrukturnih mjera sa neznatnim negativnim uticajem na životnu sredinu, s tim što napominje da nema ekonomičnosti ovoga projekta na kratak rok (u najboljem slučaju mogu se nadoknaditi operativni troškovi).

Uz molbu svim opštinskim i državnim službama ( koje će biti uključene kako u dijelu rešavanja imovinsko-pravnih odnosa tako i u obezbjeđenju kvalitetnog napajanja električnom energijom i još niza pitanja i problema koji prate jedan ovakav posao), da se pripreme kako bi svoj dio posla uradili po predviđenom dinamičkom planu,
izražavam zadovoljstvo što je realizacija ovoga projekta, bez obzira na finansijsku krizu, veoma izvjesna i uvjerenje da je ona, iz više razloga, značajana za dalji razvoj Cetinja.
Neka je srećno!!!

(Izvještaj sa prezentacije projekta Žičara KO-LO-CT za posjetioce sajta pripremio Vesko Pejović).
Cetinje, 02.04.2009.

CETINJU S LJUBAVLJU, Miško Ćetković, Beograd

2009-03-26T19:19:00.011+01:00

Poštovani prijatelju,
Čudno, zar ne? Nikada, bar da ja znam, nismo ni riječ prozborili, a ja Te oslovljavam baš ovako. Napisah Vas, pa se onda pribrah - Pa prijatelji ne persiraju jedan drugom. Ponekad je za prijateljstvo potrebno mnogo vremena zajedno provedenog, mnogo zajedničkih uspomena, zajedničkih prijatelja i neiznevjerenih očekivanja. A nekad se čovjeku učini da nekoga dugo zna, da je bio s' njim i ovamo i onamo, da su im svi drugovi zajednički i sve uspomene izukrštane, iako ništa od toga nije tačno. Da li je to zbog Tvoje knjige "Ovoga niđe nema", zbog Tvoje ...Okrenutosti budućnosti... ili bezmjerne ljubavi prema Tvom - našem gradu, ne znam, ali nekako imam osjećaj da smo, bez obzira na razliku u godinama, mnogo puta razgovarali, priželjkivali istu budučnost, smijali se istim "provalama" i zajedno drali
cetinjske izloge i ćoškove.
...
Neću Te zamarati već mnogo puta ponovljenim pohvalama na račun Tvog angažovanja na uređivanju sajta i okupljanju entuzijasta kojima je Cetinje na srcu. Čitam počešće pisma iz raznih daljina u kojima Ti se biranim riječima izražava podrška i zahvalnost za sve što činiš.

TRAG O REČENOM A (NE)IZVRŠENOM = (NE)MIRAN SAN
Mislim da je mnogo dobro što pored onih kojima je to posao, postoje i oni kojima je to ljubav, pa je valjda najproduktivnije kad se ta dva motiva prepletu i zajedno daju rezultat. No, koliko je tu teoriju praksa potvrdila ili demantovala, prilično dobro znamo i mi koji se pojavimo na Cetinju jednom godišnje po deset ili manje dana. Onda ostaje trag o rečenom a neizvršenom, pa je i to razlog da neko ima miran, a neko nemiran san.

CETINJSKI SNOVI
Kad pominjem san i snove. Bilo ih je mnogo još u vrijeme kad sam bio jedan od mnogih Cetinjana koji je sebe u budućnosti vidio kao neimara, kao važnu figuru u kreiranju puteva razvoja, dostizanja blagostanja i uživanja u svom rodnom gradu. Okolnosti su usmjerile sudbine u trista neočekivanih pravaca, ali snova se sjećam.

I malo se razlikuju od onih o kojima čitam u prilozima na Tvom sajtu. No, pomalo napabirčenog iskustva i virenja preko nekih tuđih ograda, (radni vijek sam završio kao jedan od rukovodilaca Zavoda za izgradnju grada Beograda) naučilo me je da sve, pa i snove treba prije svaga specificirati, pa zatim po nekom redu sortirati i odrediti prioritete.

PRIORITETI
U to ime mislim da je potrebno prije svega iskristalisati što je to od objekata infrastrukture neophodno, da bi sve ostalo moglo da se sistematski nadograđuje, pa onda, u skladu sa finansijskim mogućnostima, koje su uvijek veće nego što se cetinjska vrhuška umjela izboriti na odgovarajućim mjestima, istaći prioritete i izboriti se za realizaciju. Tu zaista treba odati priznanje zaslužnima za mnoge lijepe stvari koje su urađene, ali tim prije, ne smije se stati i ne završiti započeti posao.

PRAVCI RAZVOJA
Zatim, potrebe, koje prije svega podrazumijevaju napore za ostvarivanje sredstava od kojih će Grad i pojedinci u njemu živjeti, treba sagledati sa aspekta pravca kojim dalje treba ići u razvoju Cetinja. Kao što sam siguran da industrija nije bila jedini put Cetinja u prosperitet, tako isto mislim da bi lišavanje Cetinja svake proizvodnje bilo metak u čelo svakom napretku.

Mislim da je lokacija onoga što se u moje vrijeme zvalo fabrika veš mašina idealno mjesto gdje bi, bez obzira na proizvodnu orjentaciju, trebalo formirati tzv. industrijski park, u kome bi moglo da egzistira više proizvodnih subjekata, različitih, ali isključivo čistih tehnologija i proizvodnih lanaca. Naravno, rešenje je u privatizaciji, koja bi morala da bude vrhunski pripremljena, tako da se umjesto jednog odumrlog mastodonta, na tender izloži veći broj manjih kapaciteta, koji više odgovaraju današnjem načinu organizacije proizvodnje. Drugi pravac, koji ne kolidara sa prethodnim je turizam.

RAZGRANIČITI OBJEKTIVNE RESURSE CETINJA KAO TURISTIČKE DESTINACIJE

Od kad znam za sebe Cetinjani su vazda kukali da treba da se razvija turizam, ali on nikako da se razvije. Mislim da bi mu malo trebalo i pomoći oko toga razvoja. Opet ću o sistematizovanju. Mislim da se prvo moraju razgraničiti objektivni resursi Cetinja kao turističke destinacije. Tu treba razlikovati:

1.Ono što Cetnje ima, ali ima svuda u okruženju
2.Ono što Cetinje ima, a nema niko u okruženju
3.Ono što Cetinje ima, i "nema niđe"

Pošto ono pod 1. smatram nebitnim, u ovo pod 2. bih ovako, bez mnogo naučnog pristupa, svrstao istorijsko nasleđe i prijatnu (naravno samo ljeti) klimu.

Treće, što bi moglo da se svrsta u ovu kategoriju zahtijeva delikatniji pristup. Vladičina bašta. Svi znamo da, samim tim što je "Vladičina", nije nečija drugo, tj naša. Imovinsko pravni problemi su mi od svih struka i podstruka kojima se može baviti čovjek moje profesije najbliži. I tu vjerovatno nema prostog rešenja,.Ali možda postoji komplikovano. Crkvene strukture uvijek su pune želje da se narodu pomogne da bolje živi i riješi svoje probleme. Eto im prilika da, vjerovatno najživopisniju zelenu oazu u urbanom tkivu, kakvu, siguran sam, nećete naći ni mnogo dalje od granica Crne Gore, poklone gradu Cetinju i njegovim stanovnicima, e da bi se na tom mjestu, veoma pažljivo, i vjerovatno putem međunarodnog konkursa projektovano, izgradilo nešto što se u svijetu zove akva park. Zamislite potočiće, koji i inače presijecaju ovu dolinu našeg djetinjstva, koji se veselo ulivaju u veća i manja jezerca, a jedan krak okreće mlin u davno zaboravljenoj vodenici na brežuljku iznad ponora. Ne posjekavši ni jedno drvo, ne pomjerivši ni jednu stijenu, očuvavši sve što je lijepo moglo bi se dodati i nešto što će biti razlog da se u Cetinju poboravi, ili možda čak živi. Primjer Jagodine je sa ekonomske tačke vrlo ilustrativan.

E, ono pod 3. mislim da je najzanimljivije za istraživanje, izučavanje pa i ulaganje. To je Cetinjska pećina. Pamtim iz srednjoškolskih dana da je dr Pavle Radusinović, tadašnji evropski autoritet u oblasti speleologije tvrdio da se sa ljepotama i bogatstvom pećinskog nakita Cetinjske i Lipske pečine ne može mjeriti ni jedna od dotad otkrivenih u Evropi. Siguran sam da je opštepoznato da od Postojinske jame, na ovaj ili onaj način, živi čitav kraj. Neke pećine u Italiji privlače posjetioce iz Amerike, a naše ljepotice decenijama predstavljaju smetlišta i ruglo. Pripremanje i omogućavanje pristupa i razgledanja ovih potencijalno velikih izvora profita svakako je skup poduhvat, ali ako se problemu pristupi sa dužnom pažnjom i stručno, možda će se doći do nekog, npr faznog rešenja, gdje bi eksploatacija jedne faze omogućavala radove u narednoj i tako do dna pećine, a ono - ko zna gdje je. Ne treba isključiti ni koncesiju kao oblik finansiranja, velika je stvar privući nečim potencijalne goste, makar u prvo vrijeme ne imali direktnu korist od toga.

IZ CETINJA SAM OTIŠAO DAVNO ALI ZAUVIJEK OSTAO U NJEMU

Možda nisam bio dovoljno pažljiv čitalac svih priloga na Tvom sajtu, pa sam ponovio nečije davno date predloge. Nije mi bila namjera ni da budem originalan niti da se priključim učenim i kompetentnim saradnicima. Ovo pismo je sasvim privatno, upućeno Tebi, pa vidi ima li se što za iskoristiti, jer bi me to radovalo kao nekoga ko je iz Cetinja otišao davno, da bi zauvijek ostao u njemu. Makar tako što nikome nikada ne kažem da li je ono cet iz moje mail adrese početni slog mog prezimena ili mog rodnog grada.
...
S iskrenim poštovanjem
M.Ćetković, dipl.pravnik

NEKAD / SAD, Vesko Pejović

2009-03-23T07:25:00.101+01:00

Dragi posjetioci sajta "Cetinje okrenuto budućnosti", pod ovim naslovom objavljivaću sve (najnovije) pozitivne pomake napravljene na planu uređenja Cetinja kao i propuste od kojih se neki mogu otkloniti a neki, nažalost, često ostaju nepopravljivi...
Ideju za uvođenje ove rubrike dao je naš Cetinjanin gosp. Miško Ćetković koji je, kako sam reče "davno otišao iz Cetinja, da bi vječno ostao u njemu!"
Nastojaću da to budu "priče" sa malo teksta a više fotosa.

Očekujem vaše komentare, predloge sugestije.

ŠAHOVSKI KLUB CETINJE

U subotu 14.novembra u sklopu programa obilježavanja proslave Dana oslobođenja Cetinja, u Njegoševoj ulici,

u prizemlju kuće Marka Vujovića, u prisustvu velikog broja građana i uglednih zvanica, otvorene su renovirane prostorije Šahovskog kluba "Cetinje".

Predsjednik ŠK "CETINJE" g-din Milorad Musa Mrđenović je tom prilikom, između ostalog, rekao da ŠK"CETINJE" dobija prostorije i uslove koje malo koji klub u Crnoj Gori ima. Za doprinos realizaciji ovoga projekta posebno se zahvalio gradonačelniku Cetinja g-dinu Milu Jankoviću,

direktoru Direkcije za saobraćaj pri Vladi Crne Gore, inače aktivnom igraču ŠK "CETINJE", g-dinu Vesku Grboviću kao i našem Cetinjaninu g-dinu Ivu Đukanoviću koji živi i radi u San Francisku na donaciji od 5000$, zahvaljujući kojoj je kupljena oprema koja je nedostajala za funkcionisanje ovog omiljenog kutka mnogih građana Cetinja.

On je iskoristio ovu priliku da upozna sve prisutne kako je ove godine, ŠK "CETINJE", predvođen velemajstorom Božidarom Bonjom Ivanovićem, postao član Premijer lige - najelitnijeg šahovskog takmičenja u Crnoj Gori i kako će u renoviranim prostorijama uskoro početi sa radom, škola šaha.
Polaznicima ove škole biće na raspolaganju posebna prostorija opremljena sa nekoliko kompjutera a pored "vještina" drevne igre kojima će ih učiti i najbolji cetinjski i crnogorski igrač svih vremena, legendarni Bonja, u planu je, da dva puta nedjeljno imaju i časove engleskog jezika.

INTERNET USLUGE

U centru Cetinja, u ulici V Proleterske (bivsa Vilsonova ulica) u zgradi POŠTE CG gdje su nekada bile smještene telefonske govornice, DOO "EM PLUS" otvorilo je poslovne prostorije u kojima pored raznih usluga

(fotokopiranja, digitalne štampe, daktilo usluga, itd) nudi i korišćenje internet usluga ...

FONTANA KOD PLAVOG DVORCA

Prije nekoliko dana, konačno je završena sanacija fontane kod Plavog dvorca.
Dubina "rezervoara" za vodu je smanjena, dno je obloženo plavim pločicama, figura je očišćena i lakirana a okolo fontane su postavljene četiri klupe za odmor, tako da sada to sasvim pristojno izgleda.

ZGRADA BIVŠEG NJEMAČKOG POSLANSTVA

NEKAD

OVAKO JE IZGLEDALA FASADA NA ZGRADI BIVŠEG NJEMAČKOG POSLANSTVA U NJEGOŠEVOJ ULICI BR. 37. DO PRIJE NEKOLIKO DANA.
PREDSTAVNIK NVO "GRAĐANSKA AKCIJA - CETINJE" G-DIN TOMISLAV KUSOVAC UPOZNAO JE GRADONAČELNIKA CETINJA G-DINA MILOVANA JANKOVIĆA SA OVIM I APELOVAO DA SE SPOLJAŠNJOST ZGRADE DOVEDE U "PRISTOJNO" STANJE JER NVO GRAĐANSKA AKCIJA ŽELI DA NA FASADI POSTAVI GRB CARSKE NJEMAČKE. LOKALNA UPRAVA JE IZAŠLA U SUSRET OVOJ INICIJATIVI I OSVJEŽILA FASADU A G-DIN BOŽO LIPOVINA FINANSIRAO JE IZRADU GRBA I OSTALE TROŠKOVE KOJI ĆE PRATITI REALIZACIJU OVE INICIJATIVE.
U PONEDJELJAK 12.10.2009. GODINE U 12 h UZ SKROMNU SVEČANOST, GRADONAČELNIK CETINJA ĆE OTKRITI GRB CARSKE NJEMAČKE KOJA JE 1906 GODINE USPOSTAVILA DIPLOMATSKE ODNOSE SA CRNOM GOROM.
OVOM PRILIKOM TREBA NAPOMENUTI DA JE NVO "GRAĐANSKA AKCIJA - CETINJE" NA ČELU SA G-DOM GAGOM RADULOVIĆEM I SLOBODANOM MILIĆEM I RANIJE PRAVILA OVAKVE AKCIJE I TAKO DALA DOPRINOS UREĐENJU NAŠEG GRADA.

SAD

PUTOKAZI
Postavljanje putokaza na krivinama a još, NEPOTREBNO!!! veoma velikih, nije dobro za vozace a ni za pješake jer im se zaklanja vidik a vjerujem da nije ni po propisu tj standardu. Evo jednog karakterističnog primjera iz Bulevaru crnogorskih junaka koji dovoljno govori ...

FASADA DVORA KRALJA NIKOLE

Iako boja nove fasade na DVORU KRALJA NIKOLE nije po ukusu mnogih Cetinjana, ipak moramo konstatovati da je konačno upristojena - ofarban je dio koji nije bio završen, tako da kada se ovih dana postave nove škure, to bi, napokon, trebalo da izgleda pristojno...

GRADNJA NOVIH OBJEKATA

Napokon se i na Cetinju pojavilo obavještenje o izgradnji novog privatnog objekta iz kojega se vidi: ko je investitor, ko projektant, kakva je namjena objekta, koji je broj gradjevinske dozvole itd.
Uz želju da ovo postane praksa i da se stavi tačka na takozvanu "DIVLJU GRADNJU" ističem ovaj pozitivan primjer.

RENOVIRANO PRIZEMLJE OBJEKTA NA BALŠIĆA PAZARU

Renovirano je prizemlje objekta na Balšića pazaru i uskoro tu treba da počne sa radom moderni i dobro opremljeni restoran - picerija što će svakako obogatiti ugostiteljsku ponudu grada.

NOVI SADRŽAJI U PARKU "13 JUL"

U postojećoj kućici u gradskom parku "13 jul" otvoren je ugostiteljski objekat u sklopu kojega su postavljeni razni sadržaji za posjetioce, posebno djecu.
Dobili smo informaciju da je Zavod za zaštitu spomenika odobrio da se sklopu ovog objekta koji je nekada služio za smještaj alata radnika koji su radili na održavanju parka, napravi i toalet.
Kako to sada izgleda najbolje će vam dočarati fotosi.

CAFFE - PIZZERIA "PORTUN"

Ugostiteljsku ponudu našega grada obogatio je prije neki dan otvoreni lokal CAFFE-PIZZERIA "PORTUN" koji se nalazi u Bulevaru crnogorskih junaka (u kući Pajevića).
Vlasnik ovoga lokala osvježio je fasade na tri stara objekta kao i popravio trotoare čime je dao doprinos ljepšem izgledu ovog dijela našeg grada.

NOVE GURLE NA DVORU

Konačno su u toku završni radovi oko uređenja fasade Dvora. U toku je postavljanje novih vertikalnih (bakarnih) gurli...

NOVE KLUPE NA DVORSKOM TRGU

Napokon su zamijenjene dvije stare polomljene klupe koje su se nalazile ispred ateljea "Dado" i Gradske kafane.

Postavljene su i dvije nove klupe u blizini Dvora što ovom prilikom želim pohvaliti jer će bar jednom broju turista koji žele da posjete Dvor, olakšati čekanje ...

"JANKOVIĆA KRŠI" NA NJEGOŠEVOJ ULICI

Kako se znak o zabrani saobraćaja u Njegoševoj ulici nije poštovao a nadležne službe to nijesu sankcionosale?! gradonačelnik Prijestonice g-din Milovan Janković odobrio je ovo "iznuđeno - neadekvatno rješenje" koje su Cetinjani duhovito nazvali "JANKOVIĆA KRŠI" ...

FASADA DVORSKE BIBLIOTEKE
NEKAD

SAD
(20 JUN 2009)

NEKAD (JUN 2009)

POSTAVLJENJI "NOVI" LEŽEĆI POLICAJCI

Lokalna uprava je uslišila zahtjeve građana pojedinih kvartova i postavila nekoliko ležećih policajaca u Lovćenskoj ulici, Bajicama i ulici koja prolazi pored parka "13 JUL".

SAD (OKTOBAR 2009)

Ovako izgleda vec mjesec dana ležeći policajac u Lovćenskoj ulici,

a ovako u Bulevaru crnogorskih junaka ...
ZAKLJUČAK: NADLEŽNA SLUŽBE ZA OVU OBLAST TREBA DA NABAVLJA (NE NAJEFTINIJE VEĆ) NAJKVALITETNIJE LEŽEĆE POLICAJCE I MORA IH ODRŽAVATI ...

PJEŠAČKA STAZA: ZMAJEVA ULICA - ARHIV - BILJARDA - VLADIN DOM

Već više od 10 godina pješačka staza od Zmajeve ulice pored Arhiva, Biljarde, Bogoslovije do Vladinog doma, izgleda ispod svakog nivoa. Dok se nadležne institucije dogovore kako treba trajno riješiti ovu relaciju, trebalo bi doćerati jedno pet do deset kamiona odgovarajućeg šljunka, popuniti sve rupe, izravnati i izvaljati stazu i tako ovaj "potez" kojim se kreće pješice dosta turista (a i građana), barem upristojiti ...

BULEVAR CRNOGORSKIH JUNAKA

NEKAD

SAD

Nastavljeni su radovi na uređenju Bulevara crnogorskih junaka i nadamo se da će se uskoro završiti ... Ostaje problem što u Bulevaru nije odvojen pješački od kolskog saobraćaja (postojeći trotoari se skoro ne koriste za pješački saobraćaj iz više razloga: različitog su nivoa, koriste se za kafanske bašte, za izlaganje sezonskih artikala prehrambenim prodavnicama ili pak parkiranje automobila), pa se čini da bi do rekonstrukcije trotoara trebalo napraviti pješačku stazu od montažnih betonskih elemenata, sredinom zelenog pojasa (širine barem 120 cm) kako bi se ovaj problem donekle ublažio ...

GRADSKA MUZIKA

NEKAD
Želim da obavijestim sve posjetioce sajta da je 30.aprila 1964. godine u pet sati popodne, izašla CETINJSKA (GRADSKA) MUZIKA da prođe kroz grad i najavi sjutrašnji praznik PRVI MAJ (to je radila i kad su bili drugi važniji praznici). E tog najljepšeg dana na svijet', ja sam imao PRVI JAVNI NASTUP. Dakle,na današnji dan, prije ravnih 45.godina...
Uzbuđenja i treme napretek, a tek neprespavana noć. Kad sam kući skidao uniformu, nespretno odriješim kravatu. Cijelu noć sam pokušavao da je svežem. Budio sam jednog prijatelja koji je bio dežurni u Vatrogasnu, ali ni on nije znao da je sveže ...
A trebalo je izaći Prvog maja rano, u sedam sati, i odsvirati kroz Cetinje prazničnu BUDILNICU. Moju pomućenu sreću ponovo je izbistrio stari muzičar Boro Ivančević koji je znao da sveže kravatu ...
Išli smo iz Vojnoga stana - sale ''Partizan'' pored Vile u Bajovu. Bajovom do Centrale, pa lijevo( Kapelnik Vacuolni govoraše ljevo) do onda Njegoševe, pa niz Njegoševu do Trga koji se tada zvao Titov trg.

Na Trgu u mjestu šes’ marševa, a zatim prema Lokandi pa lijevo u Bajovu i sve do

Skadarske, pa Skadarskom u ''Partizan'' .

SAD
Danas Cetinje nema Gradsku muziku, a po mojem shvatanju, trebalo bi da je ima, pogotovo što je tu Muzička akademija pa bi njeni profesori i studenti mogli tu dosta da pomognu.

Ovim sjećanjem i ovim predlogom želio sam da podržim rubriku (ovog divnog sajta) NEKAD / SAD, koja mi se mnogo dopada, kao i sve dobre ideje za ljepše Cetinje, kojih je iz dana u dan, na moju radost, sve više …
Gane Radusinović, 30.04.2009. Beograd

DANAS

Poštovani g-dine Radusinoviću, večeras ćete vjerovatno zadovoljni zaspati jer se desila KOINCIDENCIJA = Tek što sam okačio vaše sjećanje na sajt i izašao na Njegoševu ulicu nijesam mogao vjerovati svojim očima.

Kod kuće Spasića (Arsena, Pavla i Periše) sreo sam orkestar Gradske muzike. Program je trajao od 18 do 19 h a maršuta je bila slična onoj koju ste Vi naveli ...

Eto, na isti dan, poslije 45. godina,30.aprila, u isto vrijeme, uoči i u čast Prvog maja, cetinjskim ulicama je ponovo prošetala Gradska muzika.
Vaša se želja ispunila zahvaljujući angažovanju Lokalne uprave, prof. Radovanu Papoviću (velikom zaljubljeniku u Cetinje - to je jedan od rijetkih profesora sa sve tri akademije koji bi želio da živi na Cetinju,)kao i studentima Muzičke akademije, Cetinje je dobilo GRADSKU MUZIKU. Slušajući njihovu "BUDILNICU" poželio sam da to bude najava "BUĐENJA" Cetinja u svakom pogledu ...
Evo nekoliko fotosa koji će najbolje ilustrovati ovaj događaj tj doživljaj ...

POSAĐENO DRVEĆE U PARKU PRIJATELJSTVA KOD PLAVOG DVORCA

Sadnjom tridesetak mladica na lokaciji kod Plavog dvora na Cetinju, danas počinje drugi dio do sada najveće akcije za održivi razvoj, koju Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine sprovodi pod sloganom „Ova zemlja nam je dom – Crna Gora moj dio planete“.

U sklopu akcije, u 11 gradova Crne Gore – na Cetinju, u Nikšiću, Kolašinu, Rožajama, Mojkovcu, Beranama, Plavu, Andrijevici, Šavniku, Žabljaku i Pljevljima, danas će biti zasađeno oko 600.000 mladica, dok je prošlog četvrtka u šest primorskih gradova, Podgorici i Danilovgradu, zasađeno oko 50.000 sadnica.

Na svečanom otvaranju drugog dijela kampanje, kako je kazala savjetnica u Ministarstvu Marija Rajković, ministar turizma i zaštite životne sredine Predrag Nenezić, ministar inostranih poslova Milan Roćen, te ambasadori Austrije, Njemačke, Rusije, SAD, Velike Britanije, Francuske, Ukrajine, Mađarske, Italije, Rumunije, Srbije, Bugarske, Poljske, Slovenije, Hrvatske, BiH, Grčke i otpravnica poslova kineske ambasade, kao i stalni predstavnik UNDP-a Aleksandar Avanesov i šef delegacije Evropske komisije Leopold Maurer, zasadiće iza Plavog dvora po jednu sadnicu i tako formirati „Park prijateljstva“.

„Svi ambasadori su donirali svoje sadnice, a odabir vrste je urađen u okviru projekta uređenja prostora oko Plavog dvora, koji će predsjedniku prijestonice Milovanu Jankoviću donirati UNDP.

FONTANA KOD PLAVOG DVORCA

Na objektu fontane kod Plavog dvorca izvrseni su neophodni sanacioni građevinski radovi tako da se može očekivati njeno skoro stavljanje u funkciju ...

OSVJEŽENE FASADE NA REDU KUĆA BLIZU BALŠIĆA PAZARA

ZGRADA SOLIDARNOSTI

Privode se kraju radovi na ZGRADI SOLIDARNOSTI u kojoj stanove treba da dobije 49 cetinjskih porodica ...

RUPE NA CETINJSKIM ULICAMA

Što zbog radova na sanaciji gubitaka u gradskoj vodovodnoj mreži a što zbog infrastrukturnih priključenja novopodignutih stambenih i poslovnih objekata broj "RUPA" na cetinjskim ulicama raste iz dana u dan a na njihovo saniranje čeka se najmanje godinu dana ...

ZAKRPLJENE SU RUPE ...

OTVOREN KAFIĆ "VILA"
Preko puta spomenika "Lovćenska vila" otvoren je lijepo uređeni kafić "VILA" ali njegova bašta djelimično ometa (posebno pazarnim danom) pješački saobraćaj ...

NOVA VETERINARSKA AMBULANTA
U Bogdanovom kraju je od skoro pocela sa radom dobro opremljena veterinarska ambulanta "VETMEDIKA" u kojoj rade dva dipl. doktora veterine, tako da sada na Cetinju postoje dvije veterinarske ambulante ...

NOVE APOTEKE
U Bulevaru crnogorskih junaka otvorena je veoma moderna i dobro opremljena apoteka "ESKULAP".

U naselju "KATANGO" otvorena je apoteka "Vila" ... a na Trgu umjetnosti u sklopu Megamarketa otvorena je još jedna apoteka tako da na Cetinju sada ima osam apoteka, od kojih se dvije (Eskulap i Vila) nalaze u gornjem dijelu grada ...

ZAŠTIĆENI TROTOARI U DONJEM DIJELU BAJOVE ULICE

Zbog parkiranja automobila po trotoarima pješački saobraćaj u starom jezgru Cetinja, duž Bajove ulice, od spomenika Lovćenska vila pa do zgrade Opštine

bio je veoma ugrožen pa su nadležne službe Lokalne uprave postavile betonske kugle kako bi spriječili parkiranje po trotoarima ...

RESTORAN KOLE

U Bulevaru crnogorskih junaka otvoren je veoma lijepo uređeni restoran "KOLE".

POSLOVNICA M-tel
U Bulevaru crnogorskih junaka otvorena je poslovnica mobilnog operatera M-tel.

POSLOVNICA PROMONTE
U Njegoševoj ulici mobilni operater Promonte renovirao je svoju poslovnicu tako da je ona sada veoma lijepo uređena a i dobro opremljena.

PODGORIČKA BANKA
U lijepom nizu cetinjskih kuća u Njegoševoj ulici nalazi se i poslovnica Podgoričke banke ...

Trebalo bi pored svih bankomata u gradu ili u njihovoj blizini postaviti korpe za otpatke ...

KOMPLETIRANA JE OGRADA OKO ZGRADE BIVŠEG AUSTROUGARSKOG POSLANSTVA

OKO CIJELOG DVORIŠTA OBJEKTA U KOJEM JE SADA SMJEŠTEN ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE CRNE GORE, POSTAVLJENA JE KOVANA OGRADA (KAO ŠTO JE I NEKADA BILA). JOŠ JE OSTALO DA SE MALO BOLJE UREDI DVORIŠTE I TENISKI TEREN ...

POPRAVLJENA OGRADA OKO KUĆE VUKOTIĆA
NEKAD

SAD

ZAHVALJUJUĆI PORODICI AŽIĆ KOJA JE VEĆ DUŽE VREMENA VLASNIK KUĆE VUKOTIĆA (KOJA JE ZAŠTIĆENA ZAKONOM KAO SPOMENIK KULTURE), POPRAVLJENA JE KAMENA OGRADA SA JUŽNE STRANE OVOG OBJEKTA A SAM OBJEKAT JE DOSTA SANIRAN I DANAS SASVIM LIJEPO IZGLEDA.
POSTAVLJENA JE OGRADA OKO DVORIŠTA BIVŠEG AUSTROUGARSKOG POSLANSTVA

POTKRESANO DRVEĆE OKO OBJEKTA BIVŠEG FRANCUSKOG POSLANSTVA
NEKAD

SAD

OTVOREN KAFE BAR "L'ANGOLO"
U objektu gdje se nekada nalazio poznati kafić "YELLOW MOON" nakon renoviranja objekta, otvoren je novi, lijepo uređeni kafe bar "L'ANGOLO" (ĆOŠAK) čime su mladi dobili još jedan lijepi kutak za odmor i osvježenje ...

RENOVIRAN KAFIĆ "MALA LOKANDA"

Popularni kafić "Mala Lokanda" koji se nalazi na Balšića pazaru, lijepo je renoviran ...

OFARBAN KROV GRADSKE KAFANE

RENOVIRAN ENTERIJER DOMA ZDRAVLJA I PROŠIREN PARKING ...

ODJELJENJE ZA VANTJELESNU OPLODNJU

U objektu u kojem se nekada nalazila OČNA KLINIKA "KRALJICA JELENA" (PRECIZNIJE - ODJELJENJE ZA OČNE BOLESTI) već više od godinu dana (oko 16 mjeseci,) nalazi se ODJELJENJE ZA VANTJELESNU OPLODNJU koje je u sastavu BOLNICE "DANILO I". Rezultati koje postiže medicinska "ekipa" na čelu koje se nalazi dr. Tanja Motrenko su više nego uspješni.
Kompletna oprema koja je pripadala OČNOJ KLINICI je preseljena u zgradu DOMA ZDRAVLJA tj u ambulantu koja pripada ODSIJEKU ZA OČNE BOLESTI BOLNICE "DANILO I" stim što je nabavljeno još nešto nove opreme.

PJEŠAČKA STAZA OD NJEGOŠEVE ULICE PREMA VLADINOM DOMU
NEKAD
Pješaci su iz "praktičnih" razloga gazili travnjak da bi skratili put prema Vladinom domu ...

SAD
Zahvaljujući, u prvom redu, vlasniku Vinoteke i Picerije (koja se nalazi u kući Milišića), gosp. Igoru Roloviću, napravljena je pristojna pješačka staza i kultivisan cio prostor oko "Vidove" trafike ...

DISPLEJ NA PRODAVNICI "CETKOM"
Vlasnik prodavnice "Cetkom" (koja se nalazi u Bulevaru) g-din Vojo Pejaković, postavio je iznad izloga svoje firme DISPLEJ na kojemu se, u svakom trenutku, pokazuje: datum, vrijeme i spoljašnja temperatura.

METALNI KIOSCI
Iako se najčešće radi o privremenim lokacijama ovih objekata koji su "preplavili" grad mora se voditi više računa đe se postavljaju ...

Ovaj fotos pokazuje jedan tipičan primjer pogrešno postavljenih kioska ...
Neki propusti su otklonjeni:
Kod upravne zgrade "Oboda" ...
NEKAD

SAD

NEKAD
Kod zgrade "mozgova" dugo vremena je kiosk bio praktično "na ulici" ...

SAD

NEKAD
Kod Banskih stanova metalni kiosci bili su "uzurpirali" ambijent ...

SAD

OGRADA NA SJEVERNOJ STRANI NOVOG GROBLJA
NEKAD

SAD

GRADSKA TRŽNICA
NEKAD SE NALAZILA NA BALŠIĆA PAZARU ...

NEKAD BILO - SAD SE POMINJALO ...

SAD
PROŠLO JE SKORO ČETIRI DECENIJE OD KADA SE CETINJSKA PIJACA NALAZI NA NOVOJ LOKACIJI. O NJENOM DANAŠNJEM IZGLEDU NAJBOLJE GOVORE FOTOSI ...
ULAZ SA ZAPADNE STRANE

ULAZ SA SJEVERNE STRANE
NADAMO SE DA ĆE SE PITANJE UREĐENJA GRADSKE TRŽNICE, (USKORO) KONAČNO NAĆI NA DNEVNOM REDU LOKALNE UPRAVE ...

NO COMMENT
Poštovani posjetioci sajta, evo nekoliko detalja zabilježenih 08.04.2009. na Dvorskom trgu i u Njegoševoj ulici koji na najbolji način dočaravaju kako nam centar grada izgleda uoči početka turističke sezone.

Trebalo bi potkresati lipe ...

Trebalo bi ukloniti ivičnjake i osloboditi cijelu kocku oko stabla kako bi drvo moglo da "diše" odnosno voda sa trotoara da ga zaliva ...

Trebalo bi ukloniti držač saobraćajnog znaka kao i itvaditi ostatke posječenih lipa i posaditi lipe u prazna polja ...

Trebalo bi promijeniti polomljene klupe na Dvorskom trgu i postaviti nove ali bez naslona ...

i pokupiti ostatke od polomljene betonske korpe za otpatke ...

Treba maći limenu kantu ...

Treba postaviti ploču sa odgovarajućim tekstom na (zelenu) TRAFOSTANICU iz 1910 godine ...

Posebana priča su stražare pored Dvora ... Prilikom uređenja Dvora čini mi se da se one "preskaču" ...

Problem fasade kod ulaza u Dvor (sa lijeve i desne strane) su bakarne gurle odnosno bakarni oksid koji veoma brzo "isprlja" fasadu ... Ovaj problem se mora trajno riješiti (nabavkom gurli od PVC-a ofarbanih u boju krova)...
Nova boja fasade nije po ukusu velikog broja građana a ja mislim sa punim pravom ...

Nećete vjerovati da ova skela stoji već više od pola godine i da turisti ulaze u Dvor "pognute" glave ...

Grafiti ne zaobilaze ni nove fasade a o ostalim površinama suvišno je govoriti ...

TREBA ZABRANITI I SANKCIONISATI VOŽNJU AUTOMOBILA (ČAK I DJEČIJIH) NJEGOŠEVOM ULICOM I PO DVORSKOM TRGU

Bivša kuća Muja Milanovića nalazi se u veoma lošem stanju ... Trebalo bi skrenuti pažnju vlasniku na polomljene prozore izgled fasade ...

SUVENIRI
Veoma zapaženo mjesto za turiste na Dvorskom trgu je prodavnica suvenira i njen vlasnik Bogdan Marcano ...

Vlasnik prodavnice obuće "Borovo" nije odavno uložio ništa na dotjerivanje fasade a natpis firme mu je ispod svakog nivoa ...

Ovaj objekat se nalazi preko puta Vladinog doma a ovako izgleda barem dest godina ...

Trebalo bi tražiti od vlasnika ovih objekata da ih na odgovarajući način "sakriju" ...

Prizemlje bivše zgrade "Trgoprometa" ne bi smjelo ovako da izgleda ...

U centru Cetinja već duže vremena postoje neki "zaboravljeni" objekti ...

Kamen na krivini kod Megamarketa treba ukloniti jer zaklanja vozačima vidik a nema nikakvu "umjetničku" funkciju ...

Ulaz u park ...

Grafiti nijesu zaobišli ni postamente bisti u parkovima ...

ZAR OVI FOTOSI NE GOVORE "NA GLAS" DA SE GRAD UREĐUJE OD CENTRA I DA, KAKO TO MUDRO REČE U JEDNOM PRILOGU G-DIN BLAŽO SREDANOVIĆ, TREBA POČETI OD "MALIH" STVAR!!!

GRADSKA BIBLIOTEKA "NJEGOŠ"

Zahvaljujući veoma agilnoj direktorici Gradske biblioteke "Njegoš"

g-đi Saši Božović Lovre i razumijevanju predsjednika Crne Gore g-dina Filipa Vujanovića, napravljene su veoma važne intervencije na eksterijeru biblioteke ...

PICOLO BAR

U KUĆI MARTINOVIĆA, U BAJOVOJ ULICI (U BLIZINI POZORIŠTA) OD SKORO JE OTVOREN LIJEPO UREĐENI "PICOLO BAR", ČIME JE OBOGAĆENA UGOSTITELJSKA PONUDA CETINJA.

KUĆA HEMIJE

U NJEGOŠEVOJ ULICI U KUĆI ZUBERA OD SKORO JE OTVORENA "KUĆA HEMIJE", ČIME JE OMOĆUĆENO POTROŠAČIMA DA SVE PROIZVODE OVE FIRME NAĐU NA JEDNOM MJESTU.
OGRADA OKO VLAŠKE CRKVE

PO PROJEKTU I UZ NADZOR ZAVODA ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE CRNE GORE PROŠLOG MJESECA JE ZAVRŠENA KOMPLETNA SANACIJA OGRADE OKO VLAŠKE CRKVE.
NEKAD
Ograda je bila polomljena, mnoga "polja" su nedostajala ...

(FOTOS JE NAPRAVLJEN APRILA 2008. GODINE)
SAD

(FOTOSI SU NAPRAVLJENI APRILA 2009. GODINE)

ODLAGANJE SMEĆA U STROGOM CENTRU CETINJA

SEKRETARIJAT ZA KOMUNALNE DJELATNOSTI PRIJESTONICE U SARADNJI SA JAVNIM KOMUNALNIM PREDUZEĆEM UKLONIO JE KONTEJNERE KOJI SU BILI LOCIRANI PORED ATELJEA „DADO“.
NEKAD

(FOTOS JE NAPRAVLJEN APRILA 2008. GODINE)
SAD

(FOTOS JE NAPRAVLJEN APRILA 2009. GODINE)
PS
Danas sam bio prijatno iznenađen, kada sam vidio radnike koji održavaju čistoću kroz grad, kako savjesno čiste prostor oko kontejnera, oko drveća, praktično sve što treba i kako treba.
Smatrao sam da to treba i fotografski zabilježiti a i objaviti, kako zbog svih koji ulažu napore da naš grad bude čist tako i zbog vas dragi Cetinjani i poštovani prijatelji Cetinja.

AMBIJENT OKO LJETNE POZORNICE

Poštovani posjetioci sajta, dragi Cetinjani, fotosi koje sam "poređao" pokazaće vam o kakvom narušavanju ambijenta u starom jezgru Cetinja je riječ ...
NEKAD

(fotos je napravljen oktobra 2000. godine)
SAD

(fotosi su napravljeni krajem marta 2009. godine)

OTVOREN COSMETICS MARKET

U NJEGOŠEVOJ ULICI, U POSLOVNOM PROSTORU GDJE SE NEKADA NALAZILA SAMOPOSLUGA PREDUZEĆA "13 JUL", A KOJI DUGO VREMENA NIJE BIO U FUNKCIJI, OTVOREN JE LIJEPO UREĐEN I DOBRO SNABDIJEVEN "COSMETICS" MARKET.

PERSPEKTIVE RAZVOJA CETINJA, Predrag Malbaša

2009-03-09T15:07:00.002+01:00

Kod nas ima i lokalizama, Vi to znate!
A taj lokalizam, lokalpatriotizam!
Ta lokalna samoinicijativa nije loša!
Kad ima pozitivan karakter, to je dobro!
To je u stvari takmičenje sa drugima!
Tito, Novo Mjesto 1958.

Ukoliko bi pokušali da u jednoj rečenici iskažemo viziju razvoja Cetinja predložio bih da ona glasi: Mi želimo Cetinje koje će biti ugodno za život njegovih građana i gostiju, koje će biti poznato i zanimljivo za turiste i ljude dobre volje.
Ovaj sasvim prihvatljivi cilj nije problem definisati već je problem kako ga ostvariti. On otvara četiri osnovna pitanja: sa koje polazne tačke ili osnove se kreće prema ostvarivanju ovog cilja, sa kojim resursima, kojim će se mehanizmima ostvariti ovaj cilj i kako će se njegovo ostvarivanje finansirati.

Polazna osnova je veoma važan elemenat u određivanju strategije razvoja jednog grada i planiranja akcija i aktivnosti koje treba preduzeti u ostvarivanju bilo kojeg cilja. Da bi smo znali koja je polazna osnova na kojoj se Cetinje danas nalazi potrebno je da lokalna samouprava sačini sveobuhvatnu bazu podataka sa svim relevantnim podacima o Cetinjskoj opštini. U ovoj bazi nalazili bi se podaci o klimatskim osobinama ovog prostora, stanju infrastrukture, privrednim kapacitetima, kadrovski, kulturni i turistički potencijali grada, kao i brojni drugi podaci od broja turističkih ležajeva do broja parking mjesta i slično. Ova baza bi morala da sadrži i precizne podatke o nadleštvima državnih i drugih subjekata na prostoru opštine Cetinje i njihove obaveze. Znači potrebno je da se uradi jedna jedinstvena baza podataka sa svim relevantnim podacima o Cetinjskoj opštini. Lokalna samouprava bi trebala da definiše koji su to podaci u tom smislu formirati tim pojedinaca koji će sakupiti i sistematizovati jednu takvu bazu podataka.
Drugo pitanje su resursi i ja ću se osvrnuti na resurs koji je na Cetinju najlakše prepoznatljiv, a to su institucije kulture i kulturno istorijski potencijali Cetinja. Na području opštine Cetinje nalazi se šest nacionalnih institucija kulture: Narodna biblioteka, Narodni muzej, Zavod za zaštitu spomenika, Mauzolej na Lovćenu, Kraljevsko pozorište i Državni Arhiv. U ovim ustanovama stalno je zaposleno 382 radnika čija se primanja finansiraju iz budžeta. Za plate, rad i programe ovih ustanova iz državnog budžeta 2006. godine izdvojeno je oko 300 miliona eura. U najvećem dijelu ova sredstva se izdvajaju iz budžeta Ministarstva kulture i medija. Isti iznos se u kontinuitetu izdvaja zadnjih 10 godina i to je suma od oko 30 miliona eura a treba znati da su 2,5 miliona eura trećina budžeta Ministarstva kulture i da je 2,5 miliona eura negdje na nivou budžeta Opštine Cetinje.
Sve ove institucije kroz svoju djelatnost imaju šansu da ostvaruju i neke druge dodatne prihode i to od: izrade projekata i konzervatorskih radova, izdavačke djelatnosti, iznajmljivanja prostora i scene, prodaje ulaznica i suvenira. Podaci za 2005. godinu govore da je Narodni muzej te godine imao oko 110 hiljada posjetilaca i od prodaje ulaznica i suvenira ostvario prihod od preko 250.000 eura. Osnovno pitanje je kakvu korist ima i može od ovih ustanova imati Cetinje. U cilju boljeg iskorišćavanja ovog resursa i kvalitetnije saradnje sa lokalnom upravom, moja je ideja i vjerujem da će ona u skorijoj budućnosti biti realizovna, da predstavnici lokalne samouprave i NVO sektora iz Cetinja budu zastupljeni u Upravnim odborima ovih institucija što do sada nije bio slučaj.
Kroz njihovo učešće u radu Upravnih odbora, koji u nekim ustanovama biraju i direktore napravila bi se kopča između lokalne samouprave i ovih institucija.
Značajan kulturni potencijal Cetinja predstavlja i 55 spomenika kulture od kojih su 27 u gradskom a 28 u prigradskom području i to u najvećem dijelu u zonama Nacionalnih parkova Lovćen i Skadarsko jezero.
Treće pitanje je pitanje finansiranja razvojnih projekata ili finansiranje programa koji mogu pospješiti investitore da ulažu u Cetinjsku opštinu. Veoma je jednostavno kroz bazu podataka i saznanja ko je za što nadležan iskoristiti obavezu državnih organa da finansiraju određene projekte u Cetinju. Ja ću se osvrnuti na dva po meni temeljna projekta koji će presudno uticati na dalji razvoj Cetinja, to su Glavni i Detaljni prostorni planovi Cetinja i Strategija razvoja saobraćaja u Crnoj Gori. Ukoliko opštinska vlast iskoristi iskazanu volju Države da pomogne razvojne projekte ona treba da traži da Ministarstvo uređenja prostora logistikom i finansijski pomogne u izradi prostornih planova. Takođe od Ministarstva saobraćaja treba tražiti da u okviru već predviđenog projekta Rekonstrukcije puta Primorje – Podgorica – Granica sa Srbijom izgradi put Cetinje –Budva koji će biti udoban, bezbjedan, i uvijek prohodan. U najkraćem, ako Prostorni plan Cetinja umjesto pustih fabričkih hala predviđa hotelske komplekse a strategija razvoja kratak i kvalitetan put do mora, Cetinje će se pretvoriti u primorski grad, što će sasvim sigurno uticati da se pojave investitori koji će željeti da svoj kapital ulože na Cetinje.
I poslednja stvar na koju želim da skrenem pažnju jeste Zakon o prijestonici kao jedan od važnih mehanizama koji može uticati na brži razvoj grada.
Drugo pitanje je koje organe vlasti i koje institucije treba vratiti na Cetinje.
Smatram da ako su na Cetinju mogli čitav život da žive i vladaju Sveti Petar i Kralj Nikola onda to mogu i moraju i svi budući predsjednici Crne Gore barem u vremenu koliko im traje mandat.
Takođe mislim da na Cetinju trajno treba da se nalaze sudska i zakonodavna vlast, Ustavni sud Crne Gore i Parlament Crne Gore, čime bi Cetinje postalo prava prijestonica.
Sa druge strane Vlada je jedan veoma mobilan izvršni organ sa potrebom za nizom dnevnih komunikacija, kao i potrebom da njena Ministarstva uvijek budu dostupna svim građanima Crne Gore.
I da zaključim, lokalna samouprava i Cetinjani treba dobro da promisle koje će projekte kandidovati Senatu prijestonice jer će on u ime države Crne Gore odlučivati o tome koji će se projekti od interesa za brži razvoj prijestonice finansirati iz budžeta.

Predrag Peđa Malbaša, dipl. arheolog,
Pomoćnik ministra kulture za kulturnu i prirodnu baštinu u Vladi Crne Gore

NOVI IMIDž PRIJESTONICE

2009-03-07T13:04:00.005+01:00

OTVORENA IZLOŽBA KONKURSNIH RADOVA ZA IDEJNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENjE UNIVERZITETSKOG KOMPLEKSA FAKULTETA UMJETNOSTI NA CETINjU

Cetinje, 6. marta - Mislim da Crna Gora treba da dobije jedan novi unverzitetski centar i da Cetinje ne bude grad fakulteta, već grad univerziteta. Ovaj projekat je prvi korak u realizaciji ideje da fakulteti umjetnosti dobiju prostor, koji je na nivou maksimuma standarda fakulteta umjetnosti u svijetu,

poručio je crnogorski predsjednik Filip Vujanović na otvaranju izložbe konkursnih radova za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti na Cetinju. On je, na izložbi u Plavom dvorcu, rekao da je krajnje neprimjereno da se u poslanstvima nalaze fakulteti umjetnosti.

- Ta zdanja se moraju vratiti državi i prijestonici i moraju biti dio onoga što je kulturna i diplomatska stvarnost. Zato i tvrdim da se fakulteti umjetnosti u Crnoj Gori nalaze u prostorima koji su na minimumu standarda. Nova prostorna rješenja fakulteta umjetnosti će Prijestonici dati novi edukativni i kulturno- umjetnički sadržaj, kao i novo lice i novu vrijednost. Iz sve snage navijam da ova tri fakulteta postanu akademije umjetnosti, zato želim da ovi fakulteti imaju svoj rektorat i da se transformišu u univerzitet, poručio je crnogorski predsjednik.

Rektor crnogorskog Univerziteta prof. dr Predrag Miranović je naglasio da su se nakon dvadeset godina privremenog smještaja konačno stekli uslovi za trajno rješenje prostora tri umjetničke akademije.

- Za realizaciju ovog projekta od vitalnog značaja za Univerzitet Crne Gore određena je zona starog Oboda. Izbor ove ekskluzivne lokacije pokazuje koliki značaj ovom projektu pridaju najznačajnije crnogorske institucije. Ova incijativa vodi transformaciji Cetinja u univerzitetski centar, poručio je Miranović, objašnjavajući da je konkurs sproveden na zadovoljavajući način.

Prva nagrada od 15.000 eura za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti na Cetinju je pripala arhitekti Anđelki Badnjar iz Crne Gore.

Druga nagrada u iznosu od 7.000 eura pripala je Vladanu Stevoviću i Aleksandru Čarnojeviću studentima master studija Arhitektonskog fakulteta u Beogradu, a treća nagrada u iznosu od 3.000 eura pripala je arhitektama Branislavu Gregoviću, Ivanu Miloševiću i magistru Veljku Raduloviću iz Crne Gore.

Mr.J.
"Pobjeda" 07.03.2009

UMJETNIČKI FAKULTETI NA LOKACIJI STAROG OBODA

2009-02-21T07:17:00.005+01:00

IZABRANO NAJBOLjE IDEJNO ARHITEKTONSKO RJEŠENjE BUDUĆEG UNIVERZITETSKOG KOMLEKSA NA CETINjU

Prva nagrada ne međunarodnom konkursu, na kojem je prijavljeno 40 radova, pripala je Anđelki Badnjar iz Crne Gore, čije rješenje, po ocjeni žirija, zadovoljava funkcionalnost, ekonomičnost, ali i očuvanje duha mjesta na kojem se objekat za umjetničke fakultete podiže. Hale nekadašnje fabrike neće biti srušene

Podgorica, 18. februar – Univerzitetski kompleks na Cetinju, u okviru kojeg će biti tri umjetnička fakulteta – Likovna i Muzička akademija i Fakultet dramskih umjetnosti gradiće se po ideji Anđelke Badnjar iz Crne Gore, koja je osvojila prvu nagradu na međunarodnom konkursu za najbolje urbanističko arhitektonsko rješenje univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti. Njeno rješenje, kako je saopšteno na današnjoj konferenciji za novinare, zadovoljilo je mnoge kriterijume i pri tom omogućava očuvanje duha mjesta na kojem se objekat podiže.
Druga nagrada na ovom konkursu pripala je radu autora Vladana Stevovića i Aleksandra Čarnojevića iz Srbije, a treća autorskom timu iz Crne Gore – Branislavu Gregoviću, Veljku Raduloviću i Ivanu Miloševiću. Prva nagrada vrijedna je 15.000 eura, druga 7.000, a treća 3.000 eura.

Univerzitetski kompleks biće izgrađen na lokaciji „Starog Oboda“, i pri tom se neće rušiti hale nekadašnje fabrike, nego će biti rekonstruisane i prilagođene novim zahtjevima. Pripreme za početak radova biće obavljene tokom godine, a novac da se dođe u fazu početka izgradnje, u iznosu od 400000 eura, obezbijeđen je kroz kapitalni budžet za 2009. godinu. Radovi na objektu počeće ili krajem ove ili početkom naredne godine.
Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Predrag Miranović podsjetio je da je inicijativa za izgradnju prijeko potrebnog kompleksa za normalno funkcionisanje umjetničkih fakulteta, potekla od predsjednika države Filipa Vujanovića. Međunarodni konkurs raspisao je državni Univerzitet, a podatak da je prispjelo čak 40 radova svakako je, kako je istaknuto, potvrda renomea institucije koja iza njega stoji.
Među radovima koji su prijavljeni 13 je bilo iz Crne Gore, 19 iz Srbije, tri iz Italije, dva iz Hrvatske, i po jedan rad iz Slovenije, Velike Britanije i SAD–a.
Predsjednica žirija za izbor najboljeg rješenja mr Nataša Đurović, inače prorektor na Univerzitetu Crne Gore, saopštila je da se u radovima posebno vodilo računa o tome kako se ponuđeno rješenje uklapa u ambijent prijestonice i lokaliteta na kojem se zgrada podiže.
- Ovim projektom Cetinje dobija šansu da trasira jedan od pravaca svog novog strateškog opredjeljenja, ka gradu žive kulturne i naučne akademske aktivnosti, šireći mogućnosti za već postojeće i dajući šansu otvaranju novih univerzitetskih sadržaja, sa mogućnošću žive međunarodne saradnje iz koje se mogu crpiti i nove ekonomske i razvojne snage. Ovo je izuzetno značajan projekat ne samo za Univerzitet i umjetničke fakultete, nego i za prijestonicu i za državu Crnu Goru, kazala je Đurović.
Sekretar Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Cetinja Mirko Stjepčević saopštio je da će se učiniti sve da se u toku ove godine stvore uslovi za realizaciju ovog projekta koji „obezbjeđuje kvalitetne i dostojne uslove za rad profesora i studenata“.
V. Šofranac
“Pobjeda” 19.02.2009.

MIRKO STJEPČEVIĆ,
sekretar Sekretarijata za planiranje i uređenje prostora Prijestonice
(Izlaganje na press-u organizovanom na Univerzitetu Crne Gore 18.02.2009. povodom objave nagrađenih radova.)

Prvenstveno želim da se, u ime lokalne samouprave, zahvalim Predsjedniku Crne Gore g-dinu Filipu Vujanoviću na inicijativi da se „Stari Obod“, danas funkcionalno neupotrebljiv prostor površine cca 4 ha, prenamjeni u univerzitetski kompleks koji će objediniti akademije koje egzistiraju u Prijestonici. Time bi se stvorili kvalitetni i dostojni uslovi za rad profesora, stručnog osoblja i studenata, podržavajući ujedno i razvojne smjernice Vlade, vezane za Prijestonicu, implementirane u nacionalnom prostornom planu, i razvojne planove lokalne samouprave za budući period.

Lokalna samouprava je, u okviru nadležnosti, preduzela određene aktivnosti na izradi odgovarajuće planske dokumentacije kako bi se stvorili zakonski uslovi za realizaciju ove inicijative.
Aktivnošću i drugih subjekata, a prvenstveno Univerziteta i Fakulteta likovnih umjetnosti, napravljen je kvalitetan projektni zadatak za konkurs idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja. Time su stvoreni uslovi za stručnu, transparentnu i liberalnu studiju predmetne lokacije kako bi se dobilo prikladno rješenje za navedeni kompleks. Pri tome, data je mogućnost zadržavanja pojedinih objekata u cilju očuvanja industrijskog nasljeđa, što je lokalna samouprava podržala uzimajući u obzir značaj „Obod“-a za Cetinje u proteklom periodu.

Kroz izradu Urbanističkog projekta „Stari Obod“, u okviru razrade šire zone, razmotriće se mogućnost inkorporiranja nagrađenog konkursnog rješenja u planski dokument. Planerskom analizom, ispitaće se odnos rjesenja univerzitetskog kompleksa prema kontaktnim zonama, prvenstveno prema Istorijskom jezgru i objektima u neposrednom okruženju, kao i njegovo uklapanje u planiranu saobraćajnu i infrastrukturnu matricu grada.

Sa naše strane učinićemo sve da se donošenje predmetnog Plana okonča u najkraćem vremenskom periodu kako bi se, u toku ove godine, stvorili i zakonski uslovi za njegovu realizaciju.

MANASTIR IVANA CRNOJEVIĆA NA ĆIPURU, Zdravko Pejović

2009-02-09T20:22:00.007+01:00

Prije nešto više od dvije godine, zahvaljujući našim sugrađanima Branislavu Borozanu mr. istorije umjetnosti, koji je autor rekonstrukcije i teksta i Lazaru Jovoviću koji je napravio 3D kompjutersku animaciju, napravljen je, u saradnji autora sa TV CG film u trajanju od 27 minuta na temu „VIRTUELNA REKONSTRUKCIJA MANASTIRA IVANA CRNOJEVIĆA NA ĆIPURU“, tako da se sada pouzdano zna kako je on stvarno izgledao.

Kako niko od nadležnih nije do danas, našao za shodno, da jedan ovakav projekat „podrži“ (barem da se odštampa film na CD-u u dovoljnom broju primjeraka, ili pak ...), želim, ovim putem, upoznati sve posjetioce našeg sajta „Cetinje okrenuto budućnosti“ sa ovim, za Cetinje i Crnu Goru, značajnim poduhvatom a zahvaljujući razumijevanju autora i sa "fotosima" izgleda MANASTIRA IVANA CRNOJEVIĆA iz 1484. godine.
Mišljenja sam da bi POSTOJEĆU CRKVU NA ĆIPURU trebalo vratiti Narodnom muzeju CG u čijem je sastavu Muzej Kralja Nikole, jer je to bila DVORSKA KAPELA KRALJA NIKOLE, nastaviti arheološka istraživanja ovog lokaliteta a gosp. Branislavu Borozanu, iz više razloga, prepustiti da vodi ovaj projekat do kraja...
Volio bih da se neko od vas javi i prokomentariše ovu informaciju i moju ideju...

PARKING ISPRED SPORTSKOG CENTRA

Pošto je veliki problem na Cetinju parkirati automobil petkom (pazarnim danom) na prostoru od spomenika „Vila“ do zgrade u kojoj je smještena Lokalna uprava, posebno u intervalu od 08 do 12 h, predlažem da se napravi parking na prostoru ispred Sportskog centra. Za realizaciju ove ideje trebalo bi „oduzeti“ od zelene površine (koja je preširoka) pojas od 4m širine (cijelom dužinom) i tako „rasteretiti“ parking prostor oko Vlaške crkve i gradske tržnice. Ovaj parking bi bio veoma funkcionalan i u popodnevnim i večernjim satima, kada se u Sportskom centru održavaju kulturne i sportske priredbe.

Srdačno,
Zdravko Pejović, Cetinje, 09.02.2009.

MENADžMENT PLAN CETINjA

2009-01-14T21:32:00.011+01:00

JAVNA RASPRAVA O NACRTU MENADZMENT PLANA ISTORIJSKOG JEZGRA CETINJA

LOŠE I ZA PROŠLOST I ZA BUDUĆNOST

BROJNE PRIMJEDBE NA NACRT MENADŽMENT PLANA ISTORIJSKOG JEZGRA CETINJA

Cetinje 17.05.2009- Nacrt menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja, koji je Vlada usvojila prošlog mjeseca, doživio je na javnoj raspravi niz kritika, kako na sadržinu tako i na sastav radne grupe koja ga je pisala.
Jedan od mnogih koji je iznio kritike je i arheolog i konzervator savjetnik Predrag Malbaša, koji kaže da je osnovna zamjerka Nacrta menadžment plana Istorijskog jegra što na nedovoljno dobar način prikazuje prošlost i sadašnjost Cetinja i nedovoljno dobro planira njegovu budućnost.

- Pažljivim iščitavanjem ovog dokumenta, odnosno onog monografskog dijela od prve do 130. stranice, gdje se govori o prošlosti i sadašnjosti Cetinja, uočio sam i evidentirao oko 70 nedopustivih grešaka. Ovdje ne govorim o jezičkim ili slovnim greškama. Ne radi se ni o greškama koje su nepopravljive, već o pogrešno iznijetim činjenicama i podacima - kaže Malbaša. On smatra da su takve greške nedopustive jer su dokument radili profesionalci.
Malbaša dodaje da, ako se zamisli kako će grad po planu izgledati 2025. godine, nema puno razlike u odnosu na današnje stanje.
-Do Podgorice ćemo tada putovati magistralom koja ima tri trake, imaćemo autobusku stanicu, urađen sanacioni program za nepokretne spomenike kulture u Istorijskom jezgru sa predračunom troškova i Muzej knjige. Iako se planom konstatuje potreba institucionalnog jačanja, u njemu nema ni pomena da neka državna institucija dođe na Cetinje. Čak i ono što je javno rečeno u više navrata - da će Ministarstvo kulture, sporta i medija biti smješteno na Cetinju, nije stavljeno u Akcioni plan - objašnjava Malbaša.

On zatim navodi da se u Akcionom planu govori o izradi sanacionog programa za sanaciju spomenika u Istorijskom jezgru, ali se njihova sanacija ne pominje, i ističe da se u čitavom dokumentu tri relikvije koje se nalaze na Cetinju pominju kao važan potencijal.
- A onda, kad dođete na Akcioni plan da vidite šta se sa njima planira, shvatite da o njima u Akcionom planu nema ništa - kaže Malbaša.

U planu, prema njegovoj evidenciji, nema pomena ni o jednoj manifestaciji sa kulturom kao sadržajem, brendu Cetinja koja bi mogla pomoći popularizaciji grada, o popločavanju pješačke zone, postavljanja fontane na Dvorskom trgu, izgradnje helidroma na Grudi, Bazena na Donjem polju, tunela do Rijeke Crnojevića, Njeguša i Budve.

Cetinjanin Pero Bobo Vučković kaže da Istorijskom jezgru Cetinja treba pristupiti kao zajedničkom dobru svih građana Crne Gore, te da zbog toga pozdravlja Nacrt koji je Vlada usvojila, bez obzira na određene nedostatke . Vukčević smatra da je važno istaći da u gradu uglavnom postoji konsenzus oko sljedećih stvari: preseljenju pojedinih državnih institucija na Cetinje, žičare, podvožnjaka u centru grada, spuštanja nivoa Dvorskog trga i njegovog uređenja, Univerziteta umjetnosti, potrebe da se urede parkovi i dislocira reljef,

te revitalizacije pojedinih objekata i njihovog prilagođavanja ambijentu. Vučković se pita kako to da i pored važećeg Zakona o prijestonici još nije određeno koje institucije i kada treba da pređu na Cetinje.
- Pominje se Ministarstvo kulture, ali nije utvrđeno i kada definitivno prelazi na Cetinje, a ni koje druge institucije u skladu sa preporukama zakona, iako su rokovi dati Vladi od strane Skupštine za te odluke već davno istekli. Takođe, u budžetu nije utvrđeno ni obavezno izdvajanje za određene projekte a nijesu utvrđeni ni projekti koje je u skladu sa istim zakonom u ovoj godini trebalo realizovati u opštini Cetinje. Svakako, ako se pod ulaganjem u prijestonicu ne smatraju radovi na svega dvije ulice, čija rekonstrukcija traje skoro dvije godine - kaže Vučković.
On pozdravlja ideju otvaranja Univerziteta umjetnosti,

ali se nada da će njegovu izgradnju pratiti i prekidanje prakse \\\"da profesori rade u Cetinju, a za svoj rad ovdje, dobijaju stanove u Podgorici\\\".
Vučković je u svom dijelu komentara Nacrta pomenuo problematiku izgleda određenog broja zgrada, te eloksirane bravarije na nekim objektima i izlozima u centru. Pored zamjerki na određene djelove Nacrta, Vučković je iznio i primjedne na trajanje javne rasprave, kao i na broj ljudi koji je o njoj bio obaviješten.
- Ukoliko je informacija o troškovima projekta izrade koju sam čuo tačna, mislim da bi bilo red da radna grupa zaradi bar dio tog izdvojenog velikog iznosa dodatnim naporom na doradi programa, uz uvažavanje kvalitetnih sugestija i primjedbi - zaključio je Vučković.

Cetinjanin Vesko Pejović pored primjedbi koje ima na Nacrt menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja, dao je predlagaču i nekoliko sugestija. Tako Pejović navodi da bi na Cetinju trebalo na pravi način obilježiti nazive ulica u starom jezgru grada, u parkovima napraviti objekte za osvježenje, razgovarati sa vlasnicima napuštenih i oštećenih objekata u starom jezgru Cetinja kako bi se oni barem zaklonili na pravi način.

Pejović takođe smatra da na Cetinje treba preseliti sjedište crnogorskog parlamenta, uz Ustavni sud i Rezidenciju predsjednika, “a u Podgorici neka ostanu sva ministarstva”.

- Cetinje tada ne bi bilo vikend, već prava prijestonica i na taj način bi se djelimično ispravila greška napravljena 1946. god. kada je Cetinju neregularno i nerazumno oduzeto sve - kaže Pejović.

Član Matice crnogorske Marko Špadijer kaže da pozdravlja izradu Mendažment plana Istorijskog jezgra Cetinja, ali ne krije da ima i dosta primjedbi na njegov sadržaj. Tako Špadijer navodi da je istorijski pregled u Nacrtu dat \\\"dosta tradicionalistički\\\", te da priča o pet vjekova Cetinja kao prijestonice može biti ispričana modernije. Špadijeru smetaju i neke nedorečenosti u Nacrtu.
- Previše je dato prostora za tri najveće hrišćanske svetinje. Ostalo je, međutim, nejasno da li se odustalo od inicijative da se za njih gradi crkva iznad Manastira. Njihova važnost i turistički potencijal je nesumnjiv, ali treba akcenat staviti na ono što čini bit crnogorske kulture i duha- naglašava Špadijer.
On dodaje da se plan ne dotiče uloge \\\"izvanjaca\\\" u crnogorskoj i cetinjskoj kulturi, ne pominje se centar \\\"Njegoš\\\" koji je osnovan vladinom odlukom,

nejasno je da li će se graditi Lokanda... Špadijer smatra da bi ostvarivanje ovog plana trebalo da bude posao od najvišeg nacionalnog značaja i upozorava na opasnost da se u vrijeme krize ovakvi projekti mogu odgađati sa izgovorom da čekaju bolje dane, pa predlaže da se \\\"na njegovom čelu nađe jedan od tri najviša državna funkcionera\\\".

Svi koji su pročitali Nacrt menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja, a nijesu učestvovali u njegovoj izradi, predlažu da Ministarstvo kulture, sporta i medija ozbiljno razmotri sve primjedbe i na taj način dokumenat učini kvalitetnijim prije nego ga da Vladi na saglasnost.
Jedan od strateških važnih dokumenata za Cetinje bio je i Zakon o prijestonici. Od trenutka kada se rodila prva ideja za njegovo donošenje, pa do njegovog usvajanja, prošlo je dosta godina i još više njegovih verzija. Zakon je usvojen prošle godine i još nije počeo da se primjenjuje. Valjda ista sudbina neće zadesiti i, sad već čuveni, Nacrt menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja.

Dnevni list "Vijesti" D. JOVIĆEVIĆ

NAPOMENE UREDNIKA SAJTA CETINJE OKRENUTO BUDUĆNOSTI

-Na ovom okruglom stolu diskutovali su g-da: Branislav Mićunović, Lidija Ljesar,Pero Bobo Vučković, Tomislav Tomo Kusovac, Borislav Cimeša, Čedo Drašković (priložio diskusiju), Miodrag Živković, Branko Banjević, Tomo Miljić, Đorđije Đoko Vušurović, Luka Milunović, Nataša Đurović, Dragan Pravilović, Rade Džaković, Gojko Perović, Jovan Markuš, Velibor Džomić, Zvjezdan Folić, Milo Janković, Vesko Pejović, Marko Špadijer, Siniša Šešum, Predrag Malbaša i Marko Vrbica.
Skup je počeo 08.05.2009. godine u 13 h a završio se u 17 h.

- O nacrtu Menadžment plana istorijskog jezgra Cetinja održan je okrugli sto u organizaciji Ogranka Matice crnogorske Cetinje

U utorak 05.maja 2009. godine u Maloj Sali Skupštine opštine Cetinje održan je okrugli sto o nacrtu Menadžment plana istorijskog jezgra Cetinja. Rasprava je trajala od 09 h do 11 h i 30 min a u njoj su učestvovali g-da: Luka Lagator, Marko Špadijer, Luka Milunović, Vesko Pejović, Krsto Mijanović, Pero Bobo Vučković, Ivana Mrvaljević, Rade Adžić, Njegosava Seja Vujanović, Saša Božović Lovre i Melanija Vračar. Sjednicu je vodio novoizabrani predsjednik Ogranka g-din Luka Lagator a zapisnik je dostavljen Ministarstvu kulture, sporta i medija.

MITROPOLIJA I GRAĐANI IZNIJELI PRIMJEDBE NA NACRT MENADžMENT PLANA ISTORIJSKOG JEZGRA PRESTONICE
Dokument rađen tajno i furiozno
U predlogu za izradu upravljačkog plana stoji da ga je Vlada donijela 2. oktobra 2009. godine, a mi se, kao što znamo, nalazimo tek u maju. Od ovog projekta, bez obzira na obaveze prema finansijerima i naručiocima, u ovom trenutku treba odustati. Ukoliko se postupi drugačije moraće da bude poništen na Ustavnom sudu Crne Gore. O posljedicama takvog čina nadam se da nije potrebno govoriti, istakao je protojereh mr Velibor Džomić
CETINjE - Javna rasprava o Nacrtu Menadžment plana istorijskog jezgra Cetinja, uz prisustvo članova Koordinacionog tima, Radne grupe za njegovu izradu, predstavnika kancelarije UNESKO BRESCE iz Venecije, predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske, kao i jednog broja zainteresovanih građana, održana je juče u velikoj sali SO. Nacrt je usvojen na sjednici Vlade održanoj 23. aprila, nakon čega je dat na javnu raspravu koja će trajati do 13. maja.
Za prezentaciju dokumenta bila je zadužena Lidija Ljesar, koordinator procesa njegove izrade. Ona je navela da se Menadžment plan sastoji od 14 poglavlja, usmjerenih, kako je naglasila, ka ustanovljavanju efikasnog sistema upravljanja, zaštite, valorizacije i promocije kulturne i prirodne baštine.
– Proces je počeo u septembru 2008. godine, nakon čega je formirana i radionica za obuku kadrova. Obrađujući ovaj dokument, u stvari, obrađivali smo i istoriju Crne Gore, a njegov glavni cilj je zaštita, očuvanje i razvoj istorijskog jezgra prestonice kao multifunkcionalnog organizma - kazala je Ljesar, dodajući da će se revizija dokumenta vršiti svake treće godine, dok će prva uslijediti nešto brže.
Raspravu su otvorili predstavnici Mitropolije crnogorsko-primorske, ponovivši neke već iznesene stavove po pitanju nedostataka ovog dokumenta. Po riječima Gojka Perovića, rektora Bogoslovije, trebalo je uključiti još neke stručne ljude u izradu Menadžment plana, prije svih Luku Anića, igumana Cetinjskog manastira.
– Pohvalio bih brigu Vlade prema ovom gradu, ali je zaista trebalo okupiti sve ljude koji, svojim znanjem, mogu pomoći. Što se tiče pominjanih relikvija, niko nije istakao da su prije 150 godina bile u posjedu crkve, a ni to da Plava kapela, čak i po riječima katoličkih vjernika koji obilaze Cetinje, ne pruža pristojnu mogućnost molitve - naveo je Perović, skrenuvši pažnju i na taj nedostatak što se aktivni
bogoslužbeni život pominje samo u okviru Rimokatoličke crkve.
Protojerej mr Velibor Džomić govorio je sa pravnog aspekta, tvrdeći da se ovakvim usvajanjem derogira pravni sistem.
– Vrlo malo pravnika je bilo uključeno u izradu Menadžment plana. Nedopustivo je da se ovakav plan donosi samo kao plod ispunjavanja finansijskih obaveza iz ugovora sa italijanskim Ministarstvom spoljnih poslova. Nejasno je zbog čega ovaj ugovor nije objavljen u cjelosti, već su data samo dva kratka pasusa, a sporan je i naziv dokumenta koji bi, preveden, prije imao značenje „upravljačkog plana". Takođe, koristi se i latinica, a govorimo o devastiranju. Menadžment planovi se ne donose bez postojeće pravne regulative i zbog toga ga ne treba usvojiti sve dok se ne postigne najširi mogući konsenzus - naveo je Džomić.
On je naglasio da je izradu dokumenta pratila izuzetna tajnovitost i neobaviještenost javnosti.
- Dovoljno je reći da Ministarstvo kulture dosad nije organizovalo nijedan okrugli sto, panel diskusiju, a o televizijskoj emisiji na javnom servisu i da ne govorimo. To potvrđuje i ekstremno kratko vrijeme koje je određeno za raspravu. Jedan detaljni urbanistički plan se na javnoj raspravi stoji i do dva mjeseca pri čemu je stalno na uvidu javnosti u prisustvu opštinskog službenika. U tekstu Nacrta ovog upravljačkog dokumenta ima i nedopustivih grešaka. Na primjer, na str. 21 stoji da je Vlada Crne Gore usvojila Predlog za izradu upravljačkog plana 2. oktobra 2009. godine, a mi se, kao što znamo, nalazimo tek u maju te iste godine. To samo govori koliko se brzo i furiozno radilo na ovom strateškom dokumentu - istakao je Džomić, dodajući da po njegovom mišljenju od ovog projekta, bez obzira na obaveze prema finansijerima i naručiocima, u ovom trenutku treba odustati.
- Trebalo bi najprije pripremiti pravnu osnovu donošenjem novih zakona iz oblasti kulture i nacionalnog programa u kuturi, pa tek onda obrazovati širu radnu grupu za pripremu kvalitetnog dokumenta o zaštiti kulturno-istorijskih dobara u Cetinju, povesti najširu moguću raspravu i tek onda pristupiti njegovom usvajanju. Ukoliko se postupi drugačije, dokument koji je donijet o pravno nepostojećoj kategoriji i na način koji nije propisan zakonom moraće da bude poništen na Ustavnom sudu Crne Gore. O posljedicama takvog čina nadam se da nije potrebno govoriti - istakao je Džomić.
Ni građani nijesu bili previše zadovoljni izradom plana. Luka Milunović je naveo da treba i druge gradove uključiti u raspravu, kako bi se čuo i njihov stav, zapitavši vlast da li im zaista treba prestonica. Stav Marka Vrbice bio je da se suviše ubrzalo sa donošenjem ovako važnog dokumenta. Njegovo mišljenje dijelili su i drugi koji su se uključili u raspravu, a Vesko Pejović je iznio stav da „Lokandu" treba prikazati kao „spomenik iz 1864. godine, da bi svi koji dođu vidjeli kako je izgledao prvi državni hotel u Crnoj Gori".
Kako je istakao Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija, a ujedno i predsjednik Koordinacionog tijela za izradu ovog plana, ovakva vrsta rasprave samo je korak ka unapređenju dokumenta.
– Cetinje, kao srce Crne Gore, sa svojim istorijskim jezgrom koje zauzima ukupnu površinu od 58 hektara, po autentičnosti očuvanog urbanizma, predstavlja jedinstveno mjesto u svijetu. Ovaj plan nas, nakon usvajanja, obavezuje da se ponašamo tačno u skladu sa njim i budemo odgovorni. Znamo da je ovaj grad još 1960. godine dobio status spomenika kulture prve kategorije, ali se, nakon izvještaja o
stanju njegovog istorijskog jezgra, koji je nedavno uradila Komisija za utvrđivanje stanja nepokretne kulturne baštine, u kojem su navedene brojne devastacije, javila potreba za izradom jednog ovakvog dokumenta - naglasio je Mićunović, napominjući da je Menadžment plan urađen „apsolutno u skladu sa evropskim principima i smjernicama UNESKO-a".
Kancelarija UNESKO-a je, po riječima Siniše Šešuma, pomogla oko izrade kompletne dokumentacije, a obezbijeđena je i dodatna tehnička pomoć.
M. MILAŠEVIĆ

Janković: Država je vlasnik svega
Gradonačelnik Milovan Janković, obraćajući se skupu, a gledajući u pravcu predstavnika Mitropolije ustvrdio je da je „država vlasnik svega". On se nešto kasnije izvinio njima zbog toga što nijesu dobili zvaničan poziv za prisustvo ovoj raspravi, izrazivši zadovoljstvo što su „ipak tu".
Gojko Perović se u svom obraćanju osvrnuo na prvu gradonačelnikovu konstataciju, rekavši da su njihove kritike izradi dokumenta upućene sa aspekta korisnika, „pa i vlasnika, ukoliko Jankovićeva primjedba nije svojevrstan dekret".
– Sve što je na Cetinju državno, ostaje državno! Što se tiče drugih primjedbi, prvi sam se suprotstavio ministarstvu, govoreći da je vrijeme predviđeno za javnu raspravu izuzetno kratko, a smatram i da se u svemu tome treba razdvojiti istorijsko jezgro od ostalih djelova grada. Na Cetinju niko ništa nije napravio preko 50 godina, pa se to ne može ispraviti za kratko vrijeme. Predložio bih da napravimo još jednu ovakvu raspravu, gdje bi sagledali sve mogućnosti što bolje zaštite starog jezgra prestonice - bilo je gradonačelnikovo reagovanje.
“Dan” 09.05.2009
Markuš: Poplave su najveći rizik za Cetinje

BIVŠI GRADONAČELNIK UKLJUČIO SE U POLEMIKU OKO NACRTA PLANA ISTORIJSKOG JEZGRA PRIJESTONICE

Cetinje – Vjerovatno da nijedan dokument do sada, koji se ticao crnogorske prijestonice, nije izazvao toliko polemike kao Nacrt Menadžment plana istorijskog jezgra Cetinja, koji je Vlada usvojila krajem prošlog mjeseca. Do sada su na račun ovog dokumenta iznijete pravne primjedbe, primjedbe na sadržaj, sastav radne grupe, trajanje javne rasprave i još mnogo toga. Jedna od primjedbi je i to što Nacrt Menadžment plana istorijskog jezgra Cetinja na adekvatan način ne tretira trajno rješenje problema odvoda poplavnih voda iz grada. Na ovom nedostatku posebno insistira nekadašanji predsjednik Izvršnog odbora SO Cetinje, a potom predsjednik Opšine od 1984. do 1990. godine, Jovan Markuš.

On navodi da u tekstu Nacrta stoji “da su poplave jedan od najvećih prirodnih rizika Cetinja“, a trebalo bi, prema mišljenju Markuša, da stoji ,, poplave su najveći potvrđeni prirodni rizik Cetinja, jer je to nesporna činjenica. Markuš smatra da je neophodno upariti projekat postojećeg urbanističkog plana istorijskog jezgra i odavno usvojenog projekta trajne zaštite Cetinja od poplava.
- Nažalost, kao da se niko u posljednjih 20 godina nije ozbiljno bavio ovim problemom. Najmanji je problem postojeći nezavršeni podvožnjak koji je bio iznuđeno privremeno tehničko rješenje, prije svega kao sprovodnica poplavnih voda iz Cetinjske pećine koje ugrožavaju Dvor, Arhiv, Biljardu, a i Vladin dom - kaže Mrakuš.

On dodaje da je urbanistički projekt koji je bio završen prije poplave 1986. predviđao drugačije rješenje za ovaj dio istorijskog jezgra.
- Najlakše je zatrpati podvožnjak, koji se i meni estetski ne dopada, ali prije toga bi trebalo riješiti problem Cetinjske pećine, iz koje je čitavim profilom izlazi ista količina vode koliku je primao ponor u Donjem polju, i realizovati projekt trajne zaštite od poplava koji zahtijeva veliki novac- objašnjava Markuš.

On ponavlja da eventualna poplava ne bi ugrozila samo postojeće objekte u istorijskom jezgru već i one koji će se izgraditi u kontakt zoni.
- Čak i u gornjem dijelu grada smo se sreli sa istim problemom. Na primjer, u depou Centralne biblioteke Crne Gore je propala vrijedna građa, iz prostog razloga jer je izgrađen u podzemnom potoku koji se aktivira u ekstremnim vremenskim uslovima. Drugim riječima, problem zaštite od poplave je prvi prag koji treba preći na ukupnoj zaštiti istorijskog jezgra Cetinja - kaže Markuš.
On zaključuje da je to tehnički dosta komplikovan problem i da se njim mogu baviti samo vrhunski stručnjaci iz raznih oblasti.
D.J.
10.05.2009. “Vijesti”

PRAVOSLAVNA CRKVA PREDLOŽILA DA SE ODLOŽI USVAJANjE MENADžMENT PLANA ISTORIJSKOG JEZGRA PRESTONICE
Nema odluke bez Mitropolije
~Nijednom riječju ne pominje se veoma aktivan bogoslužbeni život Pravoslavne crkve, kako se to ispravno navelo kada je riječ o Rimokatoličkoj crkvi, ocjenjuje Mitropolija
~Nijednom riječju ne pominje se veoma aktivan bogoslužbeni život Pravoslavne crkve, kako se to ispravno navelo kada je riječ o Rimokatoličkoj crkvi, ocjenjuje Mitropolija
su dostupni javnosti opremljeni neadekvatnim mobilijarom, Mitropolija je saopštila da je kompletne radove na sanaciji i rekonstrukciji poslije zemljotresa vodio Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, pa i projekat adaptacije i opremanja Riznice. Autori enterijera, koncepta i sinopsisa su bili stručnjaci Zavoda i Muzeja Cetinje.
Mitropolija smatra da, govoreći o istorijatu Vlaške crkve i ne isključujući realnu mogućnost da su je podigli Vlasi, ne bi bilo mudro ignorisati narodno predanje o njenoj izgradnji, prema kojem su ovu svetinju podigli sinovi Ivana Borojevića -Starovlaha, koji su sredinom 15. vijeka iz Starog Vlaha sa padina Zlatibora, doselili u Cetinjsko polje.
Pored navoda da su u crkvi na Ćipuru pohranjeni posmrtni ostaci kralja Nikole i kraljice Milene, prema sugestijama Mitropolije treba istaći da je u njoj grobnica Ivana Crnojevića, prvog gospodara Crne Gore, čiji se zemni ostaci u posljednjih 20 godina protivpravno i necivilizacijski sele od jednog do drugog cetinjskog podruma.
Nezamislivo je, kaže se, da u Radnoj grupi za izradu Menadžment plana nije bilo predstavnika Mitropolije, "koja je vlasnik i korisnik nekoliko najznačajnijih objekata u Istorijskom jezgru Cetinja ".
- Arhimandrit mr Luka Anić, iguman Cetinjskog manastira u proteklih 15 godina, inače, po obrazovanju istoričar umjetnosti, svakako bi zadovoljio i onaj kriterijum o učešću relevantnih stručnjaka u radu pomenute grupe. Ako ovome dodamo da u radnim tijelima za izradu Menadžment plana nema prof. dr Svetislava Popovića, arhitekte, jednog od autora Urbanističkog projekta Istorijskog jezgra Cetinja, prof. dr Arsenija Vujovića, građevinskog inženjera, vođe tima za ocjenu i izbor Projekta za odvođenje poplavnih voda sa Cetinja, Dragana Markovića, prostornog planera, koji je učestvovao u donošenju svih važnih planskih dokumenata vezanih za Cetinje i Predraga Vukića, profesora-arhiviste, koji najbolje poznaje sadržaj i stanje svih arhiva na Cetinju, nije teško primijetiti da je na startu napravljena greška da se, na najbolji način, ostvari postavljeni cilj.
Smatramo da grešku treba ispraviti i da prije donošenja teksta Predloga Menadžment plana Cetinja treba neizostavno uključiti i pomenute relevantne stručnjake - navodi se u sugestijama koje je dostavila Mitropolija.
S.P.

Javnost o Nacrtu menadžment plana
Okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu menadžment plana Cetinja biće organizovan danas u 13 sati u svečanoj sali Skupštine prestonice. Biće organizovana prezentacija Nacrta menadžment plana Cetinja, a na okruglom stolu učestvovaće članovi Koordinacionog tima i Radne grupe za njegovu izradu, kao i predstavnici kancelarije UNESKO BRESCE iz Venecije. Tim povodom Ministarstvo kulture, sporta i medija uputilo je javni poziv građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, glavnom gradu, prestonici i opštinama, strukovnim udruženjima, političkim strankama, sindikatima, vjerskim zajednicama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu.

- Vlada Crne Gore usvojila je Nacrt menadžment plana Cetinja na sjednici održanoj 23. aprila i dokument je istog dana stavljen na javnu raspravu koja će trajati do 13. maja - navode u Ministarstvu kulture, sporta i medija.
M.M.
Prvo zakon o kulturnim dobrima
u Mitropoliji, treba da odgovore koji zakon ili pravni akt ovlašćuje Ministarstvo kulture, sporta i medija da bude nosilac izrade Menadžment plana, zašto je rok za javnu raspravu tako rekordno kratak, kao i na kakvom zakonskom utemeljenju se promovišu ciljevi Menadžment plana i određuje sastav državnih organa koji će nadgledati i sprovoditi njegove stavke.
Pravni savjet Mitropolije pita se, takođe, zašto Vlada donosi zaključke iz onih oblasti koje već imaju važeći zakon i ističe da je prethodno trebalo usvojiti Zakon o kulturnim dobrima Crne Gore, na osnovu kojeg bi se kasnije radio Menadžment plan.

Izbjeći upotrebu političkih kvalifikacija
Upotrebu političkih kvalifikacija na račun istorijskih zbivanja iz devedesetih godina prošlog vijeka, izricanje osude na račun zvanične politike Republike Srbije, veličanje političke misije Liberalnog saveza i i osude Podgoričke skupštine, Mitropolija je ocijenila krajnje neprimjerenim, nepotrebnim i štetnim, dodajući da je mišljenje o tim događajima podijeljeno i u javnosti i u istorijskoj nauci.

Bogorodici Filermosi nije mjesto u Plavoj kapeli
Tekt koji govori o istorijatu tri svetinje - ruke svetog Jovana Krstitelja, čestice Časnog krsta, ikone Bogorodice Filermose - prema ocjeni Mitropolije, nepotpun je i neprecizan. kako se tvrdi, sakriven je podatak da su se, do uzimanja svetinja iz manastira Ostrog 1952. godine, one, voljom njihovog zakonitog vlasnika, što je i napisano u zapisniku o njihovom privremenom oduzimanju 1952. godine, nalazile u posjedu Ostroškog manastira, odnosno Pravoslavne crkve.
- Konstatacije o Plavoj kapeli u Narodnom muzeju u najmanju ruku
su diskutabilne, a što je najvažnije, dosadašnje postojanje tog objekta u kome se nalazi ikona Majke Božije, privremeno ustupljena Muzeju, nije se pokazalo opravdanim. Čak su i brojni vjernici rimokatolici iz inostranstva, članovi Malteškog reda iskazivali svoje čuđenje oko toga što se jedna ikona ne nalazi u crkvi, već u improvizovanom umjetničkom prostoru - navela je Mitropolija.
“Dan” 08.05.2009.

NA CETINjU JUČE ODRŽAN OKRUGLI STO O NACRTU MENADŽMENT PLANA ISTORIJSKOG JEZGRA PRIJESTONICE
Dokument neophodan, odlučujuće zalaganje Cetinjana
Cetinje, 8.maja- U organizaciji ministarstva kulture, sporta i medija danas je na Cetinju održan okrugli sto o nacrtu menadžment plana istorijskog jezgra Cetinja. Menadžment plan namijenjen je zaštiti, očuvanju i razvoju istorijskog jezgra Cetinja, kao multifunkcionalnog organizma, sa kulturnim, političkim, javnim, stambenim i ekonomskim aktivnostima, kao i ustanovljavanju efikasnog sistema upravljanja, zaštite, valorizacije i promocije kulturne baštine crnogorske prijestonice.
- Ovakav dokument bio je nužan i prema njemu se svi moramo odgovorno odnositi, smatra ministar kulture Branislav Mićunović i dodaje da se plan, u nekim parametrima, poklapa sa zakonom o kulturnim dobrima. Mićunović je naglasio da se planira i sticanje spomeničke rente koja i nije tako simbolična, a bila bi korištena za održavanje spomenika. U ime kancelarije UNESKO BRESCE u Veneciji obratio se Siniša Šešum, napominjući da, iako UNESKO pomaže izradu dokumenta koji Cetinje treba da uvede i pod zaštitu UNESKO-a, ta odluka zavisiće od zalaganja samih Cetinjana. Nacrt menadžment plana Cetinja prezentovala je Lidija Ljesar, koordinator procesa izrade plana. U skoro tročasovnoj diskusiji, većina diskutanata saglasila se da je trajanje javne rasprave od 23. aprila do 13. maja, izuzetno kratko, ako se zna značaj dokumenta za očuvanje kulturne baštine Cetinja, koja je, u suštini, srce kulturne baštine Crne Gore. Zvezdan Folić smatra da „nije logično da tri relikvije o kojima se najviše govori u samom planu (Čestica Časnog krsta, Ruka Svetog Jovana Krstitelja i ikona Filermosa) koje i nijesu crnogorskog porijekla, budu prioriteti u odnosu na Orlov krš ili Svetog Petra Cetinjskog“. Gojko Perović, rektor Bogoslovije Sveti Petar Cetinjski, kritički se osvrnuo na sastav koordinacionih tijela, jer „ako je izrada menadžment plana Cetinja imala cilj da okupi sva pravna i fizička lica na lokalnom i nacionalnom nivou, nezamislivo je da u njoj nema predstavnika Mitropolije crnogorske-primorske“. Na primjer, arhimandrit mr Luka Anić, koji je istoričar umjetnosti i jedini iguman manastira sa tim zvanjem, zadovoljio bi kriterijum o učešću relevantnih stručnjaka u radu grupe. Predrag Malbaša se osvrnuo na činjenicu da tri svetinje nijesu pravno zaštićene, kao i da se mora ispitati njihova autentičnost. Jovan Markuš je naglasio da je neophodno što hitnije rješavanje trajne zaštite od poplava, jer izlivanjem vode iz Cetinjske pećine, kao u februaru 1986, direktno je ugroženo istorijsko jezgro Cetinja.
“Pobjeda” 09.05.2009. J.Đukanović

Javna rasprava o istorijskom jezgru Cetinja
24.04.2009 “Pobjeda”
Nacrt menadžment plana istorijskog jezgra Cetinja, sa Programom javne rasprave, danas je usvojila Vlada, kazala je nakon sjednice rukovodilac procesa izrade menadžment plana istorijskog jezgra Cetinja Lidija Ljesar. Javna rasprava o ovom navrtu trajaće do 13. maja. Nacrt plana sadrži identifikaciju, opise i menadžment svih aspekata Istorijskog jezgra, koje je zbog svojih izuzetnih vrijednosti definisano kao spomenik kulture prve kategorije.Glavni cilj je da zaštiti, valorizuje i promoviše vrijednosti kulturne i prirodne baštine, odnosno obezbijedi djelotvornu zaštitu i uspješno upravljanje zaštićenom urbanom cjelinom. Kao strateški plan, koji prevashodno postavlja okvir za integralno upravljanje, ovaj projekat doprinosi boljem razumijevanju Istorijskog jezgra, promoviše resurse kulturne baštine i njihovo korišćenje kao potencijal za napredak lokalne zajednice i njenih građana. Programom javne rasprave o Nacrtu plana upućen je javni poziv svim građanima, stručnim i naučnim institucijama, kao i drugim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da svoje primjedbe i sugestije dostave Ministarstvu kulture, sporta i medija.
24.04.2009 “Pobjeda”

Poziv na javnu raspravu o Menadzment planu Cetinja i Nacrt Menadzment plana

Ministarstvo kulture, sporta i medija daje na javnu raspravu Nacrt menadžment plana
istorijskog jezgra Cetinja i upućuje javni poziv građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, glavnom gradu, prijestonici i opštinama, strukovnim udruženjima, političkim strankama, sindikatima, vjerskim zajednicama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organizacijama i zajednicama
DA SE
uključe u javnu raspravu o Nacrtu Menadžment plana i da svoje komentare, primjedbe, prijedloge i sugestije na Nacrt zakona dostave Ministarstvu kulture, sporta i medija, na adresu: Podgorica, Vuka Karadžića broj 3, fax: 020/231-547 ili e-mail: lidija_ljesar@min-kulture.mn.yu; kabinet@min-kulture.mn.yu
Javna rasprava o Nacrtu Menadžment plana će trajati od 23. aprila do 13. maja 2009. godine.

PROGRAM
JAVNE RASPRAVE O NACRTU MENADŽMENT PLANA
ISTORIJSKOG JEZGRA CETINJA

I Javna rasprava o Nacrtu Menadžment plana Istorijskog jzegra Cetinja trajaće 20 dana od dana objavljivanja Nacrta Menadžment plana na web sajtu Ministarstva kulture, sporta i medija.

II Javna rasprava se organizuje na sljedeći način:
1) stavljanjem Nacrta Menadžment plana na web site Ministarsva kulture, sporta i medija i upućivanjem javnog poziva građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, Glavnom gradu, Prijestonici i opštinama, strukovnim udruženjima, političkim strankama, sindikatima, vjerskim zajednicama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu i daju svoje prijedloge, primjedbe i sugestije na tekst Nacrta Menadžment plana;
2) dostavljanjem Nacrta Menadžment plana na mišljenje UNESCO-u;
3) organizovanjem okruglog stola o Nacrtu Menadžment plana, uz učešće domaćih i međunarodnih eksperata.

III Javnu raspravu će sprovesti Ministarstvo kulture, sporta i medija.

IV Zainteresovani subjekti mogu svoje komentare, mišljenja, primjedbe i sugestije dostaviti u pisanoj ili elektronskoj formi Ministarstvu kulture, sporta i medija, putem pošte na adresu: Podgorica, Vuka Karadžića broj 3, fax: 020/231-547 ili e-mail: lidija_ljesar@min-kulture.mn.yu; kabinet@min-kulture.mn.yu

Prijedlog
Vlada Crne Gore, na sjednici od 23.04. 2009. godine, razmotrila je Nacrt Menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja i Program javne rasprave o Nacrtu ovog Menadžment plana, koje je dostavilo Ministarstvo kulture, sporta i medija i, s tim u vezi, donijela
sljedeće

Z A K LJ U Č K E
1. Utvrđuje se Nacrt Menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja i Program javne rasprave o Nacrtu ovog Menadžment plana.
2. Nacrt Menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja stavlja se na javnu raspravu koja će trajati 20 dana od dana objavljivanja Nacrta Mendžment plana na web sajtu Ministarstva kulture, sprota i medija.
3. Zadužuje se Ministarstvo kulture, sporta i medija da Javnu raspravu o Nacrtu Menadžment plana organizuje u skladu sa Programom javne rasprave i da, nakon toga, Vladi dostavi Prijedlog Menadžment plana Istorijskog jezgra Cetinja, sa Izvještajem o javnoj raspravi.

Najava: Okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu Menadžment plana Cetinja

Okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu Menadžment plana Cetinja biće održan u petak, 8. maja, u 13.00 sati, u svečanoj sali Skupštine Prijestonice Cetinje.

Na Okruglom stolu biće održana prezentacija Menadžment plana Cetinja, a učestvovaće članovi Koordinacionog tima i Radne grupe za izradu Menadžment plana Cetinja, kao i predstavnici kancelarije UNESCO BRESCE iz Venecije.

Vlada Crne Gore usvojila je Nacrt Menadžment plana Cetinja na sjednici održanoj 23. aprila 2009. godine, i dokument je istog dana stavljen na javnu raspravu, koja će trajati do 13. maja 2009. godine.

Ministarstvo kulture, sporta i medija uputilo je javni poziv građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, glavnom gradu, prijestonici i opštinama, strukovnim udruženjima, političkim strankama, sindikatima, vjerskim zajednicama, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organizacijama i zajednicama da se uključe u javnu raspravu o Nacrtu Menadžment plana Cetinja.

U TOKU IZRADA MENADžMENT PLANA CETINjA

Kontinuitet kulturne tradicije

Menadžment plan biće zasnovan na podacima iz nacionalnih strateških dokumenata, analiza, izvještaja kao i mnogobrojnih bibliografskih jedinica. Međutim, za neke od tema i oblasti koje će biti tretirane Menadžment planom nedostaju relevatni podaci i informacije

Cetinje,13.januara-Najznačajnije institucije iz oblasti kulturne baštine Crne Gore, smještene su na Cetinju pa stoga predstavlja naučni potencijal za istraživanja u oblasti istorije, arheologije, arhitekture, etnologije, istorije umjetnosti. Balansirano upravljanje, valorizacija kulturne baštine i dobra upotreba, garancija su održivog razvoja Cetinja. Prirodno je, istorijske, urbanističko - arhitekstonske i kulturno umjetničke vrijednosti Cetinja se međusobno prožimaju i uslovljavaju čineći neraskidivo jedinstvo. Zbog tih karakteristika istorijsko jezgro Cetinje je 16. juna 1978. godine, proglašeno za spomenik kulture od izuzetnog značaja. Zbog prožimanja graditeljskih ostvarenja i prirode, Cetinje može predstavljati kategoriju kulturnog pejzaža, u kome su neraskidivo povezani istorija, kontinuitet kulturne tradicije, društvene vrijednosti i težnje.

Potreba za izradom Menadžment plana proistekla je iz ocjene stanja kulturne baštine istorijskog jezgra Cetinja i njegove nedovoljne valorizacije, posebno ako se uzme u obzir, da je upravo u kulturnoj baštini prepoznat glavni razvojni i ekonomski resurs ovog grada. Izrada Menadžment plana Cetinja ima za cilj da okupi sve pravne i fizičke subjekte na lokalnom i nacionalnom nivou koji će svojim znanjem i iskustvom, doprinijeti pronalaženju zajedničke vizije za razvoj grada. Glavni cilj Menadžment plana je da valorizuje, zaštiti i promoviše vrijednosti kulturne i prirodne baštine Cetinja, kaže Lidija Ljesar iz Ministarstva kulture, inače kordinator procesa izrade plana. Za postizanje tog cilja Menadžment plan će dati viziju urpavljanja zaštićenim područjem za višegodišnji period, smjernice za njenu realizaciju, iskazane kroz opšte ciljeve i predložene programe aktivnosti, sa prepoznatim mehanizmima i nosiocima aktivnosti, rokovima za njihovu implementaciju, kao i mehanizmima monitoringa. Nacrt plana, kaže Ljesar, biće završen do 15. aprila ove godine, nakon čega će biti predat Vladi Crne Gore, UNESKO kancelariji u Veneciji i prijestonici Cetinju. Planirano je da nakon pribavljenih mišljenja bude obavljena i priprema Predloga Menadžment plana na usvajanje Vladi. Ovaj veoma važan dokument biće prezentiran tokom juna na Cetinju za vrijeme održavanja Predsjedničkog samita. Inače, Ljesar ističe da su pripreme za pristupanje procesu izrade trajale skoro godinu dana, zbog usaglašavanja sa standardima UNESKO-a kako bi se na taj način obezbijedila i finansijska pomoć.

Razumijevanje i uvažavanje istorijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti Cetinja, preduslov je za izradu i donošenje Menadžment plana, kao i za njegovo sprovođenje kroz donošenje konkretnih i efektivnih menadžmentskih odluka. To će pomoći da ovaj istorijski grad, po mišljenju mnogihu međunarodnih i ovdašnjih eksperata, grad harmonične integracije urbane cjeline i prirodnog okruženja s jedne srane,i odlične geografske pozicije s druge strane, bude zaštićen za buduće generacije i da se ovom lokacijom ispravno upravlja u kontekstu njegove egzistencije kao područja sa širim vrijednostima. Proces izrade Menadžment plana Cetinja zaniva se na iskustvima izrade Menadžment plana Kotora, koji je rađen po preporukama eksperata UNESKO-a i ICROM-a, kao i pozitivnim iskustvima drugih zemalja prilikom izrade planova urpavljanja za mjesta kulturne baštine. Menadžment plan Cetinja biće zasnovan na podacima iz nacionalnih strateških dokumenata, analiza, izvještaja kao i mnogobrojnih bibliografskih jedinica. Međutim, za neke od tema i oblasti koje će biti tretirane Menadžment planom nedostaju relevatni podaci i informacije. Prepoznavanje nedostataka u postojećim strateškim dokumentima i preporuka za njihovu doradu ili izradu novih biće jedan od zadataka ovog dokumenta, radi unapređenja budućeg razvoja Cetinja.

Uvid u stanje i probleme
Do sada nije urađen Menadžment plan za istorijsko jezgro Cetinja, kojim bi se cjelovito definisala zaštita, valorizacija i upravljanje ovim prostorom. U nekim djelovima Cetinje stepen urbanizacije je dostigao granicu, čijim prelaskom bi vrijednosti, zbog kojih je područje zaštićeno kao kulturna baština od izuzetnog značaja, moglo biti ozbiljno ugroženo. U traganju za rješenjima koja će obezbijediti sigurnu budućnost bilo bi potrebno da se svi resursi razmatraju u zajedništvu, a ne pojedinačno od jednog do drugog slučaja. To će omogućiti da se stekne cjelovit uvid u stanje i probleme koje treba riješiti.Programe revitalizacije bi valjalo raditi za cijeli raspoloživi graditeljski fond jer će se uporednom analizom prostornih mogućnosti i funkcinalnih potreba postići najpovoljnije zoniranje i međusobni odnos planiranih namjena.

O.U. "Pobjeda", 14.01.2009

ARHITEKTURA - Borislav Vukićević

2009-01-06T18:05:00.001+01:00

Kraj priče o ubijanju grada
ARHITEKTURA: POVODOM KONKURSA ZA OPTIMALNO URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO RJEŠENJE NA PROSTORU "STAROGA OBODA" NA CETINJU
Ljetos, u vrijeme kada je bila aktuelna priča o finansiranju, tj. kreditiranju projekta podgoričke (mini) obilaznice, moj duhoviti prijatelj s Cetinja - postoji li uopšte Cetinjanin koji nije duhovit? - reče da Cetinje, Bogu hvala, nema problema s obilaznicom - "Taj problem je na Cetinju uspješno riješen - prijestonica se odavno obilazi - i to u svakom pogledu".
Koliko su Cetinjani krivi za to obilaženje, a koliko mi ostali - nemoguće je razlučiti. Može biti i da Cetinjani, onako iz prijestoničke navike, previše očekuju od života - tj. od nas ostalih. Opet, vjerovatno smo i mi ostali krivi - jer svi smo mi, htjeli priznati ili ne - negdje duboko u duši pomalo Cetinjani - a Cetinje je - takvo kakvo je - naš vrlo realističan kolektivni portret - i to s Lovćenom, Petrovićima, nezaobilaznim Buksovcima, starim lipama i zatvorenim lokalom "Yellow Moon" u pozadini.

Kako sad stvari stoje, bilo kakva inicijativa koja se tiče generisanja uslova za buduća, pozitivna dešavanja na Cetinju (ovdje ne mislim samo na kićenje grada pred Novu godinu, paljenje badnjaka i dočekivanje vaterpolista) je hvale vrijedna - te stoga ideju o formiranju "Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti na Cetinju", odnosno o revitalizaciji nekadašnjeg prostora "Staroga Oboda", definitivno treba pozdraviti - pogotovo ako imamo u vidu da je od strane Univerziteta Crne Gore, a u organizaciji Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, raspisan konkurs u ime iznalaženja optimalnog urbanističko-arhitektonskog rješenja. Institucija konkursa, nije na odmet naglasiti, tekovina je "visoke demokratije" - što je svakako u skladu s našim nastojanjima da se pridružimo "porodici evropskih naroda". Uz to, konkursi su apsolutno neophodni kako bi se, postepeno - ne ide to nikako na brzinu, ne ide to od danas do sjutra - formirala opšta svijest o značaju i mjestu koje arhitektura ima - i koje je imala od osvita civilizacije - u opštoj slici o stepenu civilizacijskog razvitka određenog društva.

Stanje u kojem se Cetinje danas nalazi posljedica je, s jedne strane, dugogodišnjeg, sistematskog, bezobzirnog i "ničim izazvanog" zatiranja svojevrsnog, tipično građanskog duha kojim je Cetinje nekada odisalo. Nema sumnje u to da je taj duh nekada postojao - mada je u to danas teško povjerovati, pogotovo nekome sa strane ko nije upućen u ovdašnja zbivanja i ko je na Cetinje svratio samo da popije kafu i kiselu. Stari arhitektonski spomenici su "nijemi svjedoci" toga duha, ne treba ići dalje - dok su recentniji "spomenici" - autobuska stanica, na primjer, ili onaj podvožnjak - ili način na koji je popločan prostor oko Cetinjskog manastira i Biljarde - svjedoci nepoštovanja ili čak "ubijanja" toga duha - makar to bilo i "ubistvo iz nehata". Sa druge strane, paklena sprega nerada, nekompetencije, nemoći i apsolutne nezainteresovanosti - već dugi niz godina blokira pokretanje i preduzimanje bilo kakve suvisle, svrsishodne i sveobuhvatne akcije koja bi bila usmjerena u pravcu stvaranja preduslova za revitalizaciju tog plemenitog duha. Kada se u tu cetinjsku "čorbu" dodaju autohtoni "začini", oličeni u našoj gotovo arhetipskoj potrebi da opšte prioritete definišemo strogo po kriterijumu ličnih interesa - dovoljno je prisjetiti se sramotnog epiloga priče o planiranoj obnovi interijera Zetskog doma, na primjer - onda nikad kraja "iskrenoj" zabrinutosti nad budućnošću Cetinja, koja ide ruku pod ruku s rijekama suza koje se svakodnevno prolivaju nad slavnom prošlošću.

Recentnija arhitektonska produkcija na obali - ne zaostaje ni Podgorica, naravno - najrječitije govori o odnosima koji trenutno vladaju u društvu, tj. o famoznim "tranzicionim procesima", koje neminovno prati "opšta duhovna degradacija i kriza morala" - a sve u ime bogaćenja pojedinih "segmenata društva" - i to po svaku cijenu - račun će, naravno, položen budućim generacijama. Cetinje je tokom proteklih par decenija ipak bilo pošteđeno graditeljske pošasti - što je pozitivno, morate se složiti - ali nije bilo pošteđeno propadanja i strahovitog posrnuća - i to na svim frontovima. OK - sanirano je i obnovljeno par značajnih istorijskih objekata i "ušećereno" je, srećom, samo par fasada - ali to je, nažalost, zanemarljivo. Cetinje je danas tužan grad. Ako ste u stanju da uživate u mirisu starih cetinjskih lipa u proljeće, a da ne osjetite taj sveprisutni zadah cetinjske tuge i depresije - onda vam svaka čast.

Stoga, pomenutu ideju o revitalizaciji prostora i dijela objekata u kompleksu "Staroga Oboda" - koja je, najvjerovatnije, inicirana "s najvišega mjesta" - definitivno treba pozdraviti - i to iz više razloga - s tim da, naravno, treba biti oprezan. Danajcima ne treba vjerovati - pogotovo kad darove nose.
Primjeri brižljivo prostudiranih, planiranih i stručno i odgovorno sprovedenih procesa rekonstrukcije i revitalizacije napuštenih fabričkih, industrijskih i infrastrukturnih građevina i kompleksa - pogotovo onih iz najranijih faza industrijske revolucije - brojni su u svijetu - i to ne samo u razvijenom svijetu. Na ovom mjestu ste mogli da čitate o nekoliko takvih primjera.
U međuvremenu sam "otkrio" još dva primjera. Naime, u Lođu - rodnom gradu arhitekte Danijela Libeskinda - nekada "najsivljem" gradu u Poljskoj - u toku je više nego uspješno započeta rekonstrukcija i revitalizacija ogromnog kompleksa bivše tkaonice pamuka "Poznanjski" - u komercijalno-zabavno-kulturni centar "Manufaktura" - najveći te vrste u Evropi. Francuska firma "Apsys", koja je 1998. kupila propalu fabriku, prvenstveno zbog njenog izuzetnog položaja - fabrika se nalazi u samom centru grada jer u doba kada je podignuta, bilo je to negdje u drugoj polovini XIX vijeka, grad nije ni postojao, već je nastao kasnije oko fabrike, vremenom je kompletno "apsorbujući", odnosno okružujući - projektu rekonstrukcije i revitalizacije je pristupila vrlo odgovorno. Osnovni ciljevi intervencije su se ogledali u iznalaženju adekvatnih načina za maksimalno iskorištavanja potencijala lokacije i istorijskog nasljeđa - i to prvo kroz izradu preciznog plana fizičkog razvoja, kojim je identifikovan veliki broj najrazličitijih načina da se odredi adekvatna namjena pojedinih "sektora" bivšeg kompleksa. Suvišno je reći da je većina fabričkih zgrada očišćena i obnovljena - i to pod budnim okom lokalne službe za očuvanje graditeljskog nasljeđa - kako bi se očuvao stari "industrijski duh" kompleksa. Ipak, ono što je nainteresantnije kad govorimo o "Manufakturi" je nezamislivo bogatstvo sadržaja koji se nude posjetiocima i najširim kategorijama korisnika (trebalo bi mi pola strane samo da nabrojim te sadržaje - te predlažem da odete na http://www.manufaktura.com/EN/index.asp - i sami provjerite o čemu se radi. Interesantno je da su kompleksu ime nadjenuli studenti sa lokalnog univerziteta - jer su investitori od početka insistirali da se u projekat uključi što širi spektar građana dvomilionskog grada - kako bi se stvorila što relanija slika o njihovim stvarnim potrebama i navikama.

Drugi primjer, meni posebno drag, je rekonstrukcija i revitalizacije bivše fabrike džema ("Frank Cooper's Marmalade Factory") u Oksfordu, u Engleskoj, u kulturno-umjetničko-ugostiteljski mini centar "Jam Factory". Ideja je bila vrlo jednostavna: obezbijediti prijeko potrebnu galeriju za izlaganje djela lokalnih likovnih umjetnika i fotografa, obezbijediti prostore u kojima bi ti isti umjetnici organizovali umjetničke radionice otvorene za sve starosne kategorije građanstva, obezbijediti prostor za povremene aukcije - i dodati prijatan restoranćić domaće kuhinje, u kombinaciji s pabom gdje bi se točilo čuveno lokalno pivo i nudila vina iz čitavog svijeta - i sve to po vrlo pristupačnim cijenama - čak i za crnogorske prilike.

Što se tiče okruženja, pomenuo bih nedavno žirirani konkurs za rekonstrukciju i revitalizaciju bivše fabrike bicikala "Rog" u centru Ljubljane, u autonomni kulturni centar u kombinaciji s hotelom i "elementima elitnog stanovanja". Predlažem da prije nego što odete na izložbu radova s cetinjskog konkursa - nadajmo se da će biti organizovana (ne bi bilo loše, takođe, da se u duhu visokih demokratskih tradicija organizuje i jedna mala tribina na kojoj bi članovi žirija javno obrazložili odluku o nagređenim radovima i, eventualno, odgovorili na par pitanja učesnika i ostalih zainteresovanih) odete na sajt http://www.arhiforum.si/natecaji/ROG/first.html i pogledate kako to rade Slovenci.

Vic umjesto primjera za uspješnu revitalizaciju

I uz najbolju volju ne mogu da se sjetim nijednog primjera revitalizacije i rekonstrukcije neke fabrike ili nekog industrijskog kompleksa na tlu Crne Gore, u bilo kakav novi sadržaj. Porto Montenegro je velika priča, naravno, ali treba sačekati - vidjećemo što će biti od svega toga - moglo bi se čak desiti i da ova buduća intervencija u okviru kompleksa "Strari Obod" na Cetinju, bude prva te vrste u Crnoj Gori. Opet, globalna finansijska kriza steže sve jače, tako da je danas nezahvalno iznositi bilo kakva predviđanja - ko zna što donosi sjutra.
Ne mogu da se sjetim nijednog primjera revitalizacije, ali se zato sjećam jednog starog cetinjskog vica - koji je ovih dana neočekivano dobio na aktuelnosti.
Elem, zaustavlja saobraćajni policajac Cetinjanina na izlazu iz tunela Sozina:
- Gospodine, vozili ste 260 km/h kroz tunel, moraćete da platite kaznu - 100 eura.
- Ja vozio 260?. Nemoguće! Nisam vozio ni 60!
- Vozili ste 260 gospodine, uz to ste 7 puta preticali, 5 puta ste okrenuli vozilo pod ručnom i 3 puta ste zamalo izazvali sudar. U tunelu postoje kamere, sve je snimljeno.
- Stvarno! 'Oli mi narezat to na CD - daću ti 200 eura - 'odma!

Borislav VUKIĆEVIĆ (Nezavisni dnevnik "Vijesti" 03.01.2009.)

SREĆNI PRAZNICI

2008-12-30T15:41:00.002+01:00

SVIM POSJETIOCIMA SAJTA, SREĆNE PRAZNIKE,
ŽELI VESKO S. PEJOVIĆ

HOTEL U CENTRU CETINJA - Nikola Tula Vulićević

2008-12-25T20:10:00.007+01:00

Kao stari Cetinjanin i čovjek koji je dosta putovao, smatram da je Cetinju, iz više razloga, potreban hotel u strogom centru grada. U tom smislu, predlažem, vlasniku objekta u kojem je nekada bila upravna zgrada „Trgoprometa“ da dobro razmotri moju ideju o adaptaciji u navedene svrhe jer se ovaj objekat nalazi na idealnom mjestu, između Njegoševe ulice i Balšića pazara, a ima dosta svjetlosti što mu daje posebnu dimenziju.

Ubijeđen sam da bi realizacija ove ideje bila od koristi i vlasniku objekta i Cetinju.

SPECIJALISTIČKE MEDICINSKE AMBULANTE U HOTELU "GRAND"

Cetinje bi moglo da se uredi da bude jedan prelijepi mali grad. Ono je idealno za male hotele (motele, pansione) kojih bi trebalo da ima što više. Razmišljajući o, za cetinjske prilike, grandioznom hotelu "Grand" koji i pored dosta uspjelog arhitektonskog rješenja, čini mi se da nije "cetinjski" (mi Cetinjani volimo da su nam svi najvažniji sadržaji u strogom centru - praktično "na ulici"), sve sam više ubijeđen da bi u jednom "krilu" ovog hotela,

trebalo otvoriti privatne specijalističke ambulante za pružanje medicinskih usluga koje se ne izvode nigdje u Crnoj Gori.
Evo jedan konkretan primjer:
U zadnje pola godine, nekoliko Cetinjana je išlo u Njemačku (u Bohum i Dizeldorf) gdje su uspješno operisani od Diskus hernije i to specijalnom metodom, bez upotrebe skalpela. Oni su tamo boravili po nedjelju dana, po raznim hotelima, koji su se nalazili u blizini ambulante, "ostavili" tamo po nekolike hiljade eura i vratili se zadovoljni. Pitam se, zašto tako nešto ne bi moglo da se organizuje na Cetinju?!
Na ovu temu trebalo bi razgovarati sa našim, svjetski priznatim, prof. dr Mirkom Bulajićem i siguran sam da bi on vrlo rado pomogao da se realizuje jedna ovakva ideja.

ZELENA PIJACA NA BALŠIĆA PAZARU

Nikako ne mogu da se pomirim sa lokacijom i izgledom postojeće gradske tržnice na Cetinju. Smatram da je p'jaca duša grada i da je treba vratiti na Balšića pazar gdje je nekada i bila, stim da se sada taj prostor izda na korišćenje privatniku koji bi bio dužan da taj prostor, svaki dan, u ranim jutarnjim časovima, opremi montažnim tezgama (koje bi u 12 h uklanjao), a nakon toga, cijeli trg očisti i dovede u „normalno“ stanje.

Onima koji ne vjeruju da je ovo dobar predlog a mogu uticati na ocjenjivanje ove moje ideje, predlažem da barem jedan dan, odu do Dubrovnika i pogledaju kako u centru ove balkanske metropole turizma, na popločanome trgu iza crkve Svetog Vlaha, na gore opisani način, funkcioniše njihova tržnica. U 13 h, svaki dan, ovaj trg je potpuno čist i niko ne bi rekao da se taj prostor koristi i za tržnicu...

PJEŠAČKA STAZA OD DVORA KRALJA NIKOLE DO VLADINOG DOMA

Ako neko od turista koji posjeti Dvor, poželi da vidi Istorijski i Umjetnički muzej Crne Gore, koji se nalaze u Vladinom domu, pa se uputi pješice stazom koja prolazi pored Arhiva Crne Gore, Biljarde i Bogoslovije, zaprepastiće se postojećim (dugogodišnjim) stanjem ove dosta frekventne staze, koje je po mojem mišljenju ispod svakog nivoa.

Smatram da bi trebalo što prije ovaj prostor makar upristojiti a možda bi najbolje bilo da se poploča sa kvalitetnim kamenim pločama iz „majdana“ koji se nalaze u okolini Cetinja.

Toliko od mene za ovo javljanje.
Nikola Tula Vulićević, Cetinje, 25.12.2008.

OBNOVA LOKANDE I TRG RUSKE CARICE MARIJE ALEKSANDROVNE - Svetislav Pule Vujović

2008-12-22T16:07:00.012+01:00

OBNOVA LOKANDE

Kako se u posljednje vrijeme sve više pominje obnova „Lokande“- prvog hotela u Crnoj Gori, na mjestu đe je nekada bio, a obzirom da Cetinje već ima veliki hotel „Grand“ i nekoliko novih – malih hotela – pansiona, predlažemo da se razmotri varijanta izgradnje objekta veličine prvobitne „Lokande“,

koji bi bio isključivo reprezentativni hotel najveće kategorije, čime bi se dopunila potreba prijestonog grada za ovakvim sadržajem jer kao što je poznato, sadašnja rezidencija predsjednika Crne Gore, nema prostor za svečane ugostiteljske i ekskluzivne smještajne potrebe.

Taj objekat bi mogao da djelimično podržava prvobitnu arhitekturu „Lokande“ stim što bi dio objekta prema parku mogao da ima određena odstupanja.

TRG RUSKE CARICE MARIJE ALEKSANDROVNE

Trg ispred "Lokande" i objekta u kojemu je sada smješten studentski dom a koji je nekada bio Djevojački institut, trebalo bi popločati i dati mu ime ruske carice Marije Aleksandrovne, jer je ona bila jedini donator izgradnje zgrade Djevojačkog instituta (1871. godine – prvog ženskog srednjoškolskog zavoda u Crnoj Gori), i njegovog održavanja sve do kraja postojanja 1913. godine.

PROŠIRENJE POSTOJEĆE CESTE IZNAD "BOJANE"

Ako bi se prihvatila ideja da se proširi postojeća cesta koja vodi od velikog parkinga na starom igralištu, pored "Bojane" do izlaza na magistralu, Cetinje bi riješilo veliki problem automobilske "gužve" u gradu a posebno u istorijskom jezgru.
Obilaskom navedene maršute lako je konstatovati da za realizaciju ove ideje ne trebaju velika finansijska sredstva što bi (ubijeđeni smo) pokazao i projekat koji bi bilo potrebno napraviti.
Čitav turistički (automobilski) promet odvijao bi se ovim putem ...
Na ovaj način bi umnogome doprinijeli i boljem korišćenju navedenog parkinga tokom čitave godine.

U ime grupe građana Cetinja, Svetislav Pule Vujović
Cetinje, 22.12.2008.

Trajno rješenje vodosnabdijevanja Cetinja, Mihailo Burić

2008-12-03T16:09:00.007+01:00

Burić: Cetinje može da koristi podzemne vode
ZAVRŠEN OKRUGLI STO O VODOSNABDIJEVANJU PRIJESTONICE

ZAKLJUČCI STRUČNOG SAVJETOVANJA O VODOSNABDIJEVANJU CETINJA

Napomena urednika sajta: Zahvaljujući jednom od učesnika ovog skupa g-dinu Tomu Kusovcu, objavljujemo sljedeće zaključke:
Cetinje, 12.08.2009.

Jednoglasno je usvojeno da strategija modela vovosnabdijevanja Cetinja treba da se sastoji od sljedećih elemenata:
-orjentaciona procjena potrebnih količina vode za Cetinje je 70 do 100 l/s
-subcentri Opštine Cetinje trebaju izgraditi svoja samostalna rješenja vodosnabdijevanja
-nastaviti sa sanacijom gubitaka u vodovodnoj mreži sa unapređenjem nadzora i mjerenja
-definisati vremenski i količinski dijagram voda sa Uganjskih vrela i izučiti potrebu rekaptaže izvora
-racionalno koristiti značajan rezervoarski prostor sa posebnim izučavanjem potreba za treću visinsku zonu
-izvršiti prema prezentiranoj ideji - projektu, istraživački rad zahvatanja podzemnih voda Cetinjskog polja - potonule rijeke Cetine, za vodosnabdijevanje Cetinja, uvažavajući strukturu poroznosti u karstu a primjenom metoda -detaljnih geoloških karata, speleoloških snimanja, geofizičkih ispitivanja, istržnih bušenja i vodozahvatnih bunara sa testovima
-obezbijediti učešće Regionalnog vodovoda u finansiranju projekta korišćenja podzemnih voda iz Cetinjskog polja po osnovu uloženih finansijskih sredstava i izgubljenog vremena kao i neočekivanog odustajanja uključenja vodovoda Cetinje u projekat
-ekonomičnost poslovanja Vodovoda Cetinje toliko je ugrožena da je neophodno odmah pristupiti realizaciji ovih Zaključaka

Nezavisni dnevnik "Vijesti"
27.07.09
Cetinje – Cetinje ima dovoljno vode, ali je osnovna dilema kako je istražiti i zahvatiti, zaključeno je na okruglom stolu koji se bavio problematikom vodosnabdijevanja crnogorske prijestonice, koja već decenijama ima problema sa urednim snabdijevanjem građana vodom.
Okrugli sto koji se bavio stručnim savjetovanjem na temu vodosnabdijevanja Cetinja, organizovali su Opština Cetinje, JP Vodovod i kanalizacija Cetinje i Savjet za vode Crne Gore. Odgovorni medijator savjetovanja Mihailo Burić, istakao je da, kako bi se riješio ovaj krucijalni problem grada, prvo treba nastaviti sa saniranjem gubitaka vode, što prema njegovom mišljenju lokalni vodovod za sada dobro radi.
– Drugi korak bio bi da se subcentri snabdijevaju iz sopstvenih izvora, dok bi treći bio pronalaženje potonule cetinjske rijeke. Kada je riječ o korišćenju vode iz cetinjske pećine, ta ideja se zasniva na speleološkim istraživanjima, a pećina je karakteristična sa aspekta hidrološke evolucije kraškog terena, pa u njoj postoje značajne količine podzemnih voda koje se mogu eksploatisati – tvrdi Burić.
On je dodao da nema dileme da „potonula cetinjska rijeka postoji“. On smatra da je snabdijevanje vodom Cetinja, infrastukturalno, ekonomsko, tehničko, ali i civilizacijsko i razvojno pitanje.
– Više je uzroka tih problema u ovom gradu, počev od udaljenosti, posebno visinske, izvorišta, preko utroška električne energije, pa sve do gubitaka u ostarjeloj vodovodnoj mreži. Zbog toga bi najbolje rješenje bilo da se voda obezbijedi na samom mjestu potrošnje, odnosno potonuloj rijeci, a na taj način bi se visina dizanja vode smanjila šest do osam puta, ili sa sadašnjih 800 metara spustila na 100-150 metara - kaže Burić.
Kao potvrdu svojoj tvrdnji o cetinjskoj rijeci i pećini, Burić navodi podatke da je prilikom poplave 1986. godine, iz pećine izviralo preko 20 hiljada litara vode u sekundi.
Osnovna koncepcija Burićeve ideje bazira se na poduhvatu, koji bi podrazumijevao da se prođe kroz prirodne kanale pećine, direktno do najnižeg nivoa podzemnih voda, odakle bi se izvelo probno-eksploataciono crpljenje vode. Kao alternativno rješenje Burić predlaže korišćenje postojećeg sistema na Podgoru.
Direkotor JP Vodovod i kanalizacija Milorad-Musa Mrđenović izrazio je zadovoljstvo što će konačno sa ovim problemom prijestonice biti upoznata šira crnogorska javnost.
– Detekacija gubitaka vode u gradu dosta je uspješno završena, a sanacija podrazumijeva jako složen pristup. Do danas smo odradili dva programa vezana za taj problem. Po završetku prvog dobijeno je 30-35 litara vode u sekundi, a nakon drugog dobili smo dodatnih 20 litara, što je za Cetinje, da nema dobro poznatih problema oko potrošnje, sasvim dovoljno – kaže Mrđenović.
On je dodao da očekuje podršku lokalne samouprave kako bi se ovaj problem što prije riješio. Organizovano savjetovanje podrazumijevalo je izlaganje stručnih referata, koji su sadržali potrebne činjenice za sagledavanje projekta, raspravu i prijedloge optimalnog modela snabdijevanja.
U organizacionom odboru savjetovanja pored Mrđenovića i Burića, nalaze se i potpredsjednik Opštine Cetinje Rade Adžić, predstavnik Udruženja vodovoda Crne Gore Tomo Kusovac, pomoćnik ministra za vodoprivredu Velizar Vojinović, predstavnik Državnog savjeta za vode Nikola Spahić, direktor Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore Luka Mitrović i član Organizacionog odbora Ivana Bajković.
D.J.

PROF. DR MIHAILO BURIĆ PREDLAŽE TRAJNO RJEŠENjE VODOSNABDIJEVANjA CETINjA

Potonula Cetinjska rijeka gasiće žeđ Prijestonici
Dileme nema - potonula Cetinjska rijeka postoji. Na nama je samo da nađemo rješenje - kako da vodu zahvatimo i tako riješimo vodosnabdijevanja Cetinja

Nedostatak vode u Prijestonici tema je o kojoj se posljednjih dana puno govori. A činjenica da se u rješavanje problema uključila i naučna javnost nagovještava skoro i kvalitetno rješenje. Naš poznati hidrolog prof. dr Mihailo Burić, predlaže da Cetinje vodu obezbijedi iz potonule Cetinjske rijeke. Riječ je zapravo o njegovoj autorizovanoj ideji koju je iznio još 1976. godine u radu "Značaj speleoloških istraživanja za vodosnabdijevanje naselja" i naučnom skupu "Poplave i odvodnjavanje Cetinjskog polja" 1986. godine. Na nedavnom naučnom skupu "Razvoj Cetinja" poklonio je ovu ideju Prijestonici.

- Cetinje je državno obilježje Crne Gore i njeno istorijsko i kulturno ogledalo. Svaki grad, a posebno Prijestonica, radi obavljanja svojih funkcija, prije svega, mora imati kvalitetno vodosanabdijevanje. Više je razloga zbog kojih ova opština nema dovoljne količine vode. Vodosnabdijevanje opterećuju: udaljenost, posebno visinska, izvorišta od mjesta potrošnje, veliki utrošak električne energije kao posljedica velikog dizanja vode i ogromni gubici u ostarjeloj vodovodnoj mreži. Zato je najbolje rješenje koje sam ponudio u projektu- da se voda obezbijedi na samom mjestu potrošnje, odnosno Cetinjskom polju iz potonule Cetinjske rijeke, kaže profesor Burić i dodaje da će se na taj način visina dizanja vode smanjiti šest do osam puta ili sa sadašnjih oko 800 na 100 do 150 metara.

Svoj projekat profesor Burić kaže zasniva na naučnim činjenicama.

- Cetinjska rijeka je prema istorijskim zapisima i ostacima vodnih objekata postojala prije više stotina godina. Inače, u našoj struci fenomen spuštanja izvora u karstu i dublje djelove terena je dokazan i naučno - teorijski i praktično. Dalje, Cetinjska pećina je tokom katastrofalne poplave Cetinjskog polja označila svoju funkciju estavele, nekada izvora. Osim toga geološka struktura terena tačno se poklapa sa postavkom moje projektne hipoteze da se pozemne vode ispod Cetinja ne mogu spustiti dublje od 180 metara. U paleoreljefu Cetinjskog polja jasno je rekonstruisano staro korito Cetinjske rijeke a ispod Cetinjkog polja postoji akumulacija podzemnih voda što je nedvosmisleno dokazano bušenjem, pojašnjava naš sagovornik.

Argument više dalo je snimanje kanala Cetinjske pećine- oni jasno odaju simptome oscilacija vode u njoj i pokazuju nam smjer gdje da tražimo staru Cetinjsku rijeku.

- Poplave Cetinjskog polja, dok je tekla Cetinjska rijeka, nijesu zabilježene. Zabelježena je velika poplava 1910. godine i najnovija, vjerovatno najveća, iz 1986. godine, pošto se takva koincidencija padavina, prema analizama, javlja jedan put u 150 godina. Direktni sam organizaor zajedno sa gradom Cetinjem, naučnog savjetovanja i javnog oglasa za izbor tehničkih rješenja odvodnjavanja Cetinjskog polja i o tome sam napisao dosta obimne radove. Ali ova je poplava značajna zbog toga što je potvrđena moja ideja o Cetinjkoj pećini kao estaveli i starom izvoru Cetinjske rijeke, koji je sada spušten na dubini vjerovatno najviše do 100 metara. Prilikom poplave 1986. godine iz Cetinjske pećine je izviralo 20.000 l/s.

To istovremeno označava oscilacije podzemnih voda u hidrološkom sistemu Cetinjske pećine, koje su potvrđene i osmatranjem slovenačkih speloeloga u njenim dubljim djelovima. Prosto rečeno voda se u kanalima Cetinjske pećine izdiže i spušta, kao u svakom hidrološkom sistemu, ističe prof. Burić.

On naglašava dvije istraživačke činjenice: slovenački speleolozi istraživanjima nijesu mogli nastaviti dublje od 74 m od prirodnog ulaza zbog zatrpanosti kanala i da se na dubini od 42 m nalazi sifon sa vodom koji nije ispitan. Osnovna koncepcija poduhvata je proći kroz prirodne kanale Cetinjske pećine direktno do najnižeg nivoa podzemnih voda, odakle bi se izvelo probno-eksploataciono crpljenje vode( ili bunarima velikog prečnika).

Dosadašnja istraživanja Cetinjskog polja bušenjem, iako detaljna nijesu uvažila strukturu poroznosti krasa na koju ukazuje prof. Burić.

- Ipak, dobili smo značajne podatke za naš projekat. Bušotine su registrovale podzemnu vodu na 55 do 98 m dubine. Oscilacije podzemne vode su registrovane na nivou promjena od oko 30 m, ali je sigurno da treba računati i na oko 100 metara prema simptomima poplava. Prirodni otvor Cetinjske pećine je na koti 673,2 mnm, a tunel za ulaz u nju je na 646,13 mnm, što znači da je nivo isticanja vode tunelom spušten za 29 metara. Bušotina C-4, između Novog naselja i Delje, je pokazala vodonepropusne stijene, što znači da je to najveća dubina do koje može sići erozija, odnosno ispod te dubine ne može teći podzemna voda - nekadašnja Cetinjska rijeka. Sliv rijeke Crnojevića, kome pripada Cetinsko polje, je ocijenjen na oko 120 km/2. Sliv Cetinjskog polja je ocijenjen na oko 46 km 2. To znači da sliv Cetinjskog polja obuhvata oko trećinu sliva Rijeke Crnojevića. Pošto je minimalna izdašnost Rijeke Crnojevića oko 300 litara vode u sekundi to se grubo može očekivati da je minimalni proticaj potonule Cetinjske rijeke oko 100 litara vode u sekundi, pogotovo što je to dio sliva sa visokim padavinama, a što je naša ciljana količina, pojašnjava on.

Iz podataka se vidi, kaže prof. Burić, da je definisao za radnu hipotezu, potrebne količine vode, hidrauliku hidrološkog sistema, geometriju hidrološkog sistema (u maksimalnim vrijednostima dubine do vode su manje od 100 m a njeno dno do 185 metara) i načina istraživanja.

Ono što slijedi da bi projekat bio dokazan su spelološka istraživanja ( uz proširenje vodnih kraških kanala tamo gdje je to potrebno (radi dolaska do nivoa podzemnih voda koncentrisanog toka) bušenje bunara i probno eksploataciono crpljenje vode.

- Bunare treba izbušiti, tako da presijeku kraške kanale kojima teku podzemne vode, odnosno nekadašnja Cetinjska rijeka. Činjenice su stručne i jasne, a detalje ću izložiti na stručnom savjetovanju posvećenom vodosnabdijevanju Cetinja, koje će se u Prijestonici održati početkom naredne godine, najavljuje prof. Burić, i dodaje da su troškovi ispitivanja i samog projekta zanemarljivi u odnosu na efekte koji će uslijediti njegovom realizacijom.

Posebna rješenja za subcentre

Prema Burićevim proračunima iz potonule Cetinjske rijeke (potonulog izvora) Cetinje bi dobijalo oko 100 litara vode u sekundi.

Subcentri razvoja mogu da imaju i posebna rješenja: Njeguši (sezonsko korišćenje vode iz prirodnog bunara jame Duboki do), Čevo (rezervoarskim izravnjanjem izvora Orlujina), Ugnji (izravnjanjem proticaja izvora Uganjska vrela), Župa dobrska (dubokim bušenim bunarima), Rijeka Crnojevića (okolni izvori) ili bunari...

D.Šaković, "Pobjeda" 03.12.08

USPINJAČA KOTOR - LOVĆEN - CETINJE, Saša Bogdanović

2008-11-08T07:14:00.003+01:00

Od Cetinja do mora za samo 40 minuta

VELIKO INTERESOVANJE ZA GRADNJU ŽIČARE OD PRIJESTONICE DO KOTORA, PRVI PUTNICI KRAJEM NAREDNE GODINE

Cetinje – Žičara koja povezuje dva grada, jedina tog tipa u svijetu, na relaciji Cetinje- Lovćen–Kotor, trebalo bi da bude završena do kraja naredne godine - potvrdio je „Vijestima“ predsjednik Nacionalnog tima projekta „Žičara“ Aleksandar Bogdanović.
On podsjeća da se u ovakav projekat krenulo na inicijativu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, dok je predfizibiliti studiju za projekat žičare uradila Austrijska agencija za razvoj, a novac dala Vlada Austrija.
- Konačna studija izvodljivosti za žičaru od Kotora do Lovćena, kao i studija za lift u brdu od Kotora do Kotorske tvrđave završena je krajem juna. Prije toga, u maju, na poziv ekspertskog tima iz Austrije, žičaru u Gracu, koja funkcioniše po principu lifta u brdu, obišli su članovi nacionalnog tima, kako bi se upoznali sa načinom i tehnikom njenog korišćenja, jer će se ona koristiti kao model za žičaru u Kotoru. Žičara Kotor–Lovćen-Cetinje pruža jedinstvenu ponudu i biće najveća i najduža na Jadranu, jedina na svijetu koja povezuje dva grada. Istovremeno, ova žičara omogućiće nevjerovatan pogled na more, zaliv, obalu i zaleđe Crne Gore, koja će biti jedinstvena i po svojoj turističkoj ponudi, kako za domaće tako i za strane goste, sa posebnim akcentom na uživanje u putovanju sa nivoa mora do 1657 metara visokog Lovćena - kazao je Bogdanović.

Prema njegovom mišljenju, žičara do Lovćena ne samo da će predstavljati centralni projekat za područje Bokokotorskog zaliva, već i za državu Crnu Goru.
- Od polazne stanice Dub iz Kotora do Ivanovih korita, pa do Cetinja, planirane su najsavremenije gondole (kabine) za osam do deset osoba, ukupno 80 do 90 komada, transportnog kapaciteta od 1.200 do 1.400 osoba na sat. Trasa od Kotora do Ivanovih korita i Cetinja biće dugačka 15 kilometara i trebaće 43 minuta da stignete od Kotora do Cetinja preko Lovćena. Zasebno posmatrano, od Kotora do Lovćena dužina trase biće 7,6 km i prelaziće se za 22 minuta, a za trasu od Lovćena do Cetinja biće potreban 21 minut, na njenoj ukupnoj dužini od 7,4 km. Prihodi od žičare sa povećanjem broja gostiju od 150.000 iznosiće, na relaciji Kotora-Lovćen dva miliona eura, a od Lovćena do Cetinja 2,3 miliona - procjenjuje Bogdanović.
On dodaje da će se žičarom značajno relaksirati saobraćaj od primorja do Cetinja koje će, u suštini, postati primorski grad, a dobiće se i neviđena atrakcija, najduža i najljepša žičara na Jadranu.
Realizacija čitavog projekta od Kotora do Lovćena i Cetinja i izgradnja žičare koštaće oko 32 miliona eura, a planira se i dodatna infrastruktura, pošto žičara sama po sebi nije dovoljna. Bogdanović kaže da kada je u pitanju finansijska konstrukcija, neće biti nikavih problema, jer su zainteresovane svjetske i domaće banke, s obzirom na to da se radi o veoma isplativom projektu.
- Smatra se da se jedan ovakav projekat najbolje može finansirati i implementirati na osnovu modela privatno-javnog partnerstva. U tom smislu, strukturu vlasništva bi činila država sa trećinom vlasništva, trećina bi pripala opštinama Kotor i Cetinje i NP “Lovćen”, preostala trećina bila bi privatno vlasništvo - kazao je Bogdanović.

D.J.
Dnevni list "Vijesti", 07.11.2008.

KAKO DA POMOGNEMO CETINJU, Bato Tomašević

2008-11-07T09:13:00.002+01:00

KAKO DA POMOGNEMO CETINJU, Bato Tomašević, London

Razmišljao sam kako Cetinju, bar za početak, sa malo novca, vratiti nešto od njegove prošle slave. Za velike planove treba dosta novca. Dok se ti planovi ne izrade, prihvate i novac obezbedi, proći će mnogo vremena, ako ne i godina.
Hajde da se poslužimo iskustvom pametnijih, a mnogo bogatijih od nas, i pokažemo kako sa malo novca može da se učini mnogo – bar za početak. Onda to može da posluži kao primjer i drugim crnogorskim gradovima, da ne čekaju već slijede primjer Cetinja.

TREBA FORMIRATI FOND ZA POMOĆ CETINJU

Problem Cetinja je što je postalo previše lokalno u svemu, a nekad je bilo grad sa naglašenim elementom inostranosti. Gledalo je unapred i sledilo tokove evropske. Danas kad čovjek u njega dođe, bio naš ili sa stranac, poseti dvor Kralja Nikole i to je sve. Ništa drugo mu se ne nudi, ukoliko odluči da prošeta njegovim ulicama. Sve djeluje mrtvo, umorno i sumorno. Zato mislim da bi trebalo formirati fond, koji bi bio nezavistan, odvojen od države ili bilo koje partije, u koji bi uplaćivali ljudi koji vole Cetinje, bez obzira na njihovo političko opredeljenje.
Na zapadu: Izraelu, Njemačkoj, Engleskoj, Sloveniji, postoje ovakvi fondovi ali ljudi uplaćuju u fond novac isključivo za određeni projekt a ne za nešto neodređeno, maglovito, jer ne žele da se njihov novac utopi u ono čemu nije namijenjen.
Navešću banalni primjer iz mog boravka u Exeteru. Naši ovdašnji prijatelji pozovu nas na svadbu. Uz pozivnicu dobijemo i spisak, koji sastavlja najuža rodbina, ili drugovi bračnog para, gde se navode stvari koje će biti potrebne mladencima na početku bračnog života. Na spisku su pobrojani predmeti sa cenama iz poznatih radnji: pegla, vaze za cveće, budilnik, toster, radio, šporet, frižider i slično. Gosti pogledaju spisak i prema svojim mogućnostima ili opredeljenju, zaokruže predmet koji će kupiti, doneti na svadbu, ili poslati novac u fond iz kojeg će te stvari biti kupljene. Uz predmet zakači se čestitka onih koji su predmet kupili.
Na sličan način mora funkcionisati i ovaj fond. Spisak „stvari“ sa tačnim cenama mora se ponuditi ljudima koji vole Cetinje. Oni će onda izabrati ono što žele. Ja bih, na primjer, voleo da u nekom parku ili javnom mestu postoji ozbiljna, klupa sa natpisom: Za sećanje na moje roditelje, (imena roditelja) sa godinom rođenja i smti. Ovakve klupe postoje u svim engleskim gradovima.
Hajde da otpočnemo sa onim što je u našoj moći, što može brzo da se realizuje, ne čekajući velike stvari. Ovo sa fondom bi trebalo realizovati uz saglasnost gradonačelnika a siguran sam da bi on ovu akciju podržao.

TRI KONKRETNA PREDLOGA ZA POČETAK:

1a) Obilježavanje ulica s prigodnim tablama
Table su na metalnim pločama, obojene i premazane tako da vječno traju, da se imena ljudi i događaja jasno čitaju i ne brišu vremenom. Tabla bi bila podeljena na dva dela. Ispisana na gornjem delu na našem jeziku, a donjem isti tekst na engleskom jeziku. Tekst bi bio uniforman, iste dužine. Govorio bi o licu ili događaju čije ime ulica nosi. Table su pravougaone, deluju impresivno, obaveštavaju naše i strane posjetioce istovremeno, Cetinju daju širi značaj, a ne samo lokalni, kakav je danas slučaj.
Ovo sam video u Jerusalimu i drugim jevrejskim mestima.

1b) Obilježavanjem fasada kuća sličnim tablama u polukružnom obliku, posvećenim značajnim ljudima, bilo našim ili stranim, koji su u tim kućama živjeli, ili boravili na kraće, ili duže vreme, u prošlosti ili našem veku. Izbor bi činili istorijske ličnosti, državnici, naučnici, istoričari, književnici, slikari i slično. Ukoliko te kuće ne postoje, i na njihovom mestu su izgrađene druge, onda se na tabli kaže: Na ovom mestu je postojala kuća u kojoj je boravio Bernard Shaw, Čermak, ili neko drugi, godine itd. Srećom postoje kuće u kojima su boravili Lubarda, Milunović, Filo, Pekić, Kiš, Mihailo Lalić, Leso Ivanović i drugi. Ili pak: u ovoj kući je živeo Prestolonaslednik Danilo. Slično je sa ambasadama i drugim važnijim ustanovama, kao Djevojački institut ...

2. Na Cetinju je mnogo oronulih i dosta zapuštenih fasada. Danas postoje farbe i lakovi koje kiša koje kiša i nevreme ne može da spere godinama. Koštaju vrlo malo, a i samo farbanje nije mnogo skuplje. Fond bi popisao takve fasade, porazgovarao sa vlasnicima, dobio njihov pristanak i saradnju i Cetinje bi osveženim fasadama dobilo u živosti. Naravno da bi neka stručna komisija trebalo da propiše boje kako se ne bi desilo da se drečavim bojama naruši otmenost i ukus vlasnika.
Ovakva akcija je sprovedena u nekoliko gradova Slovenije... Slikari su usaglasili boje i pomogli osvježenju ovih mesta.

3) Opština Berlin je 2006 godine pokrenula akciju da lipu, koja je bila obiležje Berlina, vrati gradu... Pošto je lipa i obilježje Cetinja trebalo bi oronula stabla zamijeniti novim a na mnogim mjestima bi trebalo posaditi još lipa, pa bi njihov opojni miris, koji se svake godine širi Cetinjem u junu i julu, ostao u sjećanju svakom ko tada bude boravio na Cetinju.
Bato Tomašević, London

PS
Ovo razmišljanje o Cetinju koje je autor poslao mailom jednom našem sugrađaninu
(03.01.2007.), došlo je do mene zahvaljujući angažovanju g-dina Marka Špadijera i g-dina Čedomira Draškovića pa sam ga sa zadovoljstvom (uz male korekcije) „okačio“ jer dolazi iz srca velikog zaljubljenika u Cetinje i može doprinijeti uređenju našeg grada.
Na ovaj način još jednom pozivam sve ljubitelje Cetinja da nam se jave sa svojim idejama i predlozima za ljepše Cetinje.
Vesko Pejović, Cetinje, 07.11.08.

AMFILOHIJE NEPOŽELJAN U CRNOJ GORI, Blažo Sredanović

2008-10-17T18:46:00.002+02:00

Amfilohije podriva temelj Crnogorske države

Mi, crnogorski iseljenici Amerike, smo očekivali da će poslije 21 maja, 2006.godine Amfilohije, zajedno sa ostacima Sedmog bataljona u mantijama, pakovati kofere i napustiti Crnu Goru. Očekivali smo i da će se Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi konačno vrnuti njene bogomolje i svetinje, koje joj od vajkada pripadaju.
Medjutim, zahvaljujući najviše predsjedniku Filipu Vujanovicu, koji je Amfilohiju dao podršku “da u miru raširuje ovce”, ovom kvazi hrišćaninu je dozvoljeno da barjači po Crnoj Gori i sprovodi samovolju na očigled i zgražavanje crnogorskih gradjana.
Molimo gospodina Vujanovića da nam objasni kako namjerava da utemelji državotvornost Crne Gore sa institucijom iz jedne druge države? Koja to ptica može da leti sa jednim krilom? Srpski popovi po svijetu citiraju Vas, gospodine predsjedniče, kao protagonistu i zastupnika istog naroda i iste Crkve u Srbiji i Crnoj Gori, a jedino su zasebne države!
Dozvoljavate jednoj moralno izopačenoj osobi, punoj srednjevjekovnog mraka i paganske mržnje prema svemu što je progresivno i humano, da ponižava ono što smo, okupljeni sa svih meridijana svijeta, ostvarili na referendumu.
U sred glavnog grada Amfilohije sokoli okupljene huligane i pjeva Kosovki djevojci, kao što je nekada pjevao i sokolio one koji su raketama prosipali mozak po asfaltu nevinim građanima Sarajeva.
Može li nam vratiti ugled onaj koji je blagosiljao paljenje i pljačkanje Konavala? Zar se zlodjelima može braniti bilo čiji obraz i dostojanstvo.
Kad su partizani 1944.godine oslobodili Cetinje, djevojkama koje su osramotile Crnu Goru, spavajući sa italijanskim vojnicima, ošišana je kosa. Da Amfilohije nije nikakvu drugu sramotu nanio Crnoj Gori, sem sto je uveo svjetskog kriminalca Arkana i njegovu naoružanu bandu u Manastir Svetog Petra Cetinjskog, zaslužio je da ga Cetinjani ošišanog i obrijanog isprate niz Belveder da ide odakle je i došao. Jer, dok god je on u Crnoj Gori, suverenitet naše države stojaće na staklenim nogama.

Za Udruženje Crnogoraca Amerike
Blažo Sredanović, predsjednik
17.10.2008.

PODVODNI TUNEL UMJESTO MOSTA, Blažo Sredanović

2008-09-22T07:00:00.005+02:00

Most bi bio kao rez nožem preko grla Boke

PODVODNI TUNEL KOD VERIGA JE NEUPOREDIVO BOLJE RJEŠENJE ZA BUDUĆU BRZU SAOBRAĆAJNICU

Ključni objekat na trasi projektovane brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja je budući most na Verigama. Od samog začetka ideje o njegovoj gradnji pojavila su se podijeljena, oprečna i kritična mišljenja i stručne i šire javnosti.
S obzirom da se radi o projektu od kapitalne važnosti za Crnu Goru i jednoj od najvećih investicija, očekivalo se da će Vlada u tome biti transparentna, kako bi se izgradnja mosta sagledala ne samo iz aspekta strikno saobraćajnog objekta, koji bi povezao dvije obale Zaliva, već i njegov estetski, urbanistički, civilizacijski i ekološki uticaj na Zaliv u cjelini, a iznad svega i mišljenje građana Boke koji treba da prilagode svoj život takvoj jednoj velikoj promjeni. Već dugo u medijima se često i opširno publikuju informacije sa detaljnim opisima projekta mosta, najavljuju se tenderi, cijena koštanja itd.
Međutim, o tunelu, kao mogućoj alternativi mostu, jedva da se mogla naći poneka oskudna ili slučajna napomena, umjesto detaljnih informacija o komparativnoj studiji ove dvije varijante. Navodno se stručnom analizom, o kojoj se vrlo malo zna u javnosti, došlo do zaključka da nikako nije moguće postići nagib u tunelu manji od 4 odsto, dok je evropskim propisima dozvoljen nagib najviše od 2,5 odsto. Neki opet navode da se evropski propisi citiraju samo kao izgovor, a da je odluka o gradnji mosta dogovor užeg kruga ljudi.
Da bi se stalo na kraj nagađanjima, zar ne bi bilo poželjno da mjerodavni objelodane i iznesu detaljne činjenice i razloge zašto je mogućnost gradnje tunela odbačena, isto kao što to javno i detaljno promovišu opravdanost izgradnje mosta? Kao najvažnije može se postaviti pitanje da li se prišlo izradi studije izvodljivosti tunela na osnovu već utvrđenih parametara, ili su stručnjaci dobili zadatak da ispitaju sve mogućnosti izgradnje bilo kojeg tipa tunela, ili u kombinaciji sa više tipova i na raznim lokacijama? Da li su trase za pristupne puteve bile unaprijed određene, a tunel bi se po principu Prokrustovog kreveta morao uklopiti u tu trasu? Zar se može donijeti odluka o gradnji mosta, a da se prethodno ne ispitaju sve moguće alternative sa tunelom?

Ako se ima u vidu da se gigantski projekti ispod mora ostvaruju širom svijeta, prosto je nevjerovatno da za tako malu širinu vodene prepreke, koja predstavlja diskontinuitet u saobraćaju, i relativno malu dubinu mora, uopšte ne postoji mogućnost izgradnje tunela, već se gradnja mosta prezentuje kao jedino rješenje.
No, da se vratimo mostu.

Na međunarodnom konkursu za izbor lokacije i idejnog rješenja, koji je održan 1999. godine, prvu i drugu nagradu osvojili su projektanti iz Slovenije. Većina učesnika na konkursu predložila je za izgradnju mosta lokalitet na potezu Rt Sveta neđelja - Rt Opatovo. Predviđene su četiri saobraćajne trake po 3,5 metara (za svaki smjer po dvije) i dvije pješačke staze po dva metra. Ispod mosta propisana je visina od minimum 50 metara od vodenog ogledala do donje ivice konstrukcije i to na minimalnoj širini od 120 metara. Dužina mosta po idejnom rješenju je 967 metara. Ima dva pilona delta oblika visine 168 metara, koji se nalaze u moru na udaljenosti oko 50 metara od obale, međusobnog razmaka od 450 metara. Glavni projekat mosta uradio je Biro za projektovanje Maribor, februara 2002. a revidiran je 2004. Izgradnja mosta trajala bi tri godine.
Gradonačelnica Kotora Maja Ćatović je kao poslanik u parlamentu uložila amandman kojim predlaže umjesto mosta gradnju tunela, što nije prihvaćeno, ali je navodno uspjela da se izbori da budući most, ukoliko ikad bude sagrađen, mora omogućiti plovnost brodovima svih visina. "Ukoliko se to ne bi ispoštovalo, Kotorski zaliv bi bio potpuno blokiran, a to bi bila katastrofa za sve nas, koji živimo tu, ukoliko smo svjesni te činjenice" – kazala je gradonačelnica.
Protiv gradnje mosta, a za tunel, bio je i jedan poslanik opozicije.
Ovo izdizanje mosta iznad projektovane visine zahtijevalo bi još više pilone, blizu 200 metara, što bi moglo da predstavlja opasnost za avionski saobraćaj u Zalivu, posebno što se tivatski aerodrom proširuje za dodatne parking pozicije za male biznis avione, koji nijesu uvijek opremljeni najsavremenijim navigacionim uređajima. Međutim, ni visina mosta od 60 metara ne bi bila dovoljna za neke brodove kao “Qeen Mary 2” koji je sagrađen 2004. godine i visok je 62 metra iznad vode, a u svijetu se svake godine grade desetine sve većih i širih novih brodova za krstarenje. Već se planira i proširenje Panamskog kanala, jer je suviše uzan za neke nove brodove.
Što se tiče jahti, svjedoci smo grozničavog takmičenja za prestiž među milijarderima u metrima dužine super ili mega- jahti, kao što se gradovi i nacije takmiče sa visinom nebodera. Sada vodi vladar Dubaija, šeik Mohamed bin Rašid sa jahtom od preko 150 metara.
Rekord u visini drži Džo Vitoria, vlasnik rent-a-car AVIS, čija jahta “Marabela” ima jarbol visok preko 90 metara! Jahte postaju toliko velike da se gubi ranije im namijenjena intimnost.
Mi nemamo brojna ostrva kao što ima Hrvatska, pa se glavni razvoj proklamovanog nautičkog turizma može očekivati uglavnom u Boki. A gradnja mosta ne ide zajedno sa onim što Piter Mank gradi u Tivtu. Sve te superjahte moći će doći do njegove moderne marine, ali će dobar dio tu i ostati, a da ne vide najljepši dio zaliva. Ovo nije nagađanje za budućnosti, jer su nedavno Boku posjetila dva najveća jedrenjaka, "Vind Surf" sa jarbolima visine 67 metara i "Royal Clipper" sa visinom jarbola iznad mora 59 metara. Kakva će biti njihova reakcija kad se jednog dana vrate u Boku i saznaju da ne mogu dalje od Tivta. I kakvu će reklamu napraviti našem nautičkom turizmu kad svoje razočarenje razglase u nautičkom svijetu?
O mostu na Verigama mnogo se pisalo u štampi i objavljivane su fotografije idejnog projekta, ali nije poznato da je izrađena maketa mosta koja bi bila izložena publici da bi se plastično prikazalo kako će most izgledati u stvarnosti, što je gotovo obavezno za jedan ovako kapitalan projekat. Posebno, jer most nije samo u funkciji vezivanja za brzu saobraćajnicu, već i u funkciji lokalnog saobraćaja u Boki Kotorskoj, što iziskuje neophodnu izgradnju “petlji” za razvođenje i podizanje saobraćaja sa nivoa mora na skoro 60 metara. Vjerujem da bi takva jedna maketa poljuljala povjerenje i onih koji su se definitivno opredijelili za most.
Jer, ako se izgrade ovakve “špagete” od čelika i betona visine dvadesetospratnice, biće otvoren put za gradnju oblakodera i “menhetenizaciju” Boke. I to baš tamo gdje se uporno, ali bezuspješno insistira na niskogradnji! Gotovo je svuda u svijetu prostor ispod prilaznih puteva i “petlji” degradiran i nije podesan za gradnju kvalitetnih objekata značajnije arhitektonske i urbane vrijednosti. Tu su obično smještena stovarišta, a često je atraktivan i za lutalice i “jeftine” turiste gdje nalaze mjesto da se sakriju u sjenkama betonskih blokova.
Mostovi ovakve visine privlačni su i za ljude čije je materijalno ili psihičko stanje tragično i beznadežno, a pošto i Crna Gora, nažalost i po broju samoubistava, postaje dio savremenog svijeta, to se neće dugo čekati do prvog tragičnog slučaja. Naravno, to nije razlog da se most ne gradi, ali dva metra visoka ograda obično od bodljikave žice, koju će biti neminovno postaviti, a koja njie predviđena projektom, neće doprinijeti toj estetkoj razglednici i promenadi za šetače preko mosta. Uz to se značajno povećava i bočni uticaj vjetra na most.
Suprotno ovome, izgradnjom tunela svi prilazi i "petlje" bili bi ispod zemlje i saobraćaj bi se postepeno spuštao ispod nivoa mora prema tunelu, umjesto da se podiže na visinu mosta. Zemlja iznad tunela ne bi bila “zarobljena”, osim malog dijela u blizini ulaza u tunel. Na njoj bi se moglo nesmetano graditi bilo koja vrsta objekata.
Jedan inženjer građevinarstva, koji je imao značajan uticaj na projektovanje i popularizaciju varijante sa mostom, prije osam godina publikovao je, pored ostalog, i svoj estetski kriterij za ovaj projekat:
"Mostovi čine najljepši monumentalni arhitektonski zapis o tehničkoj i humanističkoj prosvijećenosti, kao i projektantovoj inventivnosti i osjećaju za sklad konstrukcije. Nesumnjivo je da je takav most Verige i da će postati jedan od simbola i obilježja Crne Gore. Ovakvim položajem trase štiti se kvalitetniji ambijent unutar zaliva, a sami most predstavlja kapiju na ulasku u tjesnac i okvir za sliku neponovljivih likovnih vrijednosti. Potez trase je kroz već degradirani prostor, a piloni se uklapaju u vizure kranova brodogradilišta u Bijeloj i Remontnog zavoda u Tivtu".

Stiče se utisak da tjesnacu Verige nešto nedostaje da bi se pokazao u pravoj ljepoti i da će mu jedino most, koji je nužno zlo kao saobraćajnica pomoći da zablista u pravom sjaju. I to čak da postane simbol prve ekološke države?! Gledanje na most ovdje je svedeno isključivo na konstruktivno i arhitektonsko rješenje mosta, a potpuno estetsko sljepilo onemogućuje autora da sagleda most izvan svoje uže struke.
"Struktura cjeline mosta štrči izdvojena iz okolne prostorne organizacije. Nema lijepu obostranu usmjerenost sa njom, ne podstiče interesovanje za neprekinuto doživljavanje prostora u okruženju, niti se prepušta osjećanjima korisnika. Cjelina mosta se nasilno nameće ambijentu." Ovo kaže jedan naš arhitekta sa istančanim estetskim nervom, za jedan drugi most, a sve to se može doslovno primijeniti i za most Verige.
Turistima sa brodova koji krstare morima, a njih je sve više svake godine, kad se približe tjesnacu Verige, most sa pilonima odvratiće pogled od dva mala ostrva koja kao da stražare na ulazu u najljepši dio Zaliva, a u pozadini je Perast, čiju vizuru most siječe kao sablja preko polovine. Turistima preostaje da gledaju kroz mrežu čeličnih užadi mosta koja će, znajući našu poslovičnu površnost u održavanju bilo kojih objekata, brzo biti pokrivena rđom, baš kao i kranovi brodogradilišta.
Šef misije UNESKO-a, gospođica Mectild Roster konstatuje: “Gradnja je planirana na ulazu u lokalitet pod zaštitom UNESKO-a i ima velikog vizuelnog uticaja na okolni pejsaž, prije svega na Perast. UNESKO je ponudio ekspertsku pomoć nadležnima u Ministarstvu turizma, kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje za ovaj projekat". Upozorava da će UNESKO vrlo pažljivo pratiti dešavanja i smatra neophodnim razmatranje ambijentalne cjeline koja bi obuhvatila sve tri opštine. Dakle, u pitanju je čitav akvatorijum sa okolnim padinama i strmim stijenama.
Cvijeta Zanović, dopisnik Bete, između ostalog piše:
Iako skoro dvije godine traju pripreme za izgradnju mosta Verige preko Bokokotorskog zaliva, sve se češće čuju i kritike takvog rješenja. Prema mišljenju ekologa i pomorskih stručnjaka, most bi ugrozio nautički turizam u Boki i oskrnavio njene ambijentalne i kulturne vrijednosti. Novi most, kažu njegovi zagovornici, trebalo bi da obezbijedi blagovremeni transfer robe i ljudi sa jedne na drugu obalu Bokokotorskog zaliva, ali i bolje korišćenje turističkih i lučkih kapaciteta u Crnoj Gori.
Za razliku od Vlade Crne Gore koja izgradnju mosta smatra neophodnom za dio brze ceste koja izlazi iz Hrvatske, ide preko Herceg-Novog do Ulcinja i nastavlja prema Albaniji, sve su glasnija i upozorenja. „Most bi narušio izgled Boke, nametnuo bi joj dodatne puteve, dodatnu gradnju, beton i asfalt, što Boka ni sa kulturnog ni sa estetskog aspekta ne zaslužuje“, kaže pomorski kapetan Ladislav Vuković iz Udruženja pomorskih kapetana. U Lučkoj kapetaniji Kotor smatraju da bi most limitirao dolazak u Boku velikih putničkih brodova i jedrenjaka, svih čije je nadgrađe više od 53 metra.
Zato je za kapetana Nikolu Drakulovića prihvatljivija izgradnja podmorskog tunela nego mosta, jer je svjetski trend gradnja sve većih brodova.
Građevinski inženjer Mirko Balabušić je 1987. godine predložio idejno rješenje projekta tunela čija je dužina 1.400 metara. Tunel zadovoljava sve uslove za magistralni put prvog reda, navodi Balabušić, objašnjavajući da su predviđene četiri saobraćajne trake, po dvije u svakom pravcu, širine po 3,5 metara i trotoar od 0,75 metara.
Prema zamisli konstruktora, u more bi bila porinuta osmougaona čelična cijev promjera 18,6 i visine 9,35 metara.
Dupla čelična obloga cijevi, prema projektu, iznosi 1,40 metara.
Tunel, bilo položen ili ukopan, ne bi predstavljao prepreku ni za brodove, jer gaz i najvećih plovila ne prelazi 20, a onih koji uplovljavaju u Boku 16 metara. Može li cijena mosta, odnosno tunela uticati da se još jednom preispitaju ta rješenja i eventualno da prednost podmorskom tunelu - ostaje da se vidi. Tunel bi, prema procjeni konstruktora, koštao oko 100 miliona američkih dolara, a most oko 90 miliona eura.
U računicu da bi cijena gradnje mosta, bez prilaznih saobraćajnica iznosila 90 miliona eura, već sada postoje sumnje.
Naime, gradnja mosta u Dubrovačkoj rijeci, u susjednoj Hrvatskoj, koji je tri puta kraći od bokeljskog, koštala je, prema navodima agencije Beta, 80 miliona eura.
Bokokotorski zaliv je prirodni biser koji predstavlja kompaktno i nedjeljivo jedinstvo, divnu harmoniju mora, neba i surovih litica. Njegova raskošna ljepota sa kontrastima reljefa i drevnim gradovima, gdje se očitava neimarstvo više od 20 vjekova ljudskog bitisanja čini Crnu Goru nerazdvojnim dijelom mediteranske kulture. Pogled na Verige pobudi u posjetiocu mističnu legendu o onima koji su u prethomerovsko vrijeme tragali za zlatnim runom. Most postavljen na tom mjestu bio bi kao rez nožem preko grla (“Nevjeste Jadrana”)!

Bokokotorski zaliv nije samo naše blago i nama jedinstveni dar prirode. Za pjesnika Bajrona to je najljejepši susret kopna i mora. Uvršten je među najljepše zalive svijeta i nema nikakvog opravdanja da ne ostane kakav je bio od iskona. Treba zaštititi njegovu ljepotu i odoljeti graditeljskoj groznici koja prijeti da proždre ovaj prostor.
Očigledno je da na osnovu posljednjih tužnih zbivanja u Lipcima, Bokokotorski zaliv nije shvaćen kao jedinstven i izuzetan prostor. Uzalud su nam stari gradovi pod zaštitom UNESKO-a, ako su oko njih ranjene i zguljene stijene, kao da gledamo površinski kop nekog rudnika.
Mozda će nam pomoći da parafraziramo Marka Miljanova: danas je čojstvo braniti Crnu Goru od Crnogoraca!

Stoljeće iskustva od Njujorka i San Franciska do Sidneja i Lamanša

Da bi ilustrovali mogućnosti i dostignuća savremene tehnologije u gradnji podvodnih tunela, navodimo kratak opis nekoliko primjera iz prakse u svijetu na već postojećim tunelima i onim koji se planiraju u skoroj budućnosti.
Podvodni tuneli su primjenjivani u građevinarstvu već u drugoj polovini 19. vijeka, ali uglavnom za željeznički saobraćaj. Prvi tunel za automobilski saobraćaj, izgrađen je 1927. godine ispod rijeke Hadson između Njujorka i Nju Dzersija, dužine oko 2.5 km, sa 4 saobraćajne trake. Tunel je izbušen u rječnom dnu na dubini od 30 metara ispod površine vode. Sistem ventilacije, koji je bio najveći inženjerski problem, uspješno je riješen. Ovaj tunel, sa modernizovanom kontrolom saobraćaja i zaštitom od požara, još je u upotrebi.
Drugi je Linkoln tunel, opet ispod rijeke Hadson, kojeg u stvari čine tri paralelna tunela, sa po dvije trake. Tuneli su građeni po fazama sa završetkom srednjeg tunela 1937, zatim 1945. i 1957. Danas kroz ove tunele prođe 120.000 automobila dnevno, a smjer vožnje podešava se prema potrebi saobraćaja.
U Sidneju tunel ispod mora između pristaništa, gdje se nalazi zgrada čuvene Opere, i susjednog ostrva otvoren je 1992. Dio tunela ispod vode dug je 960 metara, na dubini 20 metara ispod površine mora. Presjek tunela čine dva kružna betonska otvora, svaki sa po dvije trake, a sastavljen je po dužini od osam posebno konstruisanih betonskih segmenata koji su izliveni na kopnu, a onda sa udaljenosti od sto kilometara dovučeni šlepovima i sistemom pontona potopljeni u već pripremljeno korito na dnu mora. Međusobno su spojeni specijalnim nepromočivim vezama. Preko tunela nabacano je kamenje kao zaštita od teških sidara koje spuštaju veliki brodovi.
U zalivu San Franciska za potrebe metroa koji je završen 1974. godine, položene su na dnu mora dvije čelične cijevi obložene iznutra betonom i međusobno povezane u jednu cjelinu sa koridorom u sredini za održavanje tunela, ventilacijom,kao i izlaz u nuždi. Tunel je dužine 5,7 km, sastavljen od 57 segmenata koji su fabrikovani na zemlji, potopljeni u morskom dnu na maksimalnoj dubini od 41 metar i povezani fleksibilnim mehaničkim sponama koje dozvoljavaju izvjesno pomjeranje u svim pravcima u slučaju zemljotresa. Ovo je bila velika inovacija i sasvim novi metod koji je primljen među stručnjacima kao vrhunsko dostignuće. Dvadeset velikih anoda postavljeno je u vodi kao zaštita čeličnih cijevi od korozije.
Za vrijeme zemljotresa 1989. jačine 6,9 Rihterove skale, most koji ide gotovo istom trasom kao i tunel, bio je teško oštećen i zatvoren za saobraćaj više od mjesec dana, dok je tunel zatvoren samo par sati radi inspekcije!
Jedan od najsavremenijih i najvećih u svijetu je tunel ispod Lamanša, koji je povezao Francusku i Veliku Britaniju. Ukupne je dužine 50 km, a dio ispod mora je 38 km. Prosječna dubina je 45 metara ispod morskog dna. Završen je 1994. godine. To su u stvari tri paralelna tunela. Dva bočna za suprotne saobraćajne pravce, prečnika 7,6 metara na 80 metara međusobne razdaljine, i treći manji, 4,8 metara prečnika, između dva bočna, koji služi za održavanje, klima uređaje i evakuaciju u slučaju nužde. Povezan je sa bočnim tunelima svakih 375 metara kratkim rukavcima prečnika 3,3 metra. Bočni tuneli su povezani svakih 250 metara specijalnim otvorima sa srednjim tunelom za smanjenje pritiska koji stvaraju vozovi velike brzine, blizu 200 km na sat (“piston efekat”). Najkompleksniji i najteži problem bio je konstrukcija prostrane podvodne dvorane veličine fudbalskog igrališta na dva mjesta za postavljanje skretnice i ukrštanje vozova, čime je omogućeno da jedan bočni tunel može služiti za vožnju u oba pravca u slučaju potrebe. Bočni tuneli imaju po jedan željeznički kolosijek za tri vrste transporta. Teretne vozove, specijalne kompozicije za prevoz automobila i brze putničke vozove koji razvijaju velike brzine (stizu od Pariza do Londona za 2 sata i 15 minuta). Ovaj grandiozni poduhvat računa se kao jedan od sedam čuda modernog svijeta.
Španija i Maroko već su sklopili ugovor za gradnju tunela ispod Gibraltara.

(Autor je inženjer sa četrdesetogodišnjim iskustvom u američkim kompanijama koje su radile širom svijeta)
Piše: Blažo SREDANOVIĆ, (Nezavisni dnevnik "Vijesti", 21.9.2008)